Connect with us

Društvo

„NE PRIHVATAMO OVO KAO DOKAZ ODSUSTVA RIZIKA“: BiH oštro reagovala zbog Trgovske gore i radioaktivnog otpada

Slučaj Trgovska gora je pitanje koje direktno i nedvosmisleno zadire u interese BiH u pogledu zaštite životne sredine, teritorijalnog integriteta, kao i prava lokalnih zajednica i bezbjednosti građana, koji su u proteklom periodu iskazali jasan otpor namjeri Hrvatske da na lokalitetu Čerkezovac uspostavi Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.

Ovo je navedeno u izjašnjavanju institucija BiH i Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, kontakt tačke Espo konvencije u ime BiH za Espo konvenciju i SEA protokol u vezi sa prvom sjednicom savjetodavne stručne komisije u postupku procjene uticaja na životnu sredinu Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.

Ovaj stav juče su u Dvoru iznijeli predstavnici BiH, a u pisanom obliku dostavili članovima komisije i nadležnom ministarstvu.

U Dvoru je juče održana prva sjednica stručne savjetodavne komisije u postupku procjene uticaja na životnu sredinu Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, a organizator, Ministarstvo zaštite okoline i zelene tranzicije, koje je kontakt tačka Espo konvencije, u pozivu je ograničilo broj predstavnika iz BiH u svojstvu posmatrača na dva.

Sjednici su prisustvovali načelnik Odjeljenja za procjenu uticaja na životnu sredinu i ekološke dozvole pri Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske LJiljana Stanišljević i koordinator Ekspertskog i Pravnog tima Borislav Bojić.

Poziv predstavnicima BiH da prisustvuju sjednici Komisije stigao je sa veoma kratkim rokom za izjašnjenje i bez dostavljanja dnevnog reda i pratećeg materijala. Ukazujemo da je ranija praksa postupanja Hrvatske u sličnim situacijama bila drugačija jer je postojao uvid u prethodno dostavljenu listu predviđenih učesnika, te se znalo ko je pozvan na sjednicu, što ovdje nije slučaj. Osim toga, poziv nije dostupan ni javnosti jer nije objavljen na zvaničnoj internet stranici nadležnog ministarstva – navodi se u izjašnjavanju.

Ukazano je na procesne propuste, propuste u obavještavanju i uključivanju predstavnika BiH, s obzirom na to da je ostavljeni rok na izjašnjenje nadležnih institucija BiH po pozivu bio kraći od sedam dana.

Ukazano je i na okolnost nedostavljanja dnevnog reda i materijala na uvid uz isticanje zahtjeva da se u BiH u što kraćem roku obavezno dostavi što više dokumentacije o predmetnom nuklearnom objektu.

– Prije svega, ovdje ukazujemo na izrađeni nacrt studije uticaja na životnu sredinu za zahvat Čerkezovac. BiH je više puta zatražila zvanično zajedničke radove na masivu Trgovska gora jer je to dio jedne i jedinstvene cjeline koju dijeli granična rijeka Una, a što je bilo odbijeno od Hrvatske, dok su svi pribavljeni rezultati zahvata za Studiju uticaja na životnu sredinu za zahvat Čerkezovac dobijeni bez uvida naše strane – navedeno je u dokumentu.

Napomenuto je da prava građana BiH ne mogu biti svedena na naknadno komentarisanje unaprijed određenih rješenja.

– Zahtijevamo potpune informacije za sve zainteresovane, dovoljno vremena za njihovo razmatranje i stvarnu mogućnost uticaja na odluku, dok su alternative, uključujući neizvođenje projekta, još otvorene. Prisustvo predstavnika BiH ovoj sjednici ne zamjenjuje navedena prava, niti predstavlja saglasnost sa projektom, potvrdu pravilnosti dosadašnjeg postupanja ili odricanje od prigovora. Zahtijevamo cjelovitu i provjerljivu procjenu mogućih prekograničnih posljedica po zdravlje ljudi, rijeku Unu, izvorišta vode i životnu sredinu u BiH, uključujući nesreće, kumulativne i dugoročne uticaje -navedeno je, između ostalog, u dokumentu.

Zaključci u vezi sa teritorijom BiH, bez da su realizovana istraživanja na teritoriji BiH ne mogu biti prihvaćeni kao objektivni i svrsishodni jer nedostatak podataka i naučna neizvjesnost ne smiju biti predstavljeni kao dokaz odsustva rizika.

Informacija o mogućim povredama ljudskih prava i sloboda građana BiH upućena je nadležnom ministarstvu i svim članovima komisije.

Radi izbjegavanja sumnje, napomenuto je da se ovo izjašnjenje daje sa punim zadržavanjem svih prava koja pripadaju BiH, te da se ni u kom slučaju ne može tumačiti kao prihvatanje pravilnosti postupanja Hrvatske, niti kao odricanje od bilo kojih prigovora, pozicija, stavova, argumenata niti bilo kojih drugih potencijalnih radnji od strane bilo kojih organa, odnosno institucija iz BiH.

Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško, kao i postojeći institucionalni otpad skladišti na lokaciji Trgovska gora u opštini Dvor, na samoj granici sa BiH.

Related Topics:

Društvo

“RUŽIČASTI OKTOBAR”: U Srpskoj i do 650 novooboljelih žena od raka dojke godišnje

Na godišnjem nivou oko 600 do 650 žena oboli od karcinoma dojke u Republici Srpskoj, a da bi se rak otkrio na vrijeme, tj. u početnoj fazi, bitno je ići na redovne preglede.

Istakli su ovo naši sagovornici povodom “Ružičastog oktobra” – mjeseca posvećenog borbi protiv karcinoma dojke.

Brojne aktivnosti tokom oktobra

Suzana Kekić, predsjednica Saveza žena oboljelih od raka dojke “Iskra”, za “Nezavisne novine” navodi da sa obilježavanje počinje u četvrtak, 1. oktobra osvjetljivanjem Gradske uprave Banjaluka u roze boje, i to u 19 časova.

“Istog dana u 16 časova imamo i promociju kampanje koja će biti u oktobru i novembru u Tropic centru. Takođe, tokom ovog mjeseca ćemo imati i predavanja u osnovnim i srednjim školama, dok ćemo 24. oktobra izaći na Trg Krajine, te obilježiti Međunarodni dan borbe protiv karcinoma dojke”, kaže Kekićeva.

Prema njenim riječima, nažalost, stalno je u porastu broj oboljelih od karcinoma dojke.

Sve veći broj oboljelih

“Najžalosnije je što oboljevaju sve mlađe osobe. Mi smo početkom septembra u Kotor Varošu i Modriči organizovali tokom četiri dana oko 200 mamografskih besplatnih pregleda te smo otkrili dva karcinoma. Zato je bitno naglasiti da je prevencija osnov zdravlja, te da je važno što prije se pregledati, a da bi se karcinom otkrio na vrijeme”, ističe Kekićeva.

Ona napominje da su terapije skupe, zbog čega je bitno da se karcinom otkrije na vrijeme.

“Mi imamo novih terapija, ali imamo i liste čekanja. No, očekujemo da će se one smanjiti minimalno od oktobra, jer se očekuju nove količine inovativnih terapija, te bi pacijenti koji imaju medicinske indikacije trebali biti uključeni u terapijski proces”, pojašnjava ona.

U Srpskoj godišnje do 650 novooboljelih

Živko Vranješ, načelnik Klinike za onkologiju u UKC RS, za “Nezavisne novine” navodi da u Republici Srpskoj na godišnjem nivou bude od 600 do 650 novooboljelih žena.

“Nemamo najnovije podatke o broju oboljelih, ali Insitut za javno zdravstvo RS ima evidenciju za pethodne godine. Najčešće obolijevanju žene od 50 do 60 žena, ali, iako rjeđe, ima i žena mlađih od 30 godina koje su oboljele”, rekao je Vranješ.

Ljekari, kako kaže, apeluju da se rade  pregledi, skrininzi itd., a sve počinje od domova zdravlja, Instituta za javno zdravstvo RS, Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS.

I u drugih bh. gradovima se obilježava mjesec posvećen borbi protiv karcinoma dojke, pa će se tako u Livnu 1. oktobra održati ulična trka.

Ovogodišnja kampanja sprovodi se pod motom “Prevencija je moć – izaberi život”, a cilj utrke nije samo sportsko takmičenje, nego i pružanje podrške ženama koje se bore s karcinomom dojke te podsticanje građana na redovne preventivne preglede i veću brigu o zdravlju.

U Sarajevu je 26. septembra organizovana manifestacija “Trka/šetnja za ozdravljenje – Race for the Cure”, a ovaj događaj u Bosni i Hercegovini je ove godine okupio više od 12.000 učesnika. Tradicionalnu šetnju je predvodilo više od 700 heroina u roza majicama – žena koje su pobijedile karcinom dojke ili se i dalje bore s ovom bolešću.

Nastavi čitati

Društvo

MOŽETE DO NJIH I BEZ FAKULTETSKE DIPLOME: Deset poslova sa platom većom od 3.000 KM

Fakultetska diploma odavno nije jedini put do dobro plaćenog posla.

Na tržištu rada sve je više zanimanja u kojima se znanje, iskustvo i praktična vještina plaćaju više od formalnog obrazovanja, a za pojedine iskusne radnike zarada može da pređe i 200.000 dinara mjesečno.

To, međutim, ne znači da početnik može odmah da računa na toliku platu. Do tog nivoa najčešće dolaze ljudi sa iskustvom, specijalizovanim znanjem, licencama ili oni koji rade samostalno i imaju sopstvene klijente.

Prema najnovijim podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna neto zarada u Srbiji za jul 2026. iznosila je 121.346 dinara, dok je medijalna zarada bila 95.036 dinara. To znači da je plata od 200.000 dinara značajno iznad zarade koju prima većina zaposlenih.

Ipak, aktuelni oglasi za posao pokazuju da takve zarade nisu samo teorija.

1. Zavarivač
Zavarivači su već godinama među deficitarnim zanatima, a potražnja za iskusnim majstorima je velika.

U avgustu 2026. godine za pozicije bravara i zavarivača bilo je dostupno čak 765 oglasa, a pojedini izvori navode zarade iskusnih majstora koje mogu da dosegnu oko 200.000 dinara. Kod specijalizovanih postupaka zavarivanja i zahtjevnijih poslova zarada može biti i viša.

Za ovaj posao fakultet nije potreban. Mnogo važniji su obuka, praksa, preciznost i poznavanje različitih tehnika zavarivanja.

Posebno se vrednuju majstori koji mogu samostalno da rade zahtevne konstrukcije, cijevi i različite vrste metala.

2. Automehaničar i auto-dijagnostičar
Automobili postaju sve složeniji, pa dobar automehaničar danas mora da zna mnogo više od klasične zamjene delova.

Posebno su traženi majstori koji razumijeju elektroniku, dijagnostiku i mehatroniku. Jedan aktuelni oglas u Beogradu nudio je iskusnom automehaničaru-dijagnostičaru i mehatroničaru neto platu od 200.000 do 300.000 dinara.

U drugom oglasu za automehaničara u Zrenjaninu ponuđena je zarada do 200.000 dinara.

Dakle, diploma fakulteta nije uslov, ali iskustvo i sposobnost riješavanja složenih kvarova mogu značajno da podignu cijenu rada.

3. Električar
Dobri električari teško ostaju bez posla, posebno kada mogu samostalno da izvode instalacije, čitaju šeme i riješavaju kvarove.

Na tržištu se mogu pronaći oglasi u kojima se iskusnim električarima u Beogradu nudi od 120.000 do 200.000 dinara, dok su za rad na specijalizovanim projektima, poput solarnih elektrana, zabelježene ponude do 200.000 dinara.

Kod električara postoji i dodatna mogućnost zarade kroz samostalan rad. Majstor koji ima dovoljno klijenata može prihodovati više od zaposlenog, ali tada sam snosi troškove alata, prevoza, materijala, poreza i doprinosa.

4. CNC operater i CNC programer
Industrija sve više zavisi od precizne obrade materijala, zbog čega su CNC operateri i programeri traženi u proizvodnim firmama.

Za početak je moguće ući u posao kroz obuku i praksu, a sa iskustvom se prelazi na složenije mašine, programiranje i samostalno podešavanje proizvodnje.

Upravo kombinacija praktičnog rada i tehničkog znanja može da bude put ka znatno većoj zaradi od početne.

5. Frizer
Frizerstvo je još jedno zanimanje kod kojeg prihod ne zavisi samo od plate koju salon nudi.

Aktuelni oglasi pokazuju koliko raspon može da bude veliki. U jednom beogradskom salonu iskusnom frizeru ponuđeno je 200.000 dinara neto mesečno, dok je drugi oglas za iskusnog ženskog frizera nudio između 150.000 i 250.000 dinara.

Kod frizera dodatni faktor predstavlja broj klijenata. Iskusni majstor sa stalnom bazom mušterija može, nakon određenog vremena, da razvije i sopstveni salon ili radi samostalno.

6. Vozač kamiona i profesionalni vozač
Profesionalni vozači spadaju među zanimanja za koja postoji stalna potreba, posebno kada je reč o međunarodnom transportu.

Zarada zavisi od kategorije vozila, vrste prevoza, kilometraže, rada u inostranstvu, dnevnica i dodataka.

Za vozača nije potreban fakultet, ali su potrebne odgovarajuće kategorije vozačke dozvole, a za pojedine vrste transporta i dodatne profesionalne kvalifikacije.

Kod međunarodnog transporta prihodi mogu biti znatno viši nego kod klasične gradske vožnje, ali posao često podrazumijeva duži boravak van kuće.

7. Monter klima-uređaja i sistema grijanja
Majstori koji rade sa klima-uređajima, toplotnim pumpama i sistemima grijanja imaju posebno mnogo posla tokom sezonskih perioda.

Za ovaj posao najvažnije je praktično znanje. Kada majstor može samostalno da postavi, servisira i dijagnostikuje uređaj, cijena njegove usluge raste.

Veliki potencijal postoji i kod samostalnih majstora koji imaju više ekipa i veliki broj intervencija tokom sezone.

8. Keramičar
Keramičari su među zanatlijama čija se zarada često ne može posmatrati samo kroz klasičnu mjesečnu platu.

Cijena rada zavisi od kvadrature, vrste pločica, složenosti prostora i zahtjeva klijenta. Majstor koji radi samostalno i ima dovoljno posla može mjesečno ostvariti prihod veći od 200.000 dinara.

Kod ovog zanimanja, međutim, treba razlikovati prihod od čiste zarade. Od ukupnog iznosa potrebno je odbiti troškove prevoza, alata, opreme, poreza, doprinosa i eventualnih pomoćnih radnika.

9. Vodoinstalater
Kvarovi na vodi i grijanju ne mogu da čekaju, zbog čega dobar vodoinstalater može imati veliki broj intervencija tokom cijle godine.

Posebno se plaća hitan dolazak, složenija intervencija i rad van standardnog radnog vremena.

Iskusan vodoinstalater koji radi samostalno i ima razvijenu mrežu klijenata može da napravi prihod koji značajno prelazi zaradu prosječnog zaposlenog.

10. Limar i autolimarski radnik
Popravka karoserije, priprema vozila, limarija i farbanje zahtevaju iskustvo i preciznost, a dobri majstori mogu da imaju veliki broj klijenata.

Posebno se traže ljudi koji mogu da urade kompletan posao – od procjene štete i rasklapanja vozila do popravke, pripreme i završne obrade.

Kao i kod automehaničara, mogućnost samostalnog rada može značajno da promeni ukupnu zaradu.

Primjeri sa tržišta rada pokazuju da postoje zanimanja u kojima se do visoke zarade može doći bez fakultetske diplome. Međutim, zajedničko im je nešto drugo: iskustvo, specijalizacija i kvalitet rada.

To je posebno važno jer plata od 200.000 dinara nije standard za svakog zaposlenog u ovim profesijama. Aktuelni oglasi pokazuju velike razlike između početnih i zarada iskusnih radnika, kao i između gradova, poslodavaca i nivoa odgovornosti.

Kod pojedinih zanata najveći potencijal za zaradu postoji tek kada radnik postane samostalan, izgradi bazu klijenata ili pokrene sopstveni posao.

Drugim riječima, put do 200.000 dinara bez fakulteta najčešće nije prečica, već ulaganje u vještinu koja se na tržištu rada teško pronalazi.

A upravo zbog nedostatka kvalitetnih zanatlija, praktično znanje u Srbiji sve više dobija cijenu koju je nekada bilo teško zamisliti

Nastavi čitati

Društvo

ALARMANTNO STANJE NA GRANICAMA! Pritisak nikad veći, BiH ponovo u centru migrantske krize!

Migrantska ruta kroz BiH je ponovo najaktivnija. Broj dolazaka porastao je za petinu. Od početka godine do kraja avgusta registrovano je oko 23 hiljade dolazaka, a u BiH je registrovano 1800 migranata. Podaci su ovo Međunarodne organizacije za migracije. Prema tim podacima najviše dolazaka prošlog mjeseca registrovano je u BiH.

“Prema nacionalnosti, među migrantima koji su tokom avgusta registrovani u BiH najviše je bilo državljana Sudana, koji su činili gotovo petinu odsto ukupnog broja dolazaka. Državljani Avganistana činili su 16 odsto, dok su državljani Egipta činili nešto više od deset odsto”, navedeno je u izvještaju Međunarodne organizacije za migracije.

Broj ilegalnih migracija u Hrvatskoj je u padu, ali problemi na granici BiH postoje, poruka je ministra unutrašnjih poslova Hrvatske. Kako kaže, gotovi svi nezakoniti migranti sa zapadnobalkanske rute dolaze iz BiH.

“Više od 90, 95% migranata dolazi iz smjera BiH, zato smo se zalagali i uspjeli da se Fronteks rasporedi u BiH, oni su tek u početku i mi im želimo pomoći”, kaže Davor Božinović, ministar unutrašnjih poslova Hrvatske.

Migrantska ruta kroz BiH već dugo funkcioniše van kontrole institucija. Potrebno je hitno djelovanje nadležnih organa kako bi se spriječile prijetnje po bezbjednost zemlje, ocjena je stručnjaka za bezbjednost.

“Danas tvrdim da ništa nije kontrolisano, nikada nismo u BiH napravili ozbiljnu analizu, nikada nismo na osnovu te analize napravili ozbiljan plan i program, ozbiljnu strategiju, tako da i danas BiH je jedna od rijetkih zemalja u koju svako može da uđe, a ne može da izađe”, kaže Slobodan Župljanin, stručnjak za bezbjednost.

“Očito da Republika Srpska nema velikih problema kada su migranti u pitanju s obzirom da je odlučila da ne prihvati ni migrantske kampove, a i one koji su ilegalno prešli deportuje i vrati odakle su krenuli”, rekao je Saša Mićin, profesor Fakulteta bezbjednosnih nauka u Banjaluci.

Na Zapadnom Balkanu je tokom avgusta 2026. godine bilo aktivno 27 prihvatnih objekata. Stav Republike Srpske ostaje isti. Republika Srpska odbija mogućnost izgradnje i otvaranja bilo kakvih migrantskih centara i zadržavanja migranata na svojoj teritoriji, piše ATV.

Nastavi čitati

Aktuelno