Voda je ponovo potekla niz vodopad Blihe kod Sanskog Mosta nakon trodnevnog potpunog prekida protoka, potvrđeno je iz opštine Sanski Most, dok nadležne institucije još utvrđuju uzroke povremenog nestanka vode koji se na ovom području bilježi od početka avgusta.

Voda se niz stijene vodopada ponovo počela slivati u predvečernjim satima, nakon što je prethodna tri dana vodopad bio bez vode.

Prema dostupnim informacijama, riječ je o najdužem dosadašnjem prekidu, dok su raniji prekidi trajali kraće, nakon čega bi se protok ponovo uspostavljao.

O problemu obaviještene nadležne institucije

Načelnik Sanskog Mosta Mensur Seferović kazao je da su o problemu obaviješteni Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Agencija za vodno područje rijeke Save i nadležne inspekcijske službe.

“Od početka augusta, kada smo imali određene probleme sa nestankom Blihe, ovaj problem smo shvatili veoma ozbiljno. Zakazao sam sastanak s federalnom ministricom i moram pohvaliti ministricu Nasihu Pozder na korektnoj saradnji u tom periodu. Odmah smo pozvali federalnog vodnog inspektora, jer je to njegova nadležnost, kako bismo utvrdili tačne uzroke zbog kojih se ovo dešava”, rekao je Seferović.

Prema njegovim riječima, područje vodopada Blihe prije dva dana obišli su predstavnici Federalnog ministarstva okoliša i turizma i Agencije za vodno područje rijeke Save. Teren su, neposredno prije njihovog dolaska, obišli i vodni i rudarski inspektori.

Seferović je istakao da za sada nema zvanično potvrđenog uzroka nestanka vode.

Istražuju da li je nestanak povezan sa rudnikom

“Sve ćemo učiniti da dobijemo objašnjenje, uključujući i to mogu li se iskopavanja u obližnjem rudniku dovesti u vezu s vodopadom”, kazao je načelnik.

Kao jedan od mogućih faktora navodi se i dugotrajan sušni period bez padavina, koji može uticati na nivo vode i protok vodotoka. Međutim, eventualna povezanost rudarskih aktivnosti s promjenama u protoku Blihe, kao i uticaj drugih hidroloških faktora, tek treba biti utvrđena.

Opština Sanski Most je, prema riječima Seferovića, od Federalnog ministarstva okoliša dobila 60.000 KM, a u toku je realizacija aktivnosti usmjerenih na sagledavanje stanja na području vodopada i utvrđivanje mogućih uzroka promjena u protoku.

“Upravo zbog svih činjenica, odnosno blizine rudnika i svega što se dešavalo, pokazalo se da je opravdano da se ovim pitanjem intenzivno bavimo i u narednom periodu”, rekao je Seferović.

Očekuje se da nadležne institucije, nakon provedenih kontrola i analiza, utvrde uzroke povremenog nestanka vode i eventualni uticaj ljudskih aktivnosti na režim protoka.

Nezavisne

Svaka deveta ptica selica je pred izumiranjem, dok je brojnost 45 odsto migratornih vrsta, poput kukavica, grlica i arktičkih čigri, u opadanju, pokazuju podaci iznijeti na samitu u Keniji, prenosi danas Gardijan.

Tankokljuni vivak zvanično proglašen izumrlim

Vrsta ptice selice, tankokljuni vivak, zvanično je proglašen izumrlim prošle godine što je prvi slučaj globalnog izumiranja neke ptice na kopnenom dijelu Evroazije i Afrike u posljednjih nekoliko vijekova.

Potvrđeno je ili se sumnja da je širom sveijta u poslednjih 150 godina izumrlo sedam vrsta ptica selica.

Prema analizi koju svake četiri godine sprovodi organizacija BirdLife International, posebno su ugrožene morske ptice i ptice koje borave na obalama, jer zavise od morskih staništa i priobalnih močvarnih područja.

Glavni naučnik te organizacije, Stjuart Butčart, izjavio je da su ptice selice svojevrsni čuvari prirode, a pad njihove brojnosti ukazuje na sve veći pritisak na prirodne sisteme koji nas održavaju u životu.

Mjere očuvanja daju rezultate

On je dodao da su, ipak, naučni podaci takođe jasni i pokazuju da mjere očuvanja daju rezultate, a koordinisane akcije sprečavaju izumiranje i pomažu oporavak populacija.

– Rješenja postoje, a sada je neophodno njihovo sprovođenje na nivou čitavih migratornih puteva – naveo je on.

Izvještaj je objavljen na samitu o migratornim putevima ptica u Najrobiju, gdje su vlade, naučnici, nevladine organizacije za zaštitu prirode i finansijske institucije potpisali sporazum o pojačanim naporima za zaštitu ptica selica duž njihovih migratornih puteva.

Deklaracija iz Najrobija o migratornim putevima praćena je odlukom tri razvojne banke da u svoje okvire kreditiranja uključe zaštitu migratornih puteva, obezbjeđujući šest milijardi dolara za očuvanje i obnovu staništa duž ruta kojima se ptice kreću.

Među prijetnjama sa kojima se suočavaju ptice selice je i njihov progon, pri čemu se procjenjuje da se svake godine u Evropi, na Mediteranu, Kavkazu i Arbijskom poluostrvu nezakonito ubije ili uhvati između 13,1 i 42,7 miliona ovih ptica.

Gubitak ili uništavanje prirodnih staništa predstavlja još jedan od glavnih uzroka problema.

Prema izvještaju, naučni monitoring sproveden tokom protekle decenije pokazao je da se više od polovine od 1.099 ključnih područja biodiverziteta za ptice selice nalazi u lošem stanju. Izvještaj, ipak, ukazuje na to kako aktivnosti na očuvanju vrsta, često sprovođene preko državnih granica, dovode do oporavka pojedinih vrsta.

Ono što je trebalo biti obično vikend-kampovanje pretvorilo se za Tijanu Lalović u iskustvo koje će teško zaboraviti.

Na Magliću je tokom pakovanja ugledala zmiju kako se približava šatoru, no nije ni slutila da će je nekoliko dana poslije isti taj neželjeni gost dočekati u njenom stanu u Beogradu.

Sve se dogodilo 16. avgusta, na njen rođendan. Tijana je stajala ispred šatora i čekala prijateljicu kada je krajičkom oka ugledala crnu zmiju kako se približava. Društvo je odmah priskočilo u pomoć, izvadili su stvari iz šatora i pronašli životinju, koja je pobjegla prema rijeci Ibar. Pomislili su da je time priča završena. Nakon planinarenja pokupili su stvari i vratili se u Beograd. No, zmija se u međuvremenu uvukla u Tijaninu torbu.

U noći između 18. i 19. avgusta Tijanu je u novom stanu na Novom Beogradu probudio neobičan osjećaj. Osjetila je snažan pritisak oko vrata, a u prvom trenutku nije ni znala šta joj se događa. Mislila je da ju neko davi. Tek kada je rukama pokušala skinuti ono što joj je bilo oko vrata, shvatila je da je riječ o zmiji.

“Upadam u paniku i jedina mi je misao da se spasim, da skinem to nešto sa sebe i pobjegnem. Hvala Bogu, zaplela se u moju kosu i zbunila, jer sam je grebala i čupala, počupala sam i svoju kosu i izgrebala se samo da je skinem”, prepričava Tijana.
Prijatelji sa Biološkog fakulteta sljedećeg su dana pretražili cijeli stan. Gledali su iza klime, u slivnicima, ormarima i oko bojlera, ali zmiju nisu pronašli. Ipak, uspjeli su zaključiti gdje je vjerovatno završila. Riječ je bila o zmiji ribarici, koja je morala pronaći vodu. Jedini dostupan izvor u stanu bila je VC školjka, kroz koju je, prema njihovoj pretpostavci, pobjegla.

Tijana danas kaže da od tada poklopac VC školjke više ne ostavlja podignutim, a upozorila je i komšije u prizemlju i na prvom spratu da nekoliko dana budu oprezni.

“Do tada mi je daska uvijek bila podignuta, a od tada više ne. I to je veliko upozorenje koje želim prenijeti ljudima. Što se tiče ‘moje’ zmije, prijatelji su mi rekli da je ona već tog dana bila na slobodi jer je njena potreba jednostavno bila spasiti se, a ne sada šetati po spratovima. Međutim, svakako sam sišla upozoriti komšije koji žive u prizemlju i na prvom spratu da sljedećih nekoliko dana obavezno drže zatvorene VC-školjke. To je ujedno bio trenutak kada smo se upoznali i naišla sam na veliku empatiju i razumijevanje svih ljudi kojima sam ispričala šta se dogodilo”, objasnila je ova mlada Beograđanka.