Connect with us

Politika

SAT OTKUCAVA! CIK pred najvećim testom do sada — traže armiju od 15.000 radnika!

Iako još postoje brojne nepoznanice kada je riječ o sprovođenju opštih izbora sa novim tehnologijama, jedan od većih problema biće i logistika, odnosno priprema izbora, instalacija i distribucija opreme, ali i angažovanje skoro 15.000 ljudi koji će direktno raditi na sam dan izbora.

Naime, Centralna izborna komisija treba da angažuje oko 10.000 predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora, a nedavno je završen i konkurs za prijem 3.997 operatera na biračkim mjestima koji će voditi računa o skenerima i uređajima za biometrijsku identifikaciju birača.

-Konkurs je završen, ali još nemamo tačne podatke o broju prijavljenih kandidata i da li će biti potrebe da se taj konkurs produži – rekli su nam juče u CIK-u na pitanje o tome da li je prijavljen dovoljan broj operatera koji će biti angažovani na dan izbora, a koji će biti plaćeni 310 KM neto.

Izazov instalacija i distribucija opreme

Osim angažovanja osoblja na dan izbora, izazov će biti i instalacija i distribucija same opreme, kao i njeno skladištenje, jer za razliku od ranijeg perioda, kada su prevoženi samo papir i izborni listići, sada će na biračka mjesta morati biti dostavljeni i skeneri i uređaji za biometrijsku identifikaciju birača.

Pored toga, a ako je suditi po završnom izvještaju CIK-a o sprovedenom pilot-projektu uvođenja novih tehnologija na izborima 2024. godine, mogu se očekivati velike gužve na sam dan izbora.

Recimo, proces glasanja sa dva glasačka listića trajao je između 40 i 44,9 sekundi, a ako uzmemo u obzir da će na ovim izborima birači pred sobom imati četiri glasačka listića pretpostavka je da će vrijeme zadržavanja birača biti znatno duže nego što je ranije bio slučaj.

Birači više neće glasati na klasičnom listiću

Ovome treba dodati i činjenicu da birači više neće glasati na klasičnom glasačkom listiću na kojem se nalaze imena kandidata, već da će za biranje poslanika imati i posebne listiće na kojima će se nalaziti samo imena političkih stranaka i sa strane brojevi. U Republici Srpskoj birači će imati dva “posebna” listića za nivo Narodne skupštine Republike Srpske i Parlamentarne skupštine BiH, dok će u Federaciji BiH birači imati tri “posebna” listića, i to za kantonalnu skupštinu, Predstavnički dom Parlamenta FBiH i Parlamentarnu skupštinu BiH. U suštini, birači u Republici Srpskoj dobiće šest listića, a u Federaciji BiH sedam.

Problemi sa identifikacijom birača

Ako se još tome dodaju odstupanja, odnosno problemi prilikom identifikacije i autentifikacije birača, vrijeme glasanja sasvim sigurno biće duže.

Primjera radi, na izborima 2024. godine ukupan procenat birača kod kojih nije bilo moguće izvršiti identifikaciju i autentifikaciju u odnosu na odziv je 5,78 odsto.

-Više od 72 odsto birača koji nisu mogli biti identifikovani je iz grupe 65+ i stariji – piše u izvještaju CIK-a o sprovedenom projektu uvođenja novih tehnologija.

Kada je riječ o skenerima u koje se “ubacuju” glasački listići, pilot-projekat iz 2024. godine pokazao je da je 98 odsto skenera funkcionisalo, i da je 2,2 odsto uređaja trebalo zamjenu na sam dan glasanja, a bilo je i problema sa preopterećenjem mreže.

Operateri prijavili probleme sa skenerima

Operateri su prijavljivali i povremeno blokiranje aplikacije za identifikaciju birača, zatim gubitak internet konekcije, a u nekoliko slučajeva program nije dozvoljavao opciju da birač uopšte da otisak prsta. U nekim slučajevima bilo je pogrešno i postavljeno vrijeme na laptopu, zbog čega su nakon 12 sati pobrisani svi dotadašnji izvještaji jer je aplikacija to registrovala kao novi dan.

Evidentiran je i usporen rad aplikacije, neuspješnost očitavanja otiska prsta kod lica starije životne dobi i zagušenje “tunela” za identifikaciju birača pomoću otiska prsta.

CIK-u treba 2.500 kvadrata prostora

Pored toga, Studija izvodljivosti za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija u izborni proces BiH pokazala je i da će Centralnoj izbornoj komisiji BiH biti potrebno najmanje 1.500 kvadrata skladištenog prostora u kojem bi bilo uskladišteno oko 600 standardnih paleta opreme plus još 1.000 kvadrata pripremne površine za sklapanje i testiranje uređaja u kojem će na vrhuncu priprema raditi oko 90 operatera.

Poseban logistički problem biće dostava izbornog materijala i samih skenera. Ako uzmemo u obzir da će osim glasačkih listića biti potrebno distribuisati i samu elektronsku opremu, može se očekivati da i taj proces znatno duže traje nego što je bilo na ranijim izborima. Nakon završenih izbora, svu tu opremu treba vratiti u Sarajevo u skladište Centralne izborne komisije BiH.

Nezavisne novine

Politika

KRESOJEVIĆ: „Umjesto da otvara firme, režim zatvara radna mjesta da sačuva svoje fotelje“

Narodni poslanik PDP/PSS Bojan Kresojević tvrdi da se u Republici Srpskoj preduzeća suočavaju sa političkim pritiscima zbog kojih se gase radna mjesta, navodeći kao primjer Motеl-piceriju „Aktros“ iz Gradiške.

Kresojević je poručio da je posebno zabrinjavajuće ako se privrednici suočavaju s pritiscima samo zato što ne žele da se politički svrstaju.

„U Gradišci se zatvaraju firme zbog političkih pritisaka“

Kresojević tvrdi da je najnoviji primjer Motel-picerija „Aktros“, koja je najavila zatvaranje od 31. avgusta.

„Umjesto da otvara firme, režim ZATVARA radna mjesta da sačuva svoje fotelje! U Gradišci se zatvaraju firme zbog političkih pritisaka na vlasnike koji ne žele da se politički svrstaju“, naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, upravo slučaj „Aktrosa“ predstavlja razlog da se ispita šta se dešavalo iza najave zatvaranja objekta.

Važno je, međutim, da eventualne tvrdnje o političkom pritisku utvrde nadležne institucije, jer za sada predstavljaju navode političkog predstavnika.

„Premijer najavljuje ministarstvo, a firme se zatvaraju“

Kresojević je kritikovao i najave vlasti o formiranju novog ministarstva za ekonomiju, navodeći da je stvarno stanje na terenu, kako tvrdi, potpuno drugačije.

„Premijer je najavio formiranje ministarstva za ekonomiju, a u praksi vlast još brže zatvara firme“, poručio je.

On je najavio da će kao narodni poslanik zatražiti da se pitanje zatvaranja „Aktrosa“ razmatra na Odboru za privredu Narodne skupštine Republike Srpske.

Traži informacije od Gradiške i MUP-a

Kresojević će, kako je najavio, od Grada Gradiška zatražiti informacije o tome da li lokalne vlasti imaju saznanja o eventualnim političkim pritiscima na vlasnike ovog preduzeća.

Istovremeno je pozvao Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske da ispita sve okolnosti povezane sa zatvaranjem firme.

„Država mora da štiti, a ne da gasi preduzeća!“, zaključio je Kresojević.

Ako se navodi o političkim pritiscima potvrde, slučaj bi mogao otvoriti šire pitanje odnosa vlasti prema privatnom sektoru i mogućeg političkog uslovljavanja preduzetnika.

Nastavi čitati

Politika

STRAH OD SPREČAVANJA KRAĐE! Dodiku smetaju skeneri, plaši narod da će na izborni dan nastati haos!

Sistem sa optičkim skenerima prilikom glasanja na izborima, kakav je uveden u BiH, imaju jedino Filipini, Kirgistan, Mongolija i Irak, a samo će birači u BiH dobijati četiri odvojena glasačka listića, te će svaki pojedinačno ubacivati u skener čime se proporcionalno povećava mogućnost pojave tehničkih grešaka i problema, kao i rizik od ugrožavanja tajnosti glasanja ukoliko se listići nepravilno okrenu, tvrdi Milorad Dodik.

“Sve to čini BiH jedinstvenim slučajem u svijetu kada je riječ o primjeni izbornih tehnologija”, naveo je Dodik u autorskom tekstu za Medijski sistem Republike Srpske – SRNA koji prenosimo u cijelosti:

Savezni ustavni sud Njemačke je 2009. godine presudio da korišćenje elektronskih glasačkih uređaja nije u skladu sa ustavnim načelom javnosti izbora, jer birači bez posebnog tehničkog znanja nisu mogli pouzdano da provjere ključne korake glasanja. Nakon lošeg iskustva iz 2005. godine, Njemačka se vratila klasičnom glasanju putem papirnih listića i ručnom brojanju glasova.

Od uređaja su odustale i Holandija i Irska, koje su se takođe vratile ručnom brojanju glasova, jer nije postojala dovoljna sigurnost da su pouzdanost sistema i tajnost glasanja obezbijeđeni.

Francuska je 2008. godine zabranila dalje uvođenje elektronskih glasačkih uređaja opštinama koje ih do tada nisu koristile. Danas približno tri odsto francuskog biračkog tijela ima mogućnost glasanja na takvim uređajima, dok se za veliku većinu birača koriste papirni glasački listići.

Kada je riječ o drugim članicama EU, Malta i Letonija koriste optičko skeniranje papirnih glasačkih listića, ali po proceduri koja se značajno razlikuje od sistema koji je uveden u BiH. Birači naime glasaju na klasičan način i nemaju neposredan kontakt sa skenerima. Nakon završetka izbornog dana, zapečaćene glasačke kutije transportuju se na centralno mjesto za brojanje glasova, gdje članovi izbornih komisija otvaraju kutije i skeniraju listiće.

Bez obzira na to što birači nemaju neposredan kontakt sa skenerima, Letonija je na lokalnim izborima 2025. godine imala mnogo tehničkih problema, pa se na mnogim mjestima moralo preći na ručno brojanje.

Sistem  sa optičkim skenerima kakav je uveden u BiH imaju jedino Filipini, Kirgistan, Mongolija i Irak.

Jedna od ključnih razlika jeste broj glasačkih listića. Birači u Mongoliji, na Filipinima i u Iraku imaju jedan jedinstveni glasački listić, dok u Kirgistanu dobijaju dva odvojena listića.

Jedino će birači u BiH dobijati četiri odvojena glasačka listića, te će svaki pojedinačno ubacivati u skener. Time se proporcionalno povećava mogućnost pojave tehničkih grešaka i problema, kao i rizik od ugrožavanja tajnosti glasanja ukoliko se listići nepravilno okrenu. Sve to čini BiH jedinstvenim slučajem u svijetu kada je riječ o primjeni izbornih tehnologija.

Kada se osvrnemo na iskustva navedenih zemalja, nailazimo na zanimljive primjere. Na parlamentarnim izborima 2024. godine u Mongoliji OEBS je, između ostalog, zabilježio sljedeće probleme povezane sa primjenom izborne tehnologije: 1. U određenom broju slučajeva bila je ugrožena tajnost glasanja jer su neki birači ubacivali listiće u skener licem prema gore; 2. Propisi nisu dovoljno jasno uređivali postupak u slučaju neslaganja rezultata elektronskog i ručnog brojanja; 3. Na oko 14 odsto posmatranih biračkih mjesta zabilježeni su slučajevi problema sa očitavanjem otiska prsta.

Na Filipinima je ovaj sistem glasanja sa optičkim skenerima imao sljedeće probleme: 1. Zaglavljivanje i odbijanje listića; 2. Pregrijavanje i potrebu za zamjenom uređaja; 3. Duge redove na mjestima na kojima su nastajali tehnički problemi; 4. Slučajeve u kojima su birači ostavljali listić kako bi ga komisija kasnije skenirala; 5. Pojavljivanje mrlja od tinte na glasačkim listićima.

U Kirgistanu je OEBS na parlamentarnim izborima 2021. godine, kada su korišćeni ovi skeneri, zabilježio sljedeće probleme: 1. Povremene tehničke kvarove skenera i biometrijskih uređaja za identifikaciju birača; 2. Pojedini birački odbori rezultate iz skenera su jednostavno prepisivali u zapisnik bez prethodnog, propisanog ručnog brojanja; 3. Neusklađenost broja izdatih i neiskorišćenih listića sa brojem listića u glasačkim kutijama; 4. Brojanje je negativno ocijenjeno u više od trećine posmatranih slučajeva jer komisije nisu uredno sprovodile nezavisnu ručnu kontrolu.

OEBS je posmatrao i prijevremene parlamentarne izbore u Kirgistanu 2025. godine, a jedan od zaključaka bio je da je povjerenje u izborni proces umanjeno zbog nedovoljne transparentnosti tehnologije.

Među problemima zabilježenim 2025. godine bili su: 1. Nije bilo nezavisne sertifikacije uređaja niti nezavisnog testiranja; 2. U više od 30 odsto posmatranih slučajeva skeneri su prerano povezani na mrežu tokom glasanja, iako je prenos podataka bio predviđen nakon zatvaranja biračkih mjesta; 3. Bilo je tehničkih problema sa skenerima, kao i sa internet vezama na biračkim mjestima; 4. Najveći problem nastao je poslije glasanja – komisije nisu izvršile obavezno ručno brojanje, već su samo prepisivale rezultate sa skenera u zapisnike.

Na parlamentarnim izborima u Iraku 2021. godine posmatračka misija EU zabilježila je kvarove pojedinih optičkih skenera, probleme sa elektronskim prenosom rezultata sa više hiljada biračkih mjesta, nedovoljnu javnu dostupnost podataka o sertifikaciji i reviziji elektronskog sistema, kao i izostanak ručne provjere listića koje su skeneri proglasili nevažećim.

Da li su CIK BiH i Šmit uzeli sve ovo u obzir kada su odlučili da nas pridruže Filipinima, Kirgistanu, Mongoliji i Iraku?

Glas Srpske

Nastavi čitati

Politika

DODIK MU URUČIO DIPLOMU, STRANKA GA SE ODREKLA! CIK odbacio prijavu TI BiH uz obrazloženje da Šarčević ne predstavlja SNSD

Centralna izborna komisija (CIK) BiH obustavila je postupak protiv SNSD-a, koji je pokrenut nakon prijave Transparency Internationala u BiH (TI BiH) zbog gostovanja Saše Šarčevića na RTRS-u i njegovih tvrdnji o novim izbornim tehnologijama.

Kako navode iz TI BiH, CIK je u svom obrazloženju istakao da na osnovu dostavljenih dokaza “nije mogao utvrditi da je Šarčević pristalica SNSD-a”.

TI BiH: Javni tragovi pokazuju nedvosmislenu povezanost

Iz Transparency Internationala ističu da, uprkos stavu CIK-a, javno dostupni tragovi pokazuju sasvim drugačiju sliku. Kao dokaze za povezanost Šarčevića sa SNSD-om navode sljedeće činjenice:

  • Bio je polaznik „Škole novih lidera SNSD-a“, gdje mu je diplomu lično uručio lider stranke Milorad Dodik.

  • Mladi socijaldemokrati su ga u martu 2026. godine javno predstavili kao „člana Glavnog odbora SNSD-a“.

  • Na lokalnim izborima 2021. godine bio je kandidat za Savjet Mjesne zajednice Mala Bukovica, i to upravo na prijedlog SNSD-a.

  • Njegovi javni istupi i izjave redovno su objavljivani na zvaničnoj internet stranici SNSD-a.

Sa druge strane, iz SNSD-a su u svom izjašnjenju CIK-u odgovorili da u zvaničnoj evidenciji članstva ove stranke ne postoji osoba pod imenom Saša Šarčević.

Zakon prepoznaje i “pristalice”, a ne samo članove

Iz TI BiH podsjećaju da Izborni zakon BiH ne tretira isključivo formalne “članove” političkih subjekata, već jasno propisuje sankcije i za “pristalice” kojima je zabranjeno iznositi neutemeljene tvrdnje u cilju dezinformisanja birača i ugrožavanja integriteta izbornog procesa.

Podsjećamo, Šarčević je tokom spornog televizijskog gostovanja dovodio u pitanje svrhu i pouzdanost optičkih skenera, te je javno govorio o mogućim izbornim manipulacijama i budućim „ad hoc“ odlukama Centralne izborne komisije BiH.

Ipak, CIK je na kraju zaključio da nije dokazano da je Šarčević u pomenutoj emisiji nastupao u ime i za račun SNSD-a. Njegov televizijski nastup CIK je ocijenio isključivo kao istup politikologa koji javnosti iznosi svoje stručne analize i lične procjene, čime je postupak protiv vladajuće stranke zvanično obustavljen.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Aktuelno