Kockarnice pored škola ili dalje od njih? Stranački dogovori i veze ili normalan sistem? Odgovorno upravljanje ili računi od stotina miliona maraka? Trideset dana smo slušali šta će ko uraditi. Posljednjeg dana kampanje vrijedi pogledati šta je ko već uradio – i koliko nas je to koštalo.

Ovako je Miloš Stanišić, nosilac liste Pokreta Sigurna Srpska za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH zaokružio izbornu kampanju, dodajući da građani ne moraju da nagađaju šta bi ko radio – jer postoje računi.

„’Vijadukt’ nas je koštao više od 110 miliona KM, Serdarov nas je koštao 240 miliona KM. A šta smo dobili za svoj novac? Više od 350 miliona maraka nije broj koji običan čovjek može lako i da zamisli, ali može da zamisli šta je sve za taj novac moglo da bude urađeno“, rekao je Stanišić.

PSS je, kaže, u ovoj kampanji govorio da kladionice i kockarnice treba udaljiti od škola.

„Djeca u školi treba da se razlikuju po znanju, a ne po garderobi. Za ljekara, vrtić ili posao ne smije biti potrebna stranačka veza. Političarenje treba izbaciti iz škola i zdravstva, treba ukinuti PDV na lijekove i zaštititi domaću proizvodnju. To nisu velike političke parole – to su stvari koje čovjeku mijenjaju život“, naglasio je Stanišić.

On je dodao da loše upravljanje na kraju uvijek neko plati.

„Loše političke odluke i dilove uvijek na kraju stignu na naplatu građanima. Nekad platimo 110 miliona, nekad 240 miliona, nekad izgubljenim radnim mjestom, nekad satima čekanja u redovima. A najskuplje ga platimo kad čovjek zaključa kuću i ode. Zato u nedjelju ne biramo samo imena na glasačkom listiću, pred nama su različite politike i različite budućnosti Republike Srpske“, rekao je Stanišić.

Stanišić je pozvao glasače da podrže liste Pokreta Sigurna Srpska za Narodnu skupštinu Republike Srpske i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Branka Blanušu za predsjednika Republike Srpske i Marinka Božovića za srpskog člana Predsjedništva BiH.

Austrija predlaže da zemlje Zapadnog Balkana više ne čekaju punopravno članstvo u EU kako bi osjetile njegove koristi – svaki konkretan reformski korak mogao bi im postepeno otvarati dijelove evropskog jedinstvenog tržišta.

Ideja nazvana “Stufenbeitritt”, odnosno pristupanje korak po korak, trebalo bi da promijeni dosadašnji princip prema kojem kandidati najveći dio koristi članstva dobijaju tek kada završe čitav pristupni proces.

Austrija želi drugačiji model: sprovedene reforme i napredak u pojedinim oblastima bili bi praćeni konkretnim pogodnostima još prije punopravnog članstva.

Kaum ein Land profitiert so sehr von einer wachsenden EU wie Österreich. Allein nach der großen Erweiterungsrunde 2004 haben sich unsere Exporte in die neuen Mitgliedstaaten verdreifacht, und über 130.000 Arbeitsplätze sind entstanden. Diese Erfolgsgeschichte können wir am… pic.twitter.com/AUt2MGZ857

— Beate Meinl-Reisinger (@BMeinl) October 1, 2026

Kako bi izgledao ulazak “stepenicu po stepenicu”?
“Sa svakim završenim pregovaračkim poglavljem trebalo bi da se otvori dio jedinstvenog tržišta, korak po korak do punopravnog članstva”, objasnila je Majnl-Rajzinger.

Prema njenim riječima, na taj način bi pristupni proces postao mjerljiviji i predvidljiviji i za zemlje kandidate i za Evropsku uniju.

Austrijski plan ne podrazumijeva odustajanje od punopravnog članstva. Ono ostaje krajnji cilj, ali bi kandidati određene koristi od evropskih integracija dobijali mnogo ranije.

Kako je saopštilo austrijsko Ministarstvo spoljnih poslova, zauzvrat bi se od zemalja kandidata očekivalo sprovođenje reformi i jačanje vladavine prava.

Drugim riječima, napredak u reformama trebalo bi da donese i konkretnu nagradu.

Šta bi se otvaralo prije punopravnog članstva?
Austrijski prijedlog ne odnosi se samo na trgovinu.

Postepeno uključivanje zemalja Zapadnog Balkana moglo bi obuhvatiti uklanjanje trgovinskih prepreka, energetiku, transport, mobilnost mladih i digitalno jedinstveno tržište.

Kao primjer onoga što želi postići Austrija navodi se Crna Gora.

Ta zemlja je od oktobra 2025. dio SEPA prostora, čime su olakšana prekogranična plaćanja građana i kompanija. Kao naredni korak pominje se smanjenje, odnosno ukidanje troškova rominga.

Ideja Beča jeste da takve pogodnosti više ne budu izuzeci, nego pravilo tokom pristupanja.

Šta bi novi model značio za BiH?
Za BiH bi takav pristup mogao biti posebno značajan jer zemlja ima status kandidata za članstvo, ali još nije otvorila pristupne pregovore.

Austrija već duže zagovara postepenu i sektorsku integraciju BiH i drugih zemalja regiona.

Majnl-Rajzinger je početkom septembra, poslije sastanka s ministrom spoljnih poslova BiH Elmedinom Konakovićem u Beču, poručila da bi konkretan reformski napredak trebalo da donosi i konkretan napredak prema EU.

Austrijski model predviđa da kandidati koji ispune evropska pravila u određenom sektoru dobiju pristup odgovarajućem dijelu jedinstvenog tržišta i prije punopravnog članstva.

To bi značilo da zemlje ne bi morale da čekaju završetak kompletnog višegodišnjeg procesa da bi građani i privreda osjetili dio ekonomskih efekata približavanja Uniji.

Zašto Austrija insistira na ubrzanju?
Beč svoj prijedlog ne predstavlja samo kao ekonomsku inicijativu.

Austrijska ministarka proširenje EU naziva jednim od najvažnijih geostrateških instrumenata Unije i upozorava da dugotrajno čekanje zemalja Zapadnog Balkana ostavlja prostor drugim silama.

“Ako zemlje kandidate ostavimo da predugo čekaju, ne treba da se čudimo kada drugi uđu u taj prostor sa svojim pravilima, novcem i uticajem”, poručila je Majnl-Rajzinger.

Prema austrijskom Ministarstvu spoljnih poslova, približavanje Zapadnog Balkana EU važno je i zbog bezbjednosti, zaštite kritične infrastrukture i otpornosti država u vrijeme rastućih geopolitičkih tenzija.

Austrija računa i na ekonomsku korist
Beč za novi talas proširenja ima i vrlo konkretan ekonomski argument.

Austrija je bila među zemljama koje su značajno profitirale od velikog proširenja EU 2004. godine.

Prema podacima koje je iznijela Majnl-Rajzinger, austrijski izvoz u države koje su tada postale članice u međuvremenu se utrostručio i premašio 30 milijardi evra godišnje, dok je stvoreno više od 130.000 dodatnih radnih mjesta.

Austrija je danas među deset najvećih stranih investitora u svih šest ekonomija Zapadnog Balkana.

Zbog toga Beč smatra da bi naredno proširenje moglo istovremeno donijeti korist zemljama regiona i sadašnjim članicama EU.

Punopravno članstvo ipak ostaje cilj
Austrijski prijedlog, dakle, nije zamjena za članstvo niti model u kojem bi zemlje Zapadnog Balkana trajno ostale u nekoj vrsti “druge lige” Evropske unije.

Punopravno članstvo ostaje krajnji cilj.

Razlika je u tome što bi put do njega bio podijeljen na vidljive etape: država sprovede reforme i ispuni evropska pravila u određenoj oblasti, a zauzvrat dobije pristup odgovarajućem dijelu evropskog tržišta.

Austrija tvrdi da njen prijedlog već nailazi na podršku u EU. Majnl-Rajzinger je još u septembru navela da su ideju sektorske integracije preuzele i Njemačka i Francuska, dok je Beč ranije o toj temi pripremio zajednički dokument sa Češkom, Slovačkom, Italijom i Slovenijom.

Šef Kluba poslanika PDP/PSS u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Tanja Vukomanović, osvrnula se na rad poslaničkog kluba u protekle četiri godine, istakavši da su bili najaktivniji klub sa najviše podnesenih inicijativa u parlamentu.

Vukomanović je naglasila da su tokom čitavog mandata radili vrijedno, konstruktivno i odgovorno, nudeći konkretna rješenja i glasno ukazujući na sve nepravilnosti.

„Četiri godine smo vrijedno radili, konstruktivno raspravljali, odgovorno glasali i uporno predlagali rješenja. Kritikovali smo kada je trebalo, bili glasni kada se nije smjelo ćutati, ali uvijek nudili rješenja. Bili smo najaktivniji klub u Narodnoj skupštini Republike Srpske i klub sa najviše podnesenih inicijativa“, poručila je Vukomanović.

Ona je istakla da borba protiv loših odluka vlasti nijednog trenutka nije ugrozila ugled najvišeg zakonodavnog tijela Srpske.

„Nismo ćutali pred lošim odlukama, ali nikada nismo narušili dostojanstvo Narodne skupštine Republike Srpske. Bila mi je čast proteklih par mjeseci voditi ovu ekipu i ponosna sam na ono što smo zajedno uradili. Srećno, kolege, vidimo se i u sljedećem mandatu da nastavimo tamo gdje smo stali!“, zaključila je Vukomanović.