U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje pretežno sunčano i vrlo vruće vrijeme, uz prolaznu oblačnost i temperaturu vazduha do 41 stepen Celzijusov.

Minimalna temperatura vazduha biće od 16 u kotlinskim predjelima na istoku do 21 na sjeveru i zapadu, na jugu do 25 stepeni, u višim predjelima od 13, a maksimalna od 36 do 41, u višim predjelima od 31 stepen.

Duvaće umjeren, a na udare i jak vjetar zapadnih smjerova, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Dugotrajna suša i ekstremno visoke temperature dovele su rijeke u Bosni i Hercegovini do kritično niskih vodostaja, pojedina riječna korita gotovo su presušila, a stručnjaci upozoravaju da problem nije samo trenutni nedostatak vode već i dugoročne posljedice po ekosistem i podzemne zalihe.

Većina rijeka u BiH trenutno je na minimumu, a posebno zabrinjava stanje rijeke Bosne, za koju mještani Zenice kažu da nikada plića nije bila, piše BHRT.

Dugotrajni nedostatak padavina ostavlja posljedice i na izvore vode i rezervoare, a hidrolog Muriz Spahić upozorava da se podzemne zalihe vode troše, ali i da im je za obnovu potrebno vrijeme. „Ove zalihe voda koje se obrazuju u podzemlju i one su potrošive i one su iskoristive i one nestaju, troše se sve kao i drugi resursi, ali ovi resursi moraju da se obnavljaju“, rekao je Spahić.

Poseban problem predstavlja činjenica da nizak vodostaj ugrožava riječne ekosisteme.

Na pojedinim mjestima riječni tok je već prekinut, što može da ima posljedice za čitav lanac ishrane. Ekolog Ismir Smajić kaže da je na nekim rijekama prekinut riječni tok i da, ukoliko se ugrozi jedan gradivni element ekosistema, čitav ekosistem može da dođe u problem, kao i čitav lanac ishrane.

Najavljene padavine mogle bi privremeno popraviti stanje, ali stručnjaci upozoravaju da kratkotrajne kiše nisu dovoljne za nadoknadu dugotrajnog deficita vode.

– Udruženje građana „Srpsko Sarajevo” pokrenulo je inicijativu za ukidanje noćnih barova i klubova te ograničenje radnog vremena svih ugostiteljskih objekata na području grada do 23 časa, s ciljem sprečavanja maloljetnika da konzumiraju alkohol.

Predsjednik udruženja Miodrag Kovačević tvrdi da su glavne mušterije noćnih klubova maloljetna lica i da se postojeći zakoni o zabrani točenja alkohola maloljetnicima slabo poštuju.

„Ovo nije udar na noćne klubove, oni samo treba da promijene svoju djelatnost i radno vrijeme do 23 časa. Što prije to uradimo, imaćemo bolju djecu”, naveo je Kovačević, dodajući da su roditelji pravno onemogućeni da sankcionišu djecu zbog važećih propisa o zaštiti maloljetnika.

Sa druge strane, sociolog Vladimir Vasić ocjenjuje ovu inicijativu kao besmislenu, ističući da ključnu ulogu u vaspitanju i sprečavanju rizičnog ponašanja moraju imati roditelji, a ne zabrane.

„Ne možemo mlade držati pod staklenim zvonom. Umjesto principa dozvoljeno-zabranjeno, djeci treba usađivati kritičku misao i osjećaj za odgovornost kako bi sama izbjegvala alkohol i drogu”, naglašava Vasić, podsjećajući da postoje i zakonske odredbe o zanemarivanju roditeljskih dužnosti.

Pored pristupa alkoholu u ugostiteljskim objektima i domaćinstvima, u javnosti se postavlja i pitanje efikasnosti kontrole primjene postojećih zakona, kao i uloge nadležnih organa u zaštiti mladih.

(BN)