Connect with us

Politika

DOGOVORENA SARADNJA! Višković i Stanivuković ZAJEDNO ulaze u IZGRADNJU I FINANSIRANJE “Srpska open”

Republika Srpska će po svemu sudeći uložiti milione maraka u organizaciju teniskog turnira “Srpska open”, a najveću infrastrukturnu stavku – izgradnju sportskog terena sa 6.000 mjesta uz park “Mladen Stojanović” će Vlada RS i Grad Banjaluka finansirati po 50 odsto, saznaje CAPITAL.
Ovaj sportski događaj treba da ugosti najveća imena iz svijeta tenisa kao što su srpski as Novak Đoković, a prema pisanju pojedinih medija u Banjaluku će doći i teniser Nik Kirjos.

Kako bi se održao ovaj turnir sve se priprema ubrzanim tempom, potvrdili su predstavnici Vlade RS i Grada Banjaluka, a i saradnja između ova dva nivo vlasti se odvija bez problema, što do sada nije bio slučaj.

Dosadašnja saradnja između republičkog nivoa, koju predvodi SNSD sa koalicionim partnerima i lokalne vlasti na čelu sa gradonačelnikom Banjaluke Draškom Stanivukovićem iz opozicionog PDP u prethodne dvije godine je u najmanju ruku bila turbulentna.

Konstantno su sijevale razne optužbe za krađe, malverzacije te “nesposobno vođenje grada i/ili RS”, a projekti za koje se zalagala gradska vlast u Banjaluci je ili preuzimala na sebe republička vlast, kao što je izgradnja mosta u naselju Česma ili su “zbog problema sa dozvolama” bili u prolongirani/blokirani, kao što je izgradnja fontane u parku „Mladen Stojanović“.

Kada je u pitanju ovaj projekat obe strane su izgleda pronašle zajednički jezik ili interes – svi rade svoj dio posla i bez problema u komunikaciji, jer sve mora biti spremno do početka ATP turnira, koji je zakazan za drugu polovinu aprila 2023. godine.

Izgradnja teniskog terena
Najveća stavka, kada je u pitanju infrastruktura je izgradnja sportskog terena. Tako je za izgradnju sportskog terena za tenis koji treba da primi 6.000 gledalaca već obezbijeđena lokacija.

Vlada RS je nedavno prenijela pravo svojine na Grad Banjaluku nad parcelom od 19.580 metara kvadratnih, na atraktivnoj lokaciji, koja se naslanja na park „Mladen Stojanović“. Uporedo sa parcelom, kako saznajemo, ide i priprema projektne dokumentacije i potrebnih dozvola za gradnju.

Premijer RS Radovan Višković je za CAPITAL rekao da će gradnju sportskog objekta Vlada RS i Grad Banjaluka finansirati „po pola“, ali nije precizirao o kojem iznosu se radi.

Pošto je sredina novembra, postavlja se pitanje kako će taj posao biti završen za manje od pet mjeseci, ako se uzme u obzir da ide zima, sa snijegom i niskim temperaturama, a radovi još nisu ni počeli.

Višković kaže da su dobili uvjerenje od izvođača da će taj posao biti urađen u datom roku.

Kroz rebalans budžeta dva miliona KM
Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković je rekao da će se izgraditi teniski teren sa 6.000 mjesta, koji će po okončanju turnira „Srpska open“ biti multifunkcionalna dvorana, koju će grad Banjaluka koristiti za druge sportove.

Naglasio je da je „cilj Grada da prije održavanja turnira u aprilu sve bude gotovo“. Kako bi se taj plan realizovao Grad Banjaluka planira i potrebna sredstva.

„Ovogodišnjim rebalansom budžeta grada biće planirano dva miliona KM za ove namjene. To je samo dio sredstava, a u dogovoru sa Vladom RS ćemo planirati sredstva u budžetu grada za 2023. godinu, jer radovi prelaze i u iduću godinu“, rekao je za CAPITAL Stanivuković, ali ni on nije precizirao koliko sredstava će u konačnici zahtijevati ta investicija.

Iako Vlada RS, a ni Grad Banjaluka nisu željeli da iznesu konkretne cifre, može se naslutiti da se radi o višemilionskoj investiciji.

ATP turnir “Srbija open” se privremeno seli u Banjaluku, na period od godinu dana, sa ciljem da teniski centar “Novak” u Beogradu tokom tog periodu renovira.

Nedavno je tada srpski član Predsjedništva BiH, a aktuelni predsjednik RS Milorad Dodik na društvenim mrežama objavio da će zvanični naziv ATP turnira, koji se sljedeće godine igra u Banjaluci biti “Srpska open”.

CAPITAL

Politika

STANIVUKOVIĆ NAJAVIO 13. PENZIJU: Kao što sam ispunio obećanje o besplatnom prevozu, ispuniću i ovo

Iza nas ne stoje samo riječi, nego rezultati, poručio je Stanivuković

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska i kandidat na predstojećim izborima Draško Stanivuković u svom programu najavio je uvođenje 13. penzije. Da ovo nije samo predizborno obećanje, najbolje pokazuje ono što je već uradio za
penzionere u Banjaluci, obećao je besplatan javni prevoz i to obećanje ispunio.

– Kada sam rekao da će penzioneri u Banjaluci imati besplatan prevoz, mnogi nisu vjerovali. Danas 27.000 penzionera u Banjaluci ima besplatan prevoz, zahvaljujući mjeri koju smo uveli prije pet godina. Zato im danas kažem: kao što sam ispunio to obećanje, sigurno ću ispuniti i ovo. Sa našom Vladom penzioneri će sigurno dobiti 13. penziju. Iza nas ne stoje samo riječi, nego rezultati – poručio je Stanivuković.

Penzioneri u Banjaluci već imaju besplatan javni prevoz, što je bilo jedno od Stanivukovićevih obećanja iz prethodne kampanje koje je realizovano. Upravo je to najbolja potvrda da Stanivuković ne ostaje na obećanjima, već ono što obeća to i realizuje.

Nastavi čitati

Politika

GLASANJE TRAJE DUŽE OD PROCJENE CIK-a: Skeneri važeće listiće evidentirali kao nevažeće

Testni izbori u Bosni i Hercegovini pokazali su da će glasanje trajati znatno duže od 40 do 44,9 sekundi, koliko su tvrdili u Centralnoj izbornoj komisiji BiH, međutim u gradskim i opštinskim izbornim komisijama širom BiH ne očekuju znatnije probleme na sam dan izbora.

Autentifikacija i identifikacija funkcionisale bezprijekorno
U lokalnim izbornim komisijama koje smo kontaktirali kažu da su na testnim izborima autentifikacija i identifikacija birača funkcionisale dobro i da je dosta lakše raditi s obzirom na to da više nema traženja po biračkom spisku, već se nakon autentifikacije otiskom prsta samo potpisuje slip koji aparat odštampa.

“Identifikacija i autentifikacija su funkcionisale izvrsno i nije bilo nikakvih problema. Isprobali smo sve varijante, pokušali sve pa i dva puta glasati sa istom ličnom kartom, ali bezuspješno. U tom smislu sve je bilo besprijekorno i dosta je lakše, nema više umrlih na spiskovima itd.”, rekla je Ljiljana Orendi, član Izborne komisije Brčko distrikta.

Skeneru treba vrijeme da skenira svaki listić
Ona kaže da glasanje može trajati između tri ili četiri minuta, ali da dosta zavisi od toga koliko će se birač zadržati u kabini.

“Skeneru treba nekoliko sekundi po listiću i sve zavisi od zadržavanja u kabini. Može trajati od tri do maksimalno četiri minute”, rekla je Orendi.

I Dubravko Malinić, predsjednik Gradske izborne komisije u Banjaluci, rekao je da je glasanje trajalo tri i po minuta, iako mu nikakva pomoć nije bila potrebna.

“Kada ubacujete četiri glasačka listića u skener, proces skeniranja traje dugo. Naredni glasački listić ne možete ubaciti dok se ne pojavi zelena lampica na skeneru”, rekao je ranije Malinić.

Skener nije skenirao sve listiće
Na pojedinim biračkim mjestima bilo je i slučajeva da skener nije skenirao sve listiće ili da je neke listiće evidentirao kao nevažeće, ali je na kraju ručno brojanje pokazalo da su oni ipak važeći.

“Skener nije skenirao dva glasačka listića. To smo utvrdili ručnim brojanjem. Očekujemo da na dan izbora ne bude nikakvih problema, i ključ je u edukaciji članova biračkog odbora”, rekla je Ivana Milanović, član Opštinske izborne komisije u Bratuncu.

I Orendi kaže da je bilo listića koji su “otišli” kao nevažeći, ali birački odbor je utvrdio da su oni ipak važeći.

Ako razlika bude dva posto ide ponovno brojanje
Inače, i ranije je bilo polemike o tome kako skener evidentira da je listić nevažeći. Jedno od pitanja na koje nije bilo odgovora je i to da li će listić biti važeći ukoliko neko glasa sa znakom X kao do sada, umjesto da oboji kružić. Navodno, skener će takve listiće evidentirati kao nevažeće, ali će prilikom ručnog brojanja oni ipak biti važeći s obzirom na to da se u slučaju da je X na odgovarajućem mjestu nedvosmisleno može utvrditi za koga je birač želio glasati.

“Ako razlika bude veća od dva odsto, biće ponovno brojanje u Centru za brojanje u Sarajevu”, rekla je Orendi.

Iz ugla Centralne izborne komisije BiH testni izbori ispunili su svrhu i pokazali funkcionisanje sistema za praćenje i izvještavanje o identifikaciji i autentifikaciji birača kao i u segmentu sigurne transmisije izbornih rezultata sa biračkog mjesta prema CIK-u.

Prema podacima CIK-a, na testnim izborima glasalo je 6.854 birača, a verifikacija otiskom prsta bila je 97,37 posto uspješna. Transmisija izbornih rezultata prema CIK-u nakon zatvaranja biračkog mjesta ostvarena je u prosjeku za pet do deset minuta, a sistem za praćenje aktivnosti na biračkom mjestu u realnom vremenu davao je podatke o odzivu birača i o načinu verifikacije, kao i o broju birača koji prvi put glasaju, kao i podatke o vrsti ličnog dokumenta koji je korišten za identifikaciju.

Podsjećanja radi, testne izbore obilježilo je i to što na pojedinim biračkim mjestima koja su formirana nije bilo biračkog materijala, odnosno glasački listići nisu na vrijeme dostavljeni u lokalne izborne komisije.

Nastavi čitati

Politika

BEZOBRAZLUK BEZ PRECEDANA: Pavlović bacio “Novu Ljubiju” NA KOLENA! Tajkunu bliskom vlasti predati svi KLJUČNI RESURSI!

Fočanski biznismen Gordan Pavlović, direktor „Nove Ljubije“ iz Prijedora, zadužio je ovu firmu za 30 miliona maraka samo sedam dana prije nego što je zatražio otvaranje stečaja. Firma od koje je uzeo pozajmicu sada je najveći povjerilac „Nove Ljubije“ i ima više od polovine priznatih potraživanja, što joj daje presudan uticaj na odluke u stečajnom postupku.

Gordan Pavlović je 25. februara sa firmom „ALZV“, nekadašnjom Aluminom iz Zvornika, potpisao ugovor o pozajmici od 20 miliona maraka, a istog dana aneksom je iznos povećan za još deset miliona. Već 4. marta podnio je zahtjev za stečaj, navodeći među najvećim obavezama upravo ovu pozajmicu.

Savo Minić, premijer Republike Srpske, koja preko RŽR „Ljubija“ ima 49 odsto vlasništva u „Novoj Ljubiji“, na naše pitanje kako komentariše zaduženje ovog preduzeća nije imao odgovor.

„Ne znam u ovom momentu šta bih ja mogao uopšte komentarisati. Radi se o pravnim licima. Ako ima bilo kakvih nezakonitih radnji, treba podnijeti krivičnu prijavu“, rekao je Minić 8. septembra.

Sa više od polovine priznatih potraživanja, „ALZV“ ima mogućnost da presudno utiče na odluke za koje je potrebna većina glasova povjerilaca “Nove Ljubije“. To posebno može doći do izražaja kada se bude išlo u unovčenje i prodaju imovine preduzeća koja se mjeri desetinama miliona maraka. Mile Matić, bivši direktor „Alumine“, smatra da se radi o fingiranoj pozajmici sa ciljem preuzimanja kontrolom nad imovinom „Nove Ljubije“.

„Ovo stečajni upravnik, odnosno stečajni sudija mora odmah sve da poništi ili da ide kući. Ovo je fingirana varijanta da se i u stečaju rukovodi firmom, gdje su napravljene obaveze koje su fingirane. Vodi se stečajni postupak u korist privilegovene grupe ljudi koji upravljaju tim procesom“, kaže Matić.

Mirko Šašić, predsjednik Udruženja akcionara RŽR Ljubija smatra da je sve dio plana privatizacije rudnika, koji će sa novim vlasnikom nastaviti sa radom.

„Rudnik ima značajnu imovinu koja će biti rasprodana. Vlasnik će biti kupac koji će kada rasproda imovinu i isplati povjerenike svoje otvoriti novi rudnik. Rudnik ima rudno ležište od 20 miliona tona rude u Vidrenjaku. Sa 300 radnika će otvoriti kop i nastaviti proizvoditi rudu, a može je prodati Kinezima u neograničenim količinama“, navodi Šašić.

Stečaj u „Novoj Ljubiji“ otvoren je 12. juna. U postupku je priznato oko 30 miliona maraka potraživanja, od čega 16 miliona i 880 hiljada pripada firmi „ALZV“. Prije otvaranja stečaja Vlada Republike Srpske, kao manjinski vlasnik „Nove Ljubije“, isplatila je tri miliona maraka za otpremnine radnicima.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno