Connect with us

Region

VUČIČ zvanično otvorio fabriku IZRAELSKIH BESPILOTNIH LETJELICA!

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić otvorio je danas fabriku za sklapanje bespilotnih letjelica izraelske proizvodnje, koja će zaposliti oko stotinu radnika, a proizvodiće najmoderniju opremu, kako za Vojsku Srbije, tako i za armije drugih zemalja.

“Ovo je da se svako u Srbiji obraduje. Ono što mene zanima, to je da sačuvamo mir i stabilnost, i da budemo dovoljno snažan odvraćajući faktor za potencijalne agresore. Šta god mi uradimo, da nemamo oružje i oruđe kojim bismo zemlju branili, oni bi se sprdali sa nama i govorili kako smo smešni i pripremamo se za traktore. Kada imamo stvari kojima možemo da se ponosimo, onda će da kažu da smo mi, u stvari, ti koji nekome pretimo. Ne pretimo nikome”, rekao je Vučić za Informer.

On je rekao da će se proizvoditi u Srbiji izraelska borbena bespilotna letjelica tip Lanius X.

“Videli ste ga na delu, on bukvalno ima oči, uši, sve što je potrebno da to, metaforično na takav način kažem, juri metu, bukvalno čeka metu u zasedi. Ne možete prosto da se odbranite od toga, i to je relativno skup dron, mnogo skuplji od našeg Komarca. Najveći deo će koristiti Vojska Srbije, ali će deo biti i za izvoz”, rekao je Vučić.

On je naveo da nije lako pronaći rješenje za industriju takvih dronova.

“Jer, recimo, mi uzmemo vozilo MRAP koje proizvodi Zastava Teremo iz Kragujevca, i mi na to vozilo stavimo 20 ovakvih dronova, ili onih Firefox-ova, napadnih dronova, stavimo ih 20, i oni u rojevima idu i napadaju i jure svoje mete, svi. Tako da to nije lako napraviti, i drugi u regionu to nemaju”, objasnio je on.

stakao je da je to jedini tip bespilotne letjelice koji će ovde da se pravi.

“Prvo ide sklapanje, a kasnije ćemo najveći deo toga da proizvodimo u našoj zemlji. Za nekih godinu dana, gotovo svi delovi će biti proizvođeni, odnosno proizvedeni u našoj zemlji. Suština je u tome da mi dobijamo transfer tehnologije, da mi znamo kako se to radi, da dobijamo nova znanja, i da to možemo da pravimo u našoj zemlji, a ne da zavisimo od uvoza, ukoliko bi se bilo kakva situacija koju u ovom trenutku ne očekujemo. Ne želimo da, čak ni očekujemo, niti se nadamo, ali može da se dogodi u budućnosti, da osim Laniusa, tu proizvodimo i druge dronove od Firefox-a, to je napadni dron, veoma opasan dron. Zatim dron koji služi za izviđanje, i on u stvari šalje signale svima drugima”, kazao je Vučić.

On je naglasio da je suština svega onoga što radimo sa Izraelcima, i na čemu im je beskrajno zahvalan, upravljanje takozvane digitalne armije.

“Vi ste videli sad na Pešteru, u napadu na ono jedno selo učestvovali su naši Mali Miloši, dakle besposadni tenk, mali tenk, bez posade, bez ljudi. Učestvovali su roboti psi, robo-dogovi, naoružani mitraljezima i revolverskim bacačima granata, i zoljama. I videli ste, naravno, i dronove različitih vrsta koji su imali napadne aktivnosti.

Region

OBJAVLJEN SNIMAK: Policajac u Ljubljani davio čovjeka, on potom umro (VIDEO)

Umrijeću, molim vas, ne mogu disati.”

Te riječi 37-godišnjeg Armina Đutovića čuju se na snimku policijske kamere iz centra Ljubljane, neposredno prije nego što je prestao da reaguje. Gotovo dvije godine nakon intervencije koja se završila njegovom smrću, snimak je dospio u javnost i ponovo otvorio jedno od najtežih pitanja za slovenačku policiju: šta se tačno dogodilo tokom nekoliko minuta na Čopovoj ulici i da li je Armin mogao biti spasen?

Snimak, dug gotovo sedam minuta, objavio je POP TV, odnosno 24UR, 16. septembra. Na njemu se vidi kako policajci obaraju Đutovića na tlo, nakon čega ga jedan od njih više od minute drži zahvatom oko vrata. Armin u jednom trenutku upozorava da ne može da diše.

Nekoliko minuta kasnije leži nepomično, licem prema zemlji i s lisicama na rukama.

Upravo zbog te intervencije sada je pred Okružnim sudom u Ljubljani šest policajaca.

Jedan je optužen da je iz nehata izazvao Đutovićevu smrt, dok se ostaloj petorici na teret stavlja nepružanje pomoći. O njihovoj krivici tek treba da odluči sud.

Počelo je zbog stolica na terasi

Sve se dogodilo 8. decembra 2024. godine u Čopovoj ulici, jednoj od najprometnijih pješačkih zona u centru Ljubljane.

Policija je pozvana zbog prijave da muškarac razbacuje i oštećuje stolice na terasi ugostiteljskog objekta. Prema policijskom opisu događaja, Đutović je potom udario nizozemskog državljanina, a nakon dolaska policajaca pokušao je da pobjegne i opirao se tokom intervencije.

Snimak policijske kamere, međutim, sada omogućava javnosti da prvi put vidi dio onoga što se dešavalo nakon dolaska patrole.

Na početku intervencije Đutović postupa po naređenjima policajaca. Kada mu jedan od njih kaže da će mu staviti lisice, pokušava da pobjegne.

Dvojica policajaca ga obaraju.

Potom slijedi dio snimka koji je izazvao najviše reakcija.

Jedan policajac Đutovića drži zahvatom oko vrata duže od minute. Tokom toga 37-godišnjak govori da ne može da diše i moli policajce da prestanu.

“Umrijeću, molim vas, ne mogu disati”, čuje se na snimku.

Gotovo četiri minute nepomičan na asfaltu

Nakon što mu stavljaju lisice, Đutović ostaje potrbuške na ulici.

Prema analizi snimka koju je objavio 24UR, gotovo četiri minute leži nepomično, dok se oko njega nalazi više policajaca. Pojedini ga u tom periodu i dalje pridržavaju koljenima.

Tek nakon približno dvije minute jedan policajac pokušava da dobije odgovor od njega, a još oko minut prolazi prije nego što mu provjeravaju puls.

Na snimku se potom čuje i zabrinuta reakcija jednog policajca kada shvata da nešto nije u redu.

Oživljavanje, prema navodima tužilaštva, nije počelo odmah. Upravo je taj period sada jedan od ključnih elemenata postupka protiv petoro policajaca optuženih za nepružanje pomoći.

Đutović je doživio srčani zastoj, a usljed nedostatka kiseonika pretrpio je teško i nepovratno oštećenje mozga.

Prevezen je u Univerzitetski klinički centar Ljubljana, gdje je tri dana kasnije, 11. decembra 2024, preminuo. Iza njega je ostalo šestoro maloljetne djece.

Brat: Bio je u teškom stanju

Arminov brat Adel Đutović od početka je tražio detaljnu istragu postupanja policije.

Za slovenačke medije kazao je da je njegov brat u vrijeme događaja imao ozbiljne psihičke probleme i da je tog dana bio u teškom stanju. Porodica tvrdi da je policija ranije bila upozorena da Armin ima zdravstvene probleme.

Adel smatra da je nakon što je Armin prestao da reaguje izgubljeno dragocjeno vrijeme.

Porodica je ranije tvrdila i da satima nije znala šta mu se dogodilo. Prema Adelovim riječima, tek nakon višesatnog traganja saznali su da se Armin nalazi u bolnici i da je u komi.

Njihove sumnje kasnije je dijelom potvrdio i nadzor slovenačkog Ministarstva unutrašnjih poslova.

Unutrašnji nadzor otkrio niz propusta

Prva interna policijska provjera nakon događaja nije utvrdila veće nepravilnosti.

Međutim, nekoliko mjeseci kasnije Direktorat za policiju i druge bezbjednosne poslove Ministarstva unutrašnjih poslova Slovenije došao je do bitno drugačijih zaključaka.

U nadzoru je utvrđeno da je zahvat davljenja nad Đutovićem primijenjen nestručno i nesrazmjerno, kao i da interna policijska komisija prethodno nije objektivno procijenila njegovu zakonitost i stručnost.

Utvrđeno je i da policajci nisu odmah pružili prvu pomoć, te da je nad već vezanim Đutovićem korištena nezakonita, nestručna i nesrazmjerna fizička sila. Direktorat je naveo i da su policajci narednog dana nezakonito ušli u njegovu hotelsku sobu i pretražili je.

Ti nalazi ne znače sami po sebi i krivičnu odgovornost policajaca – o njoj će odlučiti sud – ali su bitno promijenili tok slučaja koji je u prvim danima nakon Arminove smrti javnosti bio predstavljen znatno drugačije.

Jedan policajac optužen za izazivanje smrti

Specijalizovano državno tužilaštvo potom je podiglo optužnicu protiv šest pripadnika Policijske stanice Ljubljana Centar.

Policajcu Janu Dovniku tužilaštvo stavlja na teret da je Đutovića tokom intervencije obuhvatio zahvatom davljenja s leđa te da je nepravilno pritiskao područje vrata i grla, nastavljajući s pritiskom i nakon gubitka svijesti. Optužen je za izazivanje smrti iz nehata.

Tomaž Podobnik, Tomi Brdnik, Marko Goleš, Maja Vojsk i Nika Marčič terete se za nepružanje pomoći.

Tužilaštvo tvrdi da nisu na vrijeme provjerili da li Đutović diše te da je oživljavanje počelo više od četiri minute nakon srčanog zastoja.

Četvoro optuženih policajaca koji su se do sada pojavili pred sudom negirali su krivicu. Ročišta na kojima se optuženi izjašnjavaju o krivici još nisu završena: Dovnik bi trebalo da se izjasni 25. septembra, dok je ročište za Brdnika zakazano za 2. oktobar.

Odbrana pokušava izbaciti snimak

U međuvremenu je upravo snimak koji je sada dospio u javnost postao predmet spora pred sudom.

Odbrana Tomaža Podobnika zatražila je da se snimci policijske tjelesne kamere izdvoje iz dokaznog materijala, uz obrazloženje da Podobnik nije znao da ga kolega snima i da je time povrijeđeno njegovo pravo na privatnost.

Tužiteljka Sonja Breznik tome se protivi i smatra da se obaveza upozorenja na snimanje odnosi na osobu prema kojoj policija vodi postupak, a ne na policajce koji obavljaju službenu dužnost.

Posebnu pažnju izazvalo je to što se odbrana istovremeno poziva na isti snimak kako bi dokazala da Podobnik prije tog dana nije poznavao Đutovića.

Stručnjak: Već na snimku vide se greške

Miroslav Žaberl sa Fakulteta za bezbjednosne nauke, nekadašnji šef Direktorata za policiju pri slovenačkom MUP-u, smatra da se određene stručne greške mogu vidjeti i prije završetka sudskog postupka.

Prema njegovoj ocjeni, zahvat je vjerovatno bio prejak i trajao je predugo, dok policajac nije na vrijeme primijetio da Đutović više ne diše.

“To je svakako stručna greška”, rekao je Žaberl, naglašavajući da je pružanje pomoći osnovna obaveza policajca nakon upotrebe sredstava prinude.

Igor Toplak iz policijskog sindikata poziva, međutim, da se sa zaključcima sačeka do nalaza sudskih vještaka i odluke suda. On upozorava da treba utvrditi i sve okolnosti Đutovićevog ponašanja, eventualnog uticaja psihoaktivnih supstanci, kao i koliko su policajci u tom trenutku bili osposobljeni da prepoznaju znakove životne ugroženosti.

Upravo nakon ovog slučaja tadašnji ministar unutrašnjih poslova naredio je dodatnu obuku policajaca za prepoznavanje takvih znakova tokom intervencija.

Svih šest policajaca i dalje radi

Još jedan podatak izazvao je nezadovoljstvo porodice.

Generalna policijska uprava Slovenije potvrdila je 16. septembra da svih šest optuženih policajaca i dalje ostaje u policijskim redovima.

UPOZORENJE: Snimak policijske intervencije može biti uznemirujući za pojedine čitaoce.

 

Nastavi čitati

Region

NOVI INCIDENTI U PRIŠTINI: Kamenjem i pirotehnikom na Euleks, dio krova se zapalio

Protesti u Prištini zbog presude bivšim liderima tzv. OVK nastavili su se i tokom noći, kada su demonstranti ponovo kamenjem i pirotehničkim sredstvima gađali sjedište Euleksa.

Prema navodima medija, među kojima je i „Koha“, dio krova objekta se tom prilikom zapalio. Na mjestu događaja bile su prisutne policijske snage koje su obezbjeđivale sjedište misije Evropske unije.

Demonstranti nosili zastave tzv. OVK

Okupljeni su tokom protesta nosili zastave tzv. OVK i uzvikivali „UČK“, a nezadovoljstvo su iskazivali zbog prvostepenih presuda koje su Specijalizovana vijeća Kosova u Hagu izrekla četvorici bivših visokih funkcionera te organizacije.

Protesti su počeli nakon izricanja presuda 16. septembra, a tokom dana demonstranti su u više navrata dolazili pred sjedište Euleksa. Zabilježeno je gađanje objekta kamenjem i drugim predmetima, kao i sukobi sa policijom.

Kamenjem gađana i zgrada Vlade

Demonstranti su se tokom jučerašnjih protesta kretali između centralnog trga u Prištini, sjedišta Euleksa i zgrade Vlade.

U jednom trenutku kamenjem je gađana i zgrada Vlade, pri čemu su, prema izvještajima medija, razbijeni pojedini prozori. Policija je postavila kordon kako bi spriječila demonstrante da priđu objektu.

Kosovska policija saopštila je da je tokom protesta privela dvije osobe, dok je jednoj od njih određeno zadržavanje do 48 sati.

Četvorica osuđena na ukupno 81 godinu zatvora

Specijalizovana vijeća Kosova u Hagu izrekla su 16. septembra prvostepene presude Hašimu Tačiju, Kadriju Veseljiju, Jakupu Krasnićiju i Redžepu Seljimiju.

Tači i Krasnići osuđeni su na po 25 godina zatvora, Veselji na 18, a Seljimi na 13 godina. Ukupno, kazne iznose 81 godinu zatvora.

Presude se odnose na ratne zločine počinjene tokom rata na Kosovu 1998. i 1999. godine. Sva četvorica optuženih su tokom postupka negirala krivicu, a presude su prvostepene i na njih je moguće uložiti žalbu.

 

Nastavi čitati

Region

Vučić se obratio javnosti, MIR JE SVETINJA, ALI PRAVDA ZA SRPSKE ŽRTVE NIJE ZADOVOLJENA!

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je javnosti povodom donetih presuda ratnim zločincima iz tzv. OVK, tzv. kosovskog suda u Hagu, da je za Srbiju od presudnog značaja očuvanje mira i stabilnosti i da za Srbiju ne postoji ništa važnije od toga, ali i da prvostepenom nisu obuhvaćeni zločini protiv čovečnosti i brojni zločini protiv Srba.

“Za Srbiju je od presudnog značaja očuvanje mira i stabilnosti, za našu zemlju ne postoji ništa važnije od toga i verujem da to što su emocije tako visoke i posle 27, i posle 30 i 35 godina od sukoba na prostoru bivše Jugoslavije, govori o tome da je mnogo nepravde učinjeno, ali i da svi mi zajedno nismo bili dovoljno spremni da se suočimo i sa svojim greškama i sa zločinima koje su u naše ime počinjeni”, rekao je Vučić u Predsedništvu Srbije.

Istakao je da smatra da svakako u budućnosti rešenje leži u razgovoru, većem razumevanju i dijalogu sa svima.

“Naravno, prvostepena presuda danas doneta pred sudom Kosova, jer ovo je takozvani kosovski sud, oni su napravili taj specijalni mehanizam pre, 11 godina, pod pritiskom međunarodne zajednice, da bi izbegli stvaranje ad hoc tribunala, onakav kakav je bio formiran tobož za prostor bivše Jugoslavije, a u stvari je bio formiran protiv Srba i srpskog naroda”, rekao je Vučić.

Podsetio je da su danas pred sudom takozvanog Kosova četiri lica u prvostepenom postupku osuđena na 25, 25, 18 i 13 godina, na ukupno 81 godinu.

(Tanjug) Foto: Tanjug

Nastavi čitati

Aktuelno