Connect with us

Društvo

REGION REAGUJE NA SKOK CIJENA GORIVA, A ŠTA JE SA BiH? Hrvatska, Srbija i Crna Gora smanjile namete

Dok vlade Hrvatske, Srbije i Crne Gore posljednjih mjeseci koriste akcize i druge fiskalne mjere kako bi ublažile udar visokih cijena goriva, u BiH na državnom nivou nema primijenjenog smanjenja akciza. Postojao je prijedlog za njihovo privremeno smanjenje ili ukidanje, ali procedura u Parlamentarnoj skupštini BiH nije završena.

Rast cijena nafte ponovo je otvorio pitanje koliko prostora države imaju da kroz poreze i druge namete ublaže udar na građane i privredu.

Dok su susjedne zemlje u proteklom periodu posezale za različitim mjerama, u Bosni i Hercegovini na državnom nivou nije uvedeno privremeno smanjenje akciza na gorivo.

Hrvatska ponovo smanjila trošarine

Vlada Hrvatske je 21. septembra dodatno intervenisala kako bi ublažila rast cijena goriva.

Trošarina na dizel smanjena je za još 0,03 evra po litru, pa je ukupno spuštena 0,10 evra ispod minimuma propisanog direktivom EU, uz saglasnost Evropske komisije. Istovremeno su uvedene najviše maloprodajne cijene koje važe od 22. septembra.

Prema odluci Vlade Hrvatske, najviša cijena benzina iznosi 1,74 evra, a dizela 1,91 evro po litru.

Vlada navodi da bi, bez ranijih mjera i intervencija, cijena benzina iznosila 1,95 evra, a dizela 2,26 evra po litru.

Crna Gora smanjila akcize do 40 odsto

Istog dana reagovala je i Vlada Crne Gore.

Od 22. septembra benzin i dizel se obračunavaju uz privremeno umanjene akcize – 30 odsto za benzin i 40 odsto za dizel. Maksimalna cijena eurosupera 98 iznosi 1,78 evra, eurosupera 95 1,74 evra, dok je eurodizel 1,95 evra po litru.

Ove cijene važe do 28. septembra, nakon čega slijedi novi obračun.

Srbija produžila niže akcize

I Srbija je posegnula za privremenim smanjenjem akciza.

Vlada Srbije produžila je 19. septembra važenje odluke o smanjenim akcizama na derivate nafte do 27. septembra 2026. godine. Odluka je objavljena u „Službenom glasniku“.

Prema trenutno važećim stopama, akcize su za period do 27. septembra niže nego redovne zakonske stope, čime država dio udara viših svjetskih cijena preuzima na sebe.

Šta je uradila BiH?

Na državnom nivou situacija je drugačija.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH je 16. marta 2026. godine po hitnom postupku usvojio Prijedlog zakona o dopuni Zakona o akcizama, kojim bi Vijeće ministara dobilo mogućnost da u uslovima poremećaja na tržištu privremeno smanji ili ukine akcize na naftne derivate.

Predstavnički dom je tada pozvao Dom naroda da zakon razmotri po hitnom postupku i u što kraćem roku.

Međutim, sama odluka Predstavničkog doma nije bila dovoljna da mjera počne da se primjenjuje.

Dom naroda je zahtjev za razmatranje ovog zakona imao uvršten na dnevni red hitne sjednice zakazane za 8. april, ali prema dostupnim parlamentarnim podacima nije došlo do njegovog konačnog usvajanja koje bi omogućilo primjenu predložene mjere.

Entiteti reagovali ograničavanjem marži

Za razliku od državnog nivoa, entitetske vlade jesu preduzimale određene mjere.

Vlada Federacije BiH propisala je maksimalnu maržu od 0,06 KM po litru u veleprodaji i 0,25 KM u maloprodaji za neaditivirane naftne derivate, kao mjeru neposredne kontrole cijena. Odluka je donesena sa ciljem ublažavanja posljedica poremećaja na energetskom tržištu.

U Republici Srpskoj takođe su na snazi maksimalne marže od 0,06 KM u veleprodaji i 0,25 KM u maloprodaji, a uvedena je i mogućnost umanjenja cijene benzina i dizela za 0,10 KM po litru na pumpama koje učestvuju u toj mjeri.

To znači da tvrdnja da u BiH „nije urađeno apsolutno ništa“ nije potpuno precizna. Preciznije je reći da na državnom nivou nije uvedeno smanjenje akciza, dok su entiteti koristili druge mehanizme za ublažavanje rasta cijena.

Zašto se ponovo govori o akcizama?

Akcize na gorivo predstavljaju prihod države i jedan su od elemenata konačne cijene koju građani plaćaju na benzinskim pumpama.

Zagovornici smanjenja akciza smatraju da bi dio prihoda trebalo privremeno ustupiti kako bi se smanjio udar na domaćinstva, prevoznike i privredu.

Sa druge strane, smanjenje akciza znači i manji poreski prihod, zbog čega svaka takva mjera ima direktne posljedice po javne finansije.

Predstavnički dom je upravo u martu kao razlog za hitno postupanje naveo ozbiljne poremećaje na tržištu naftnih derivata i njihove posljedice po građane i privredu.

Građani plaćaju i posljedice skupljeg goriva

Redžo Omerbašić, potpredsjednik Kluba potrošača Posavskog kantona, smatra da visoke cijene goriva ne pogađaju samo vozače.

„Imate ljude koji rade, putuju 50 kilometara, koji moraju natočiti gorivo bez obzira na to kolika je cijena. Ti ljudi su pogođeni, ali i svi mi. Osim toga, cijene energenata ‘vuku’ sve druge cijene“, rekao je Omerbašić za „Nezavisne novine“.

Upravo zbog toga pitanje cijena goriva ponovo se našlo u središtu rasprave o tome koliko država može i treba da interveniše kada globalni poremećaji podignu cijene energenata.

Dok su Hrvatska, Srbija i Crna Gora trenutno koristile fiskalne mjere na akcize, u BiH je prijedlog za takvu intervenciju ostao u parlamentarnoj proceduri, dok su entitetske vlasti primjenjivale mjere ograničavanja marži.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Počinje period toplijeg vremena

U ponedjeljak će biti promjenljivo oblačno uz sunčane periode i slabu kišu samo ponegdje. Biće i toplije nego prethodnih dana.

Slaba kiša češća će biti na jugu i istoku u prvom dijelu dana, dok se popodne očekuje uglavnom suvo vrijeme. Tokom jutra oko rijeka i po kotlinama moguća je prolazna magla.

Vjetar će biti slab i promjenljiv, a u Hercegovini i na zapadu slab do umjeren jugozapadni. Minimalna temperatura vazduha biće od nula do šest stepeni, na jugu do 12, dok će maksimalna biti od devet do 15 stepeni, na jugu do 18, a u višim predjelima oko pet stepeni”

Nastavi čitati

Društvo

KAKO CRTANI MIJENJAJU PRAVILA? Sve veće prisustvo LGBT likova u animacijama za najmlađe

Istopolni parovi, porodice sa dva oca ili dvije majke i LGBT likovi sve su prisutniji u crtanim filmovima i animiranim serijama, što otvara pitanje koliko su roditelji upoznati sa sadržajima kojima su djeca izložena putem televizije i internet platformi.

Jedan od primjera je popularna animirana serija „Kuća buka“, u kojoj se pojavljuju dječak Klajd i njegovi očevi Hauard i Harold, dok se u pojedinim epizodama provlače i istopolne romantične veze.

Slični primjeri mogu se pronaći i u brojnim drugim animiranim ostvarenjima koja su dostupna djeci širom svijeta, a zahvaljujući televizijskom programu i internet platformama mogu se pogledati i na ovom prostoru, gdje tradicionalni modeli porodice i dalje imaju značajno mjesto u društvenom životu.

Iako se ovakvi sadržaji najčešće predstavljaju kao dio promocije različitosti, tolerancije i prihvatanja, njihovo sve češće prisustvo u programima za najmlađe otvara pitanje da li se kroz zabavne i djeci bliske forme postepeno normalizuju određeni društveni i ideološki stavovi.

Za razliku od nekadašnjeg televizijskog programa, kada su roditelji uglavnom mogli da prate šta se emituje u određenom terminu, današnje internet platforme omogućavaju djeci da samostalno biraju i gledaju veliki broj sadržaja.

To je jedan od razloga zbog kojih roditelji treba da znaju šta njihova djeca gledaju i usvajaju kroz crtane filmove.

BL portal

Nastavi čitati

Društvo

DANAS JE MITROVDAN! Evo šta prema običajima nikako ne treba raditi

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici slave praznik posvećen Svetom velikomučeniku Dimitriju, u narodu poznatiji kao Mitrovdan.

Slava posvećena Svetom Dimitriju Solunskom

Slava je posvećena Svetom Dimitriju Solunskom, poznatom po hrabrosti i vjeri, i simbolizuje snagu, zaštitu i prelazak iz jeseni u zimu. Sveti Dimitrije Solunski bio je antički komadant iz trećeg vijeka, mučen i pogubljen zbog širenja hrišćanstva.

Rođen je u Solunu, za vreme cara Maksimilijana. Ignorisao je carevo naređenje da progoni hrišćane i javno je propovijedao hrišćanstvo.

Kada je car čuo da je solunski zapovijednik hrišćanin, naredio je da ga bace u tamnicu, gdje je mučen i pogubljen. Solunski hrišćani Dimitrija su tajno sahranili, a na mjestu njegovog groba kasnije je podignuta crkva i proglašen je zaštitnikom grada Soluna.

Vjeruje se u ljekovitost njegovih moštij

Po predanju, Dimitrijev grob odisao je bosiljkom i smirnom, te je zato nazvan Mirotočivi, a i danas se vjeruje u ljekovitost njegovih moštiju.

Crkveni spisi navode da je potom sveti Dimitrije “bdio nad svojim gradom i spasavao ga zemljotresa i drugih nesreća”.

Svetog Dimitrija, osim Grka, posebno slave Rusi i Srbi.

Kod Rusa je njegov kult počeo da se širi još u 12. vijeku. Oni su ga 1581. godine izabrali za zaštitnika Sibira. Njegov praznik je jedan od najvećih praznika u Ruskoj crkvi.

I u Srbiji su Svetom Dimitriju posvećeni mnogobrojni hramovi, uključujući i crkvu u Pećkoj patrijaršiji i kapelu u manastiru Visoki Dečani.

Krsna je slava brojnih porodica i ime nekih esnafa, a u mnogim mjestima na ovaj dan održavaju se zavjetine.

Po broju svečara, Mitrovdan je peta slava u Srbiji.

Gradovi u Srbiji, Kosovska Mitrovica i Sremska Mitrovica, dobili su ime po Svetom Dimitriju Solunskom Mirotočivom.

Dan kada dolazi zima

U srpskom narodu važi običaj da se Mitrovdan smatra za dan kada dolazi zima.

Ako padne snijeg za Mitrovdan, prema predanju, zadržaće se do aprila, a važi i obrnuto – lijepo vrijeme na 8. novembar najavljuje blagu zimu.

Dok je Srbija bila pod Turcima, govorilo se da su se hajduci na Mitrovdan razilazili i skrivali kod svojih jataka, da bi se ponovo sastali na proljeće, za Đurđevdan.

Otud i poznata izreka “Mitrovdanak – hajdučki rastanak i Đurđevdanak – hajdučki sastanak”.

Narodna vjerovanja

U narodu se vjeruje da do Mitrovdana treba završiti sve velike poslove koji se rade napolju i da na taj dan ne treba izlaziti iz kuće.

Postoji i još jedno predanje u vezi sa Mitrovdanom – da na taj dan nije dobro prekoravati djecu, čak i ako su bila nevaljala, jer će onda biti takva cijele godine.

Nastavi čitati

Aktuelno