Connect with us

Društvo

EVROPA SE SPREMA ZA NAJGORE! Ljudi gomilaju gotovinu, evo koliko je treba imati

ECB smatra gotovinu važnim dijelom ‘nacionalne pripremljenosti za krizne situacije’, a činjenicu da se njome sve manje svakodnevno plaća dok je građani istodobno sve više čuvaju opisuje kao paradoks. Lane je upozorio i da je potrebno osigurati dostupnost mreže bankomata širom Evropske unije.

Iako se širom Evrope najčešće plaća karticama i mobitelima, količina gotovine u opticaju nastavlja rasti. Strah od ratova, prirodnih katastrofa i kibernetičkih napada potiče građane da kod kuće drže novac za hitne slučajeve

Vrijednost novčanica evra u opticaju porasla je s približno bilion evra 2016. na 1,6 biliona evra u junu ove godine, pokazuju podaci Evropske centralne banke (ECB), prenosi Guardian.

Philip Lane, glavni ekonomist ECB-a, na konferenciji MacGill Summer School u Irskoj upozorio je na zanimljiv raskorak: gotovina se sve manje koristi pri svakodnevnom plaćanju, ali ljudi je istovremeno sve više čuvaju. ‘Ukupna količina novčanica nastavlja rasti. Njihova upotreba u transakcijama pada, ali ukupna količina raste’, rekao je Lane.

Jedan od razloga je zabrinutost da bi kibernetički napadi ili druge krizne situacije mogli privremeno onesposobiti digitalne sisteme plaćanja. Prošle godine, naprimjer, dugotrajni kibernetički napad na britanski Marks & Spencer sedmicama je onemogućavao tom trgovcu primanje internetskih narudžbi.

EU savjetuje građanima da pripreme ‘krizni paket’

Građanima Evropske unije još je 2025. godine preporučeno da pripreme zalihe hrane, vode i drugih osnovnih potrepština dovoljne za najmanje 72 sata. Takav krizni paket, namijenjen situacijama poput požara, poplava, oluja i kibernetičkih napada, trebao bi sadržavati i gotovinu.

ECB, koji podatke o novčanicama prati od 2002. godine, bilježi njihov kontinuiran rast. U opticaju je više od 31 milijarde novčanica, u odnosu na oko 24 milijarde neposredno prije pandemije 2019. Najzastupljenija je prošle godine bila novčanica od 50 evra, a slijedila ju je ona od 100 evra.

Koliko je gotovine dovoljno?

Austrija, Finska, Njemačka, Švedska i Nizozemska već preporučuju građanima da po kućanstvu drže između 70 i 100 evra u gotovini, dovoljno za osnovne potrebe tokom 72 sata ako internetsko i mobilno plaćanje prestane funkcionirati.

Olive McCarthy, profesorica sa Univerziteta College Cork koja se bavi finansijskom uključenošću, upozorava da gotovina ne bi smjela postati samo rezervno sredstvo za krizne situacije, prenosi tportal,

‘Savjet da držimo gotovinu za hitne slučajeve ima smisla i podsjeća nas da moramo biti spremni kada zakažu digitalni sistemi. No važno je da gotovinu ne počnemo promatrati isključivo kao rezervu. Ako je prestanemo koristiti kada nema krize, možda je neće biti jednostavno koristiti kada nam doista zatreba’, rekla je.

Paradoks u Evropi

ECB smatra gotovinu važnim dijelom ‘nacionalne pripremljenosti za krizne situacije’, a činjenicu da se njome sve manje svakodnevno plaća dok je građani istodobno sve više čuvaju opisuje kao paradoks. Lane je upozorio i da je potrebno osigurati dostupnost mreže bankomata širom Evropske unije.

McCarthy ističe da dio potrošača bira gotovinu zbog privatnosti i praktičnosti te da je ona posebno važna starijim i ranjivim građanima, uključujući žrtve porodičnog nasilja koje mogu ovisiti o njoj ako im partner kontroliše potrošnju. Dodala je da može pomoći i djeci u učenju finansijske pismenosti i upravljanja novcem.

(SB)

Društvo

SPREMITE SE ZA MRAK USRED DANA! Od 25. oktobra sve se mijenja, evo kada tačno pomjeramo kazaljke!

U noći između 24. i 25. oktobra počinje zimsko računanje vremena. Kazaljke na satovima pomjeraju se jedan sat unazad, pa ćemo te noći spavati duže, ali će već naredne večeri mrak nastupiti znatno ranije.

U nedjelju, 25. oktobra 2026. godine, u 3.00 časa kazaljke treba pomjeriti na 2.00 časa, čime se završava ljetnje i počinje zimsko računanje vremena.

To znači da ćemo dobiti jedan sat više sna, ali će se promjena posebno osjetiti tokom popodneva i večeri. Šta će se promijeniti 25. oktobra?

Najveća razlika biće u tome što će Sunce zalaziti oko sat vremena ranije prema satu nego prethodnog dana.

U Beogradu će 24. oktobra Sunce zaći oko 17.38 časova, dok će 25. oktobra zalazak biti oko 16.37 časova.
To praktično znači da će već oko 17.07 časova biti završen građanski sumrak, odnosno da će napolju biti prilično mračno.

Za mnoge građane upravo će to biti najuočljivija posljedica prelaska na zimsko računanje vremena, jer će nakon posla i škole mrak nastupati mnogo ranije.

A šta nas čeka ujutru?

Promjena ima i svoju „svijetlu“ stranu.

Pošto se sat vraća unazad, jutra će biti svjetlija prema satu. U Beogradu će 25. oktobra Sunce izaći oko 6.06 časova.

Građanski sumrak počeće već oko 5.36 časova, što znači da će svitati znatno prije izlaska Sunca.

Za one koji ustaju oko šest ili sedam časova ujutru razlika će biti posebno primjetna, jer će jutra biti svjetlija nego prethodnih dana u isto vrijeme.

Od izlaska do zalaska Sunca 25. oktobra imaćemo oko 10 sati i 31 minut dnevne svjetlosti.

Zašto će razlika biti toliko primjetna?

Iako se dužina dana prirodno smanjuje, vraćanje sata za 60 minuta donosi naglu promjenu u tome kada tokom dana imamo dnevnu svjetlost.

Zato ćemo 25. oktobra ujutru imati ranije svitanje, ali ćemo zauzvrat mnogo ranije ostajati bez dnevne svjetlosti u popodnevnim časovima.

Promjena će se naročito osjetiti već naredne sedmice, kada će se veliki broj građana sa posla, iz škole i sa drugih obaveza vraćati kući po mraku.

Tako počinje period godine u kojem će dani biti sve kraći, jutra hladnija, a mrak će nastupati sve ranije. (Telegraf)

Nastavi čitati

Društvo

PORAŽAVAJUĆI PODACI U REPUBLICI SRPSKOJ! Čak 40% radnika mora raditi DVA POSLA da bi preživjeli

Čak 40,41 odsto zaposlenih u Republici Srpskoj pored svog redovnog posla radi još jedan, pokazalo je istraživanje Saveza sindikata Republike Srpske.

Prema njihovom preliminarnom istraživanju, sprovedenom tokom septembra ove godine, o uslovima rada, kvalitetu života, dostojanstvenoj plati i budućnosti radnika, jasno se može izvući zaključak da radnici ne mogu živjeti od osnovne plate i broj onih koji traže dodatne poslove i zaradu raste.

Da stare navike teško umiru, pokazuje i podataka iz ovog istraživanja da približno 18 odsto radnika i dalje dio plate dobija u kovertama.

Rezultati predstavljeni na konferenciji “Dostojanstvena plata – temelj dostojanstvenog rada” u Banjaluci pokazali su i da više od 180.000 zaposlenih u Republici Srpskoj prima platu nižu od republičkog prosjeka od 1.695 KM.

Istovremeno, zarade u privredi u prosjeku su niže za 200 do 400 KM od ovog iznosa.

Ono oko čega su se radnici najviše slagali je pitanje šta bi najviše doprinijelo poboljšanju njihovog položaja na koje je više od 68 odsto odgovorilo da je to veća plata.

Posebno je značajno kako su odgovorili na pitanje kolika bi plata trebalo da bude da bi radniku omogućila dostojanstven život.

Procjenjujući troškove života i stvarne potrebe, najčešće su birali iznose od 2.000-3.000 KM, odnosno 2.001-2.500 KM (34,72 odsto) i 2.501-3.000 KM (35,85 odsto).

Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Goran Stanković rekao je da dvije trećine zaposlenih ne dostiže iznos prosječne republičke plate.

“Zato je naš cilj sada pomjeranje fokusa sa najnižih plata na zarade koje bi radnicima obezbijedile dostojanstven život, a ne puko preživljavanje. Svako povećanje plate mora imati smisla, nije dovoljno samo pratili inflatorna kretanja i usklađivati plate. Da bismo zadržali radnike, više nije dovoljno da zarade minimalac, nego da od svog rada mogu sebi da priušte više od minimuma za opstanak“, rekao je Stanković.

Ukazao je da su u njihovom istraživanju radnici kao odgovor na pitanje šta utiče na njihovu odluku da ostanu u Srpskoj ili odu u inostranstvo, najčešće birali opcije “dostojanstvena plata” i “redovno uvećanje plata”.

CAPITAL

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Kiša, pljuskovi, oblaci

U Republici Srpskoj i FBiH će biti oblačno i svježije vrijeme, uz povremenu kišu i najvišu temperaturu vazduha do 23 stepena Celzijusova.
Padavine će u prvom dijelu dana biti jače na sjeveru i zapadu, na jugu samo povremene, dok će poslije podne i uveče na jugu jačati kiša i pljuskovi sa grmljavinom, a na sjeveru ostati uglavnom suvo, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha biće od 10 do 16, na jugu do 19 stepeni, a maksimalna od 16 do 21, na jugu oko 23, u višim predjelima od 12 stepeni Celzijusovih.

Duvaće slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni vjetar.

Nastavi čitati

Aktuelno