Na biračka mjesta ne stižu samo nove tehnologije. Stiže i potpuno novi način glasanja. Dok jedni u tome vidjeti konačan udar na izborne malverzacije, drugi upozoravaju na novi problem koji se može pojaviti tamo gdje ga mnogi najmanje očekuju u rukama birača.

Jer glasački listići više neće izgledati kao ranije.

Nema više jednostavnog traženja imena poznatog kandidata i zaokruživanja njegovog imena. Nema više rutine na koju su građani navikli godinama. Pred biračima će se naći drugačiji listić, drugačija pravila i mnogo više prostora za grešku.

Na listiću će, dakle, biti poredane stranke po redoslijedu koji je izvučen na žrijebanju u CIK. Pored naziva stranke je krug koji će glasači morati popuniti, a za sada je nejasno da li će listić biti (ne)važeći ako se građani budu držali starog „X“ ili, možda, nekog drugog simbola.

Na listiću, što bi moglo posebno da bude konfuzno, više nema imena i prezimena kandidata. Glasač bira stranku, a zatim ima pravo da izabere tri broja koja, zapravo, znače kandidate na listi. Kako znati koji kandidat se krije iza određenog broja? Jednostavno. Ili, ipak, ne? Naime, glasači, koliko je, u ovom trenutku poznato, moraju zapamtiti koji su broj njegovi favoriti na listi određene stranke. Mogu označiti do tri broja, odnosno, kandidata. Ukoliko im se „otme“ još koji broj, odnosno kandidat, listić će biti nevažeći. Ukoliko označe samo brojeve bez stranke – listić će, takođe, biti nevažeći.

Promjene koje dolaze s novim načinom glasanja nisu male – one mijenjaju navike na koje su birači godinama bili oslonjeni. Upravo zbog toga postoji opravdan strah da bi, ukoliko građani ne budu na vrijeme upoznati s novim pravilima, broj nevažećih listića mogao značajno porasti.

Na Opštim izborima 2022. godine registrovano ih je 6,65 odsto, dok je u prethodnim izbornim ciklusima taj postotak varirao između pet i deset odsto.

CIK će, naravno, provoditi edukaciju građana o novom načinu glasanja, ali ostaje pitanje – stiže li se na vrijeme do svakog birača? Jer promjena neće biti samo tehnička. Za mnoge građane ona znači potpuno novi način razmišljanja o glasačkom listiću. Poseban izazov mogao bi predstavljati starijim biračima, koji su decenijama navikli na isti obrazac – pronaći stranku ili kandidata, staviti oznaku i završiti posao.

Sada ih čekaju krugovi, brojevi i nova pravila koja će morati savladati prije nego što izađu iza glasačke kabine.

Upravo zato će naredni period biti ključan. Nije dovoljno samo uvesti novu tehnologiju – potrebno je objasniti građanima kako da je koriste. Jer najmoderniji sistem na svijetu neće imati smisla ako birač na listiću ne uspije jasno označiti ono zbog čega je došao na izbore – svoj izbor.

Promjene
Predsjednik Strateškog odbora Koalicije „Pod lupom“ Vehid Šehić smatra da promjene koje donosi novi sistem glasanja neće biti ni približno toliko komplikovane koliko se u javnosti trenutno predstavljaju. Kako kaže, najveći dio nedoumica odnosi se na nepoznanicu, a ne na stvarnu složenost samog procesa.

-Vrlo često se govori o komplikovanosti glasanja. Kada birač dođe na biračko mjesto, prvo će se izvršiti identifikacija putem aparata za identifikaciju, kojim će se utvrditi da li je osoba koja je izašla na izbore zaista ta osoba. Ukoliko se pojavi pokušaj zloupotrebe, uređaj će zvučnim signalom upozoriti da nešto nije u redu – pojašnjava Šehić. Prema njegovim riječima, na ovaj način bi se trebalo stati ukraj višestrukom glasanju jedne osobe s različitim ličnim dokumentima, što je, kako navodi, predstavljalo problem u brojnim izbornim ciklusima od 2002. godine do danas.

Šehić smatra da ni upotreba skenera neće predstavljati poseban problem za birače, posebno nakon edukacije koju će provoditi Centralna izborna komisija BiH.

– Birači će biti jasno upoznati s tehnologijom, načinom i redoslijedom glasanja. Kada ljudi budu znali šta ih čeka, ne vjerujem da će to predstavljati problem – kaže on.

Za razliku od strahovanja da bi novi sistem mogao dovesti do većeg broja nevažećih listića, Šehić očekuje suprotan efekat.

-Smatram da ćemo imati čak neuporedivo manje nevažećih glasačkih listića nego ranije. Do sada se dešavalo da od važećih listića budu napravljeni nevažeći, i to zbog neodgovornog postupanja pojedinih članova biračkih odbora koje predlažu političke stranke – ističe Šehić. On dodaje da bi novi način glasanja eventualno mogao usporiti sam proces na biračkim mjestima, ali da će brzina zavisiti prvenstveno od toga koliko će građani biti pripremljeni.

-Suština je da ćemo i dalje dobiti glasački listić i da ćemo svojom rukom davati preferencije političkim subjektima i kandidatima u koje imamo najviše povjerenja. Smatram da nema razloga za strah – poručuje Šehić.

Edukacija birača, prema njegovim riječima, tek treba početi, a u nju će biti uključeni različiti akteri – od CIK, preko lokalnih izbornih komisija i političkih stranaka, do Koalicije „Pod lupom“.

-Svakom biraču koji dođe na biračko mjesto biće objašnjeno ono što mu nije jasno. Možete biti pismeni ili nepismeni – nema razlike. Meni su čak opasniji oni pismeni koji zloupotrebljavaju svoju pismenost. Svako mora preuzeti svoju odgovornost – zaključio je Šehić.
Srpskainfo