Connect with us

Svijet

“IGRANJE VATROM”! NATO nagomilao oružje kod “najranjivije tačke Evrope”

Blizu 9.000 kilometara gasovoda koje se protežu kroz Norvešku, Sjeverno i Baltičko more trenutno su najranjivija strateška tačka cijele Evrope.

Nafta i gas sa više od 90 norveških platformi dostavljaju se Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Belgiji, Nemačkoj i Poljskoj. Nakon što je Rusija prekinula dotok gasa Evropi kroz gasovod Sjeverni tok, radi se o najvećem i najbitnijem izvoru ovog ključnog energenta pred nadolazeću zimu.

“Ako bi ta dostava bila prekinuta ili zaustavljena ili samo znatno smanjena, to bi uzrokovalo potpunu energetsku krizu u Evropi”, upozorio je Tor Ivar Stromen, stručnjak Kraljevske norveške mornaričke akademije.

“Nikad nećete moći da spriječite sabotažu 8.800 kilometara gasovoda, to je nemoguće”, rekao je Stromen u razgovoru s Rojtersom nakon sabotaže baltičkih gasovoda. Uprkos tome veoma je bitno barem pokušati zaštititi ovu ključnu infrastrukturu.

Ovih je dana zato u norveške vode zaplovila flotila njemačke ratne mornarice u kojoj se nalazi i najveći ratni brod s kojim raspolažu njemačke vojne snage. Ukupno je Njemačka poslala čak tri svoje fregate, de fakto više od četvrtine ukupne flote svojih najvećih površinskih ratnih brodova, piše Ivan Fischer za “Jutarnji list”.

Ne tako veliki “Dojče Marine” pristigao je tako u pomoć malo manjoj Kraljevskoj norveškoj mornarici, čija se flota površinskih ratnih brodova srednje veličine svodi na četiri fregate i jedan patrolni brod koji je premješten u mornaricu iz Obalne straže.

Norveške gasovode, najvažniju energetsku žilu kucavicu Evrope, u ovom trenutku čuva samo sedam fregata i jedan patrolni brod, uz pomoć eskadrona norveških podmornica, njemačkih i norveških patrolnih aviona “P-3C Orion” i norveških aviona “P-8 Posejdon”.

Svih sedam njemačkih i norveških fregata zapravo se međunarodno smatraju razaračima, zbog svoje veličine, a njihove ih mornarice nazivaju fregatama iz čisto političkih razloga, i Berlin i Oslo žele naglasiti defenzivni karakter svoje mornarice, dok klasifikacija razarača zbog svojeg imena neizbježno dolazi uz agresivne konotacije.

Najveći od tih brodova je njemački “Rheinland-Pfalz”, 149 metara dugačka fregata klase “Baden-Württemberg”, mase od 7.100 tona. Tek je šest metara kraći od američkih razarača “Arleigh Burke”, koji su i sami veći od brojnih deklarisanih krstarica u svjetskim mornaricama. Njegova posada ima 110 oficira i mornara, uz smještaj za ukupno 190 ljudi.

Podmorničke prijetnje otkrivaju uz pomoć “Spherion MRS 2000” sonara ugrađenog na oplatu broda, ali i uz pomoć vučene aktivno/pasivne sonde, a mogu postavljati i sonde koje plutaju, što im znatno olakšava nadziranje gasovoda. Njihovi senzori, uključujući i napredni radar “Lockheed Martinov AN/SPY-1F”, integrisani su u američki oružani sistem “Aegis”, kompatibilan s razaračima “Arleigh Burke”, krstaricama “Ticonderoga” kao i nizom drugih zapadnih brodova, koji omogućava upravljanje nizom američkih i NATO-ovih mornaričkih oružja.

Naoružani su s dva dupla lansera za laka torpeda “BAE Stingray”, dva četverostruka lansera za Kongsbergove protivbrodske projektile dugog dometa “NSM”, osam raketnih ćelija “VLS”, u koje stanu 32 protivvazdušnih projektila “ESSM” namjenjenih za odbranu flote i dubinskim bombama.

“Fridtjof Nansen” i sestrinski brodovi imaju i jedan 76-milimetarski mornarički top “Oto Melara Super Rapid”, po četiri ručnih 12,7-milimetarskih mitraljeza i četiri na Kongsbergovim kupolama “Sea Protector” na daljinsko upravljanje. Norveške su fregate opremljene i s po dva “LRAD-a”, dalekometna akustična uređaja koji mogu služiti i kao megafon za upozorenja ili kao sonično oružje.

Dvije njemačke fregate klase “Brandenburg”, koje prate “Rheinland-Pfalz”, dugačke su 138 metara i time neznatno duže od norveških fregata, ali zato imaju znatno manju masu od 4490 tona. U norveškim vodama sada se nalaze “Schleswig-Holstein” i “Mecklenburg-Vorpommern”, drugi i četvrti brod iz serije od njih četiri. Njihova posada ima 219 oficira i mornara.

U svojim hangarima “Brandenburzi” nose po dva helikoptera “Westland Lynx” za protivpodmorničko ratovanje, koje “Dojče Marine” planira zamjeniti modelima “NH90”, bez obzira na negativna iskustva Kraljevskog norveškog ratnog vazduhoplovstva.

Što se vlastitog oružja tiče, fregate “Brandenburg” opremljene su sa 16 “VLS” ćelija u kojima mogu da nose isti broj protivvazdušnih projektila za odbranu flote “Sea Sparrow”, a u planu je prelazak na modernije “ESSM” projektile, kojih bi stalo 64. Poput norveških fregata, imaju i dva četverostruka lansera sa osam protivbrodskih projektila, kao i dve dvostruke cijevi za torpeda. Poput veće njemačke fregate, za odbranu se koriste dva lansera protivvazdušnih projektila “RAM Block II”, a odbranu od manjih plovila i čamaca pružaju dva 27-milimetarska topa “Mauser”. Glavni je top, kao i kod “Fridtjof Nansena”, italijanski “Oto Melara” od 76 mm.

U zaštiti norveških gasovoda mogu pomoći i norveške podmornice klase “Ula”, proizvedene između 1987. i 1992. Radi se o eskadronu od šest dizel-električnih podmornica dugačkih 59 metara, ukupne mase 1,150 tona nakon zarona. Naoružane su s 14 njemačkih torpeda “DM2A3” koje mogu ispaljivati iz osam torpednih cijevi na pramcu.

Podmornice klase “Ula” pripadaju među najtiše i najpokretnije podmornice na svijetu, a zbog svoje veličine idealne su za patroliranje uz obale Norveške i njenog relativno plitkog priobalja. Imaju posadu od 21 oficira i mornara, a mogu zaroniti do dubine od 250 metara.

Norveško i Sjeverno more trenutno čuvaju i mornarički avioni “P-3C Orion” i “P-8 Posejdon”, koji polijeću iz NATO baza na kopnu, a potom provode sate leteći nad svojim prostranim područjima.

Lokhed Martinov “P-3 Orion” prvi je put poletio još 1959. i danas spada u vrlo ekskluzivan klub vojnih letjelica koje se koriste već više od 50 godina. Tokom tog perioda više je puta modernizovan novijim računarskim sistemima i senzorima i unaprijeđen kako bi koristio novija oružja, ali osnovna misija ostala mu je ista – potraga za podmornicama i površinskim brodovima.

Sveukupno, sredstva kojima NATO trenutno nadzire najranjiviju stratešku metu Evrope na papiru su izrazito impresivna, ali stopostotnu sigurnost nemoguće je garantovati.

Svijet

IZBORI U RUSIJI 18. DO 20. SEPTEMBRA: Ko izlazi na crtu Putinu?

U Rusiji će od 18. do 20. septembra biti održani trodnevni parlamentarni izbori.

Svjetski mediji prenose da će većinu od 450 poslanika u Državnoj dumi zasigurno osvojiti Jedinstvena Rusija predsjednika Vladimira Putina.

Putin ne izlazi na ove izbore kao kandidat, ali izborna trka se vodi između njegove vladajuće stranke Jedinstvena Rusija i opozicije.

Stranke koje “izlaze na crtu” Putinovoj stranci zapravo su pod strogom kontrolom Kremlja, tvrde svjetski mediji.

Predvođena poznatim političarima, kao što su ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin, Jedinstvena Rusija ima jasan cilj – zadržati dvotrećinsku ustavnu većinu.  Na ovim izborima kao kandidate ističu i velik broj veterana rata u Ukrajini.

Koje su stranke opozicije?

Na ovim izborima biće i Komunistička partija Ruske Federacije (KPRF), najveća opoziciona stranka, koju vodi veteran ruske politike Genadij Zjuganov.

Iako se u nekim regionima suočavaju sa pritiscima Kremlja, oni u potpunosti podržavaju spoljnu i ratnu politiku zemlje.

Liberalno-demokratska partija Rusije (LDPR) takođe učestvuje na ovim izborima. Stranku je nekada vodio Vladimir Žirinovski, a sada je pod vođstvom Leonida Sluckog.

Ova stranka djeluje kao desna, ultranacionalistička opcija koja je potpuno lojalna predsjedniku.

Među partijama koje izlaze na izbore u septembru je i mlađa stranka Novi ljudi na čelu s Aleksejem Nečajevim i sa istaknutim članom Vladislavom Davankovom.

Na septembarskim izborima bira se svih 450 poslanika Dume. Foto Tanjug/AP
Na septembarskim izborima bira se svih 450 poslanika Dume. Foto Tanjug/AP

Ova stranka privlači mlađe i poslovne birače, ali ne dovodi u pitanje ključne odluke Kremlja.

Antiratnoj liberalnoj stranci Jabuka sudskim su odlukama ukinute regionalne izborne liste u nekoliko ključnih regija, a njihovi istaknuti članovi, među kojima je Lev Šlosberg, osuđeni su ili se suočavaju sa zatvorskim kaznama.

Antiratnom političaru Borisu Nadeždinu je zabranjena kandidatura na ranijim predsjedničkim izborima, a zbog toga što bi mogao biti uhapšen, napustio je Rusiju uoči parlamentarne kampanje.

Putin o izborima

Putin je izjavio da će predstojeći parlamentarni izbori u njegovoj zemlji potvrditi stabilnost ruske države.

“Uvjeren sam da će predstojeći izbori potvrditi stabilnost države”, rekao je Putin obraćajući se na kongresu vladajuće stranke Jedinstvena Rusija.

Dodao je da će ovi izbori potvrditi i “zrelost” ruskog političkog sistema te sposobnost zemlje da se odupre “bilo kakvim spoljnim prijetnjama”.

Putin ne izlazi kao kandidat, ali izborna trka se vodi između njegove stranke i opozicije. Foto Tanjug/AP
Putin ne izlazi kao kandidat, ali izborna trka se vodi između njegove stranke i opozicije. Foto Tanjug/AP

Istakao je da će izbori takođe izraziti “zajedničku volju miliona ljudi i njihovu želju da osiguraju suverenitet i sigurnost Rusije”.

Fokus na državu i ekonomiju

Putin je rekao da Rusija, “uprkos svim poteškoćama”, razvija, pokreće i provodi velike projekte usmjerene na unapređenje kvaliteta javne uprave, odbrambenih kapaciteta, ekonomskog rasta i društvenog razvoja.

“Sve nove mogućnosti koje zajedno stvaramo moraju ojačati suverenitet, sigurnost Rusije i njen položaj u svijetu”, rekao je Putin.

Naglasio je da će Rusija nastaviti da održava izbore na različitim nivoima širom svoje teritorije.

111 miliona birača

Septembarski izbori odrediće svih 450 poslanika devetog saziva Državne dume Rusije, Donjeg doma ruskog parlamenta.

Izbori se sprovode kroz trodnevno glasanje i uz široku upotrebu elektronskog glasanja.

Centralna izborna komisija Rusije (CIK) saopštila je da je broj birača u Rusiji na dan 1. jula iznosio više od 111 miliona, dok se van zemlje nalazi više od 1,8 miliona birača, prenio je ranije Tanjug.

Na kanalu Centralne izborne komisije na platformi Maks navedeno je da je 1. jula u Rusiji bilo registrovano 111.037.047 birača, prenijele su RIA Novosti.

Van teritorije Rusije živi više od 1.816.000 ruskih birača, dok se u gradu Bajkonuru nalazi više od 11.500 birača, naveli su iz ruske Centralne izborne komisije.

Za ruske državljane koji žive ili borave u inostranstvu biće otvoreno 312 biračkih mjesta u 152 zemlje.

Nastavi čitati

Svijet

PALA ODLUKA ZA UBISTVO ČARLIJA KIRKA! Sudija iz Jute prelomio

– Osumnjičenom ubici američkog intelektualca Čarlija Kirka, Tajleru Robinsonu (23) biće suđeno za teško ubistvo, odlučio je sudija u gradu Provo, u američkoj saveznoj državi Juta, Toni Graf.

Sudija je uvažio zahtev tužilaca, koji su saopštili da imaju dovoljno dokaza da Tajlera Robinsona izvedu pred sud po optužbi za teško ubistvo, zbog čega bi mogao da se suoči sa smrtnom kaznom, doživotnim zatvorom bez mogućnosti uslovnog otpusta, ili 25 godina do doživotnog zatvora sa mogućnošću uslovnog otpusta, prenosi CBC.

Tužilaštvo je navelo da postoje “ubedljivi” dokazi da je Robinson 10. septembra prošle godine na Univerzitetu Juta u Orumu ispalio hitac koji je usmrtio Kirka (31) tokom jedne od njegovih javnih debata.

Robinson se tereti po sedam tačaka, uključujući teško ubistvo, za koje je u Juti predviđena smrtna kazna.

Odbrana osporava dokaze tužilaštva i tvrdi da nema dovoljno osnova za suđenje, kao i da ubistvo ne ispunjava kriterijume za izricanje smrtne kazne.

Robinson se do sada nije izjasnio o krivici.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Svijet

286 DANA NEIZDRŽIVIH USLOVA! Američki vojnici na ivici snaga, spas od istorijske misije potražili u Aziji!

– Američki nosač aviona “USS Abraham Linkoln” uplovio je danas u tajlandsku luku Laem Čabang, posle izveštaja o pogoršanim uslovima na brodu i problemima sa mentalnim zdravljem pripadnika američke vojske, nakon 286 dana na moru, od čega veći deo vremena na Bliskom istoku.

“USS Abraham Linkoln”, sa oko 5.000 mornara i marinaca, raspoređen je u novembru prošle godine i bio je uključen u američku pomorsku blokadu i borbene operacije u ratu sa Iranom, prenosi Rojters.

Prema rečima američkih demokratskih senatora, taj nosač aviona je postavio moderni rekord po neprekinutim danima koje je proveo na moru.

Komandant Udarne grupe nosača aviona 3, kontraadmiral Robert E. Lofran je kazao u saopštenju da dolazak u Laem Čabang “pruža zasluženu priliku” mornarima i marincima da se odmore i napune energijom.

“To takođe podvlači snažno i trajno partnerstvo i savez između Sjedinjenih Država i Tajlanda. Ono što je ova udarna grupa postigla je zaista istorijsko. Ne mogu biti ponosniji na izuzetan profesionalizam i stručnost koju je pokazao svaki član ovog tima tokom naših operacija”, kazao je Lofran.

Prema saopštenju tajlandskih zvaničnika, “USS Abraham Linkoln” će se, u pratnji drugih američkih ratnih brodova, zaustaviti na Tajlandu, koji je jedini partner Sjedinjenih Američkih Država u kontinentalnoj jugoistočnoj Aziji, na pet dana odmora i oporavka.

(Tanjug) Foto: AP

Nastavi čitati

Aktuelno