Pobjeda SNSD na opštim izborima ponovo je otvorila pitanje može li Milorad Dodik preuzeti Vladu Republike Srpske, kako je pominjao u kampanji. Politička podrška, međutim, nije jedini uslov.

Dok su na snazi pravne posljedice pravosnažne presude koju je prošle godine donio Sud BiH, lider SNSD je onemogućen da preuzme premijersku funkciju.

Pomilovanje jeste jedna od zakonskih mogućnosti da se ta prepreka ukloni. Ipak, računica prema kojoj bi to mogli sami izglasati srpski i hrvatski član Predsjedništva BiH u novom sazivu nailazi na tumačenje da je za takvu odluku, prema važećem Poslovniku, potreban konsenzus sva tri člana, piše Bl portal.

Ognjen Tadić, Dodikov pravni i politički savjetnik, smatra da povratak na čelo Vlade nije nemoguć, ali priznaje da prethodno moraju biti ispunjeni formalni uslovi.

– Da bi se stvarno to desilo, morali bi se ispuniti formalni uslovi koji se odnose na prekid pravnih posljedica, što nije nemoguće – rekao je Tadić za BL portal.

Dodikovu predizbornu najavu Tadić posmatra i kao politički odgovor na kampanju Draška Stanivukovića, koji je nastupao s porukom „Sigurno premijer“. Prema njegovoj ocjeni, Dodik je tom najavom oslabio protivničku kampanju.

– Nakon toga Stanivukovićeva kampanja de facto nije vrijedila ništa – rekao je Tadić.

Tadić ide i korak dalje. Smatra da bi Dodikov izbor za premijera mogao biti poruka o samostalnosti institucija Srpske u formiranju izvršne vlasti. Njegov stav je da bi Narodna skupština trebalo da bude politički autoritet koji bi prekinuo praksu koju on ocjenjuje kao antidejtonsku.

– Time bi se pokazalo da protivpravno nametanje zakona od strane Kristijana Šmita i odluke neustavnog Suda BiH ne mogu imati trajne posljedice i da je od presudnog interesa da se pojavi politički autoritet, kakav jeste Narodna skupština, koja prekida tu antidejtonsku praksu – zaključio je Tadić.

Akademik i profesor pravnih nauka Vitomir Popović smatra da Dodik trenutno nema pravne uslove da postane premijer, a izlaz vidi u pomilovanju.

– Formalno-pravno nije moguće da Milorad Dodik postane premijer Republike Srpske. Međutim, ukoliko se dobije pomilovanje od strane srpskog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH, onda se time omogućava da Srpska ima za premijera Dodika – rekao je Popović.

U dijelu ove procjene koji se odnosi na odlučivanje Predsjedništva, po tumačenju drugih, postoji važna pravna prepreka.

Član 43. Poslovnika propisuje da Predsjedništvo konsenzusom odlučuje o poslovima koje mu prenese Parlamentarna skupština BiH. Ovlašćenje za pomilovanje dodijeljeno mu je zakonom donesenim na nivou BiH. Zbog toga podrška dva člana, uz protivljenje trećeg, prema tom pravilu nije dovoljna.

Takvo tumačenje javno je iznio i ministar pravde BiH Davor Bunoza, koji je objasnio da se odluke o pomilovanju donose konsenzusom. Isto je naglasio pravnik Damir Sakić.

Scenario s dva glasa nije se pojavio tek poslije izbora. Kandidat DF-a za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Slaven Kovačević tvrdio je u finišu predizborne kampanje da bi pobjeda Željke Cvijanović iz SNSD-a i Darijane Filipović iz HDZ-a BiH omogućila Dodikovo pomilovanje odnosom glasova dva prema jedan.

Prema preliminarnim izbornim rezultatima, novi saziv Predsjedništva trebalo bi da čine Cvijanovićeva, Filipovićeva i Denis Bećirović.

Takav sastav jeste povod za nove političke kalkulacije, ali izborni rezultat ne mijenja način odlučivanja o pomilovanju.

Bećirović je nakon izbora poručio da pitanje Dodikovog pomilovanja do sada nije došlo pred Predsjedništvo i da bi ga, ukoliko uđe u proceduru, ozbiljno razmotrili. Istovremeno je izrazio želju da do takvog odlučivanja uopšte ne dođe.

Ni eventualno zaobilaženje pravila kroz promjenu Poslovnika nije jednostavna računica. Njegov član 52. predviđa da se i Poslovnik i njegove izmjene usvajaju konsenzusom.

U raspravi se često pominje i mogućnost veta bošnjačkog člana Predsjedništva. Kod pomilovanja, međutim, prema sadašnjim pravilima dovoljno je da jedan član uskrati saglasnost i konsenzusa nema.

Za određene druge odluke, kod kojih Ustav dopušta preglasavanje, postoji poseban mehanizam zaštite vitalnog interesa entiteta. Bošnjački član tada može u roku od tri dana osporiti odluku, a njegovo protivljenje mora potvrditi dvotrećinska većina bošnjačkih delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH u roku od deset dana.

Šta bi pomilovanje moralo da promijeni

Zakon omogućava različite oblike pomilovanja, uključujući ukidanje ili skraćivanje mjere zabrane vršenja dužnosti i određenih pravnih posljedica osude.

Zato bi za premijersko mjesto bilo presudno šta tačno piše u odluci, odnosno ona bi morala ukloniti zabrane koje sprečavaju preuzimanje te funkcije. Samo oslobađanje od kazne ne bi riješilo taj problem.

Postupak počinje molbom osuđenog ili drugog zakonom ovlašćenog lica. Molba se predaje Ministarstvu pravde BiH, koje pribavlja podatke i mišljenja, sastavlja izvještaj i obrazloženi prijedlog dostavlja Predsjedništvu. Samo podnošenje molbe ne zaustavlja izvršenje sankcije.

Politikolog Filip Matić mogućnost Dodikovog izbora za premijera ne isključuje, ali je vezuje za prethodno uklanjanje pravnih prepreka.

– Odgovor je da. Može da bude premijer, uz mnogo uslova – rekao je Matić.

On upozorava da bi politički dogovori morali imati jasno pravno uporište i da je još rano govoriti ko će preuzeti Vladu.

Postoje i drugi zakonski putevi

Pomilovanje nije jedina mogućnost koju poznaje zakon. Krivični zakon BiH predviđa i amnestiju, kojom se mogu ukinuti određene pravne posljedice osude. Za djela iz tog zakona amnestiju daje Parlamentarna skupština BiH putem zakona. Takav put zahtijevao bi odluku oba doma parlamenta.

Zakon poznaje i mogućnost da sud odluči o prestanku određenih zabrana. Za ukidanje pravne posljedice koja se sastoji u zabrani sticanja prava propisan je rok od tri godine od izdržane, zastarjele ili oproštene kazne, uz sudsku procjenu ponašanja osuđenog i drugih okolnosti. Taj rok sada nije protekao, pa ova mogućnost ne otvara put za neposredni povratak poslije oktobarskih izbora.

Promjenu bi mogla donijeti i odluka nadležnog suda kojom bi presuda bila ukinuta u odgovarajućem postupku.

Međutim, Dodikova apelacija Ustavnom sudu BiH nije uklonila osuđujuću presudu, jer je Sud 4. novembra 2025. odbio njegove prigovore na presudu u odnosu na pravičnost postupka i druge razmatrane povrede prava.

Ukoliko bi ipak na kraju pravna prepreka bila uklonjena, preostala bi procedura izbora Vlade. Predsjednik Republike Srpske predlaže mandatara, a Vladu bira većina od ukupnog broja narodnih poslanika. Dakle, za izbor je potrebno najmanje 42 glasa u skupštini sa 83 poslanika, a njih Dodik nesumnjivo ima.

– Malo je preuranjeno govoriti o tome. Moramo da vidimo kako će se odvijati stvari, prije svega u Federaciji, pa onda vidjeti na koji način, na kojim pravnim osnovama će ići Republika Srpska – zaključio je politikolog Filip Matić.

Srpskainfo