Sjedinjene Države pozvale su bivšeg mađarskog premijera Viktora Orbana da se kandiduje za funkciju generalnog sekretara UN, objavio je “Volstrit džurnal” pozivajući se na izvore.

List navodi da je administracija američkog predsjednika Donalda Trampa podstakla bivšeg mađarskog lidera da uđe u trku za tu funkciju, a taj plan čeka konačnu odluku. Rusija i Kina spremne su da podrže tu ideju.

– Kada SAD, Rusija i Kina žele isto u Savjetu bezbjednosti UN, obično to i ostvare – dodaje list.

Izvori u Stejt departmentu procjenjuju da bi Orban mogao da dobije podršku 10 od 15 članica Savjeta bezbjednosti UN.

Velika Britanija i Francuska uglavnom su oprezne kada je riječ o korištenju prava veta, navodi “Volstrit džurnal”.

Nakon šestog preliminarnog glasanja o izboru generalnog sekretara UN, nijedan kandidat nije uspio da izbjegne veto neke od pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti – Rusije, SAD, Velike Britanije, Francuske i Kine.

Među kandidatima koji imaju najviše izgleda nalazi se bivši potpredsjednik Kostarike i šef Konferencije UN za trgovinu i razvoj Rebeka Grinspan, ali dvije stalne članice Savjeta bezbjednosti koje imaju pravo veta ne podržavaju njenu kandidaturu.

Kineska Komunistička partija započela je u ponedjeljak četvorodnevni sastanak iza zatvorenih vrata, posvećen jačanju unutrašnje discipline, dok predsjednik Si Đinping nastavlja antikorupcijsku kampanju i zahtijeva veću odanost i odgovornost funkcionera u partiji, državnoj upravi i vojsci.

Peta plenarna sjednica 20. Centralnog komiteta održava se od 26. do 29. oktobra. Prema navodima Rojtersa, učesnici će razmatrati “kontinuirano unapređivanje sveobuhvatnog i strogog partijskog samoupravljanja”, navodi OLI.

Sastanak dolazi približno godinu dana prije 21. kongresa Komunističke partije, na kojem se očekuje da Si dobije četvrti petogodišnji mandat na čelu partije. Takva odluka još nije zvanično objavljena.

Šta je glavni cilj sastanka u Pekingu?
U središtu razgovora nalazi se nacrt odluke o jačanju unutrašnjeg upravljanja partijom. Politbiro je 21. septembra odlučio da dokument uputi Centralnom komitetu, nakon prikupljanja mišljenja partijskih članova i ličnosti izvan partije.

Prema državnoj agenciji Sinhua, dokument razmatra dosadašnja iskustva u partijskom upravljanju, izazove sa kojima se rukovodstvo suočava i mjere za jačanje disciplinskih mehanizama.

Sinhua je u ponedjeljak objavila da je Si podnio izvještaj o radu u ime Politbiroa i obrazložio nacrt odluke članovima Centralnog komiteta.

Politbiro je pozvao na zadržavanje strogog pristupa upravljanju, unapređenje nadzora nad funkcionerima i očuvanje centralizovanog partijskog rukovodstva.

Prema izvještaju televizije Channel NewsAsia, prethodni, četvrti plenum u oktobru 2025. usvojio je preporuke za razvojni plan Kine za period od 2026. do 2030. godine. To je zadatak koji se obično povezuje sa petim plenumom, dok je aktuelni sastanak usmjeren na unutrašnje funkcionisanje partije.

Zašto Si upozorava na “dvolične ljude”?
Predložene mjere usmjerene su na snažniji nadzor funkcionera, sprovođenje partijskih pravila i izvršavanje odluka centralnog rukovodstva.

Si sve češće naglašava da zvaničnici moraju slijediti uputstva iz Pekinga i izbjegavati zloupotrebe, birokratsku pasivnost i nesprovođenje državnih odluka.

U oktobarskom tekstu partijskog časopisa Ćiuši navedeno je da je Si ocijenio kako se odluke najvišeg rukovodstva uglavnom sprovode bez teškoća. Ipak, inspekcije i revizije otkrile su slučajeve nepoštovanja direktiva i probleme u njihovom izvršavanju.

Posebno je upozorio na funkcionere koji javno iskazuju političku odanost, a iza zatvorenih vrata odbijaju da poslušaju naređenja.

“Tokom promjena u rukovodstvu moramo biti veoma oprezni, unapređivati dobre kadrove koji su istinski odani i pouzdani, dosljedni u riječima i djelima i spremni da preuzmu odgovornost, i nikada ne dozvoliti da se provuku ‘dvolični ljudi’ ili oni vođeni ličnim interesima”, rekao je Si na januarskom sastanku, u obraćanju koje je kasnije objavio Ćiuši.

Zašto su na meti i funkcioneri koji ne rade svoj posao?
Sijeva antikorupcijska kampanja traje od njegovog dolaska na čelo partije 2012. godine. Obuhvatila je istrage i disciplinske mjere protiv zvaničnika na različitim nivoima državne uprave, partije i oružanih snaga.

Kampanja je proširena i na ono što kineske vlasti nazivaju “formalizmom” i “birokratizmom”, uključujući zanemarivanje dužnosti, administrativnu neaktivnost i odluke koje sputavaju razvoj.

Prema Asošiejted presu, broj funkcionera kažnjenih zbog takvih propusta povećan je posljednjih godina. Time rukovodstvo pokazuje da, uz političku odanost, zahtijeva i konkretne rezultate.

“Manje je riječ o uklanjanju suparnika iz elite, a više o izgradnji disciplinovanog sistema koji može da održava Sijeve političke prioritete kroz smjene rukovodstva”, rekla je za AP Rubi Osman, viša savjetnica za javne politike u Institutu Toni Bler za globalne promjene.

Mingda Ćiu, viši analitičar Eurasia Groupa, smatra da vlasti šalju nedvosmislenu poruku.

“Poruka je jasna: antikorupcijska kampanja ne jenjava. Od funkcionera se ne provjerava samo odanost već i poštovanje pravila i djelovanje”, rekao je za AP.

Kritičari, međutim, tvrde da je kampanja pomogla Siju da učvrsti političku moć, između ostalog uklanjanjem zvaničnika smatranih njegovim suparnicima. Kineske vlasti insistiraju da su mjere neophodne za suzbijanje korupcije i jačanje partijskog upravljanja.

Koliko su čistke zahvatile vojni vrh?
Antikorupcijska kampanja zahvatila je i Narodnooslobodilačku armiju, uključujući visoke komandante i članove Centralne vojne komisije, partijskog tijela koje nadzire kineske oružane snage.

Nil Tomas, viši saradnik Instituta za javne politike Azijskog društva, i istraživači Lobsang Cering i Šengju Vang procijenili su da su od 44 funkcionera povezana sa vojskom, izabrana za punopravne članove Centralnog komiteta 2022. godine, njih 42 uklonjena u čistkama ili nestala iz javnosti, prenosi AP.

Ta brojka obuhvata i formalno smijenjene zvaničnike i one čiji status nije razjašnjen. Ona ne znači da su sva 42 funkcionera razriješena dužnosti ili proglašena odgovornim za nepravilnosti.

Centralni komitet započeo je mandat 2022. sa više od 370 punopravnih i zamjenskih članova.

Tomas i njegove kolege procjenjuju da bi prisustvo na ovosedmičnom sastanku moglo pasti ispod 80 odsto. Ukoliko se to potvrdi, mogla bi biti riječ o najnižoj posjećenosti jednog plenuma od završetka vladavine Mao Cedunga 1976. godine.

Komunistička partija nije potvrdila tu procjenu.

Hoće li biti novih imenovanja?
Čistke u vojsci otvorile su pitanja o upražnjenim visokim položajima i sastavu partijskih rukovodećih tijela uoči narednog kongresa.

Prema AP-u, nova imenovanja su moguća, ali bi Si mogao sačekati kongres 2027. kako bi izabrao kandidate kojima daje prednost.

Objavljivanje imena njegovog nasljednika smatra se malo vjerovatnim.

Konačno saopštenje sa plenuma trebalo bi da pokaže koje su odluke usvojene, dok će eventualne kadrovske promjene zavisiti od objava partijskog rukovodstva.

Da li Si priprema teren za četvrti mandat?
Dvadeset prvi kongres Komunističke partije očekuje se na jesen 2027. godine, kada će se odlučivati o najvišim rukovodećim položajima.

Si je 2022. osvojio treći mandat generalnog sekretara, odstupajući od prethodno ustaljenog obrasca smjene rukovodstva. Očekuje se da ostane na toj funkciji još pet godina.

Analitičari koje prenosi Rojters smatraju da mu aktuelni sastanak omogućava da dodatno učvrsti partijsku disciplinu i ideološku usklađenost pred promjene u rukovodstvu.

Osman je za AP ocijenila da disciplinske kampanje mogu pomoći da funkcioneri koji ulaze u najviše strukture slijede Sijeve političke prioritete.

Channel NewsAsia navodi da bi tokom 2027. mogao biti održan još jedan plenum, prije sastanka koji se tradicionalno organizuje neposredno pred kongres. Raspored tih sjednica nije potvrđen.

Prema Rojtersu, očekuje se da Sinhua objavi saopštenje po završetku sastanka u četvrtak, dok detaljniji dokument obično slijedi nekoliko dana kasnije.

Više od dvije godine otkako je Donald Tramp uoči američkih predsjedničkih izbora obećao da će okončati rat u Ukrajini, pojavile su se nade da se konačno bliži kraj najvećeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Kraj rata u Ukrajini je sve bliži, možda bliži nego ikada do sada – rekao je Tramp u srijedu.

Diplomatija je uzavrela otkako je Tramp proglasio energetsko primirje, sklopio „dil vijeka“ sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o dizelu, a ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom poručio da je vrijeme za smjenu. Telefoni su se usijali, američki izaslanici su se raštrkali po Moskvi i Kijevu, a onda su objavljene dvije šokantne vijesti koje su odjeknule u svijetu.

Objave koje su uzdrmale svijet
Prvo je Putin pristao da nastavi pregovore sa Ukrajinom uz posredstvo SAD – već sljedećeg mjeseca, kako je u srijedu saopštio Kremlj.

Do toga je došlo nakon što se Putin sastao sa Trampovim izaslanikom Stivom Vitkofom u impozantnoj carskoj palati u Sankt Peterburgu, u okviru najnovijeg pokušaja Vašingtona da okonča rat u Ukrajini.

Bio je to deveti lični susret Vitkofa i Putina, a razgovori su, kako piše Rojters, počeli gestom dobre volje Rusije – oslobađanjem Stivena Habarda, penzionisanog američkog nastavnika koji je bio pritvoren u Rusiji. Tramp je prethodno zatražio od ruskog lidera da ga oslobodi.

– Pitao sam da li mogu da puste Stivena Habarda i on je sada na putu kući. Zauzvrat nisam dao ništa – rekao je Tramp.

A onda je kao bomba odjeknula druga vijest, koja je iznenadila mnoge posmatrače. Zelenski, koji je do sada uporno odbijao da prepusti Rusiji centimetar ukrajinske zemlje – a posebno one u Donbasu koju Putinove snage još nisu osvojile – rekao je da bi prihvatio mirovni sporazum kojim bi se rat zamrznuo duž trenutne linije fronta, ocijenivši to kao realan način da se zaustave borbe. Ukrajina bi time zadržala oko 75 odsto svoje teritorije – u zamjenu za američke i evropske bezbjednosne garancije.

Na stolu Donbas
Putin želi čitav Donbas. Ali, dok Rusi u istočnom regionu Ukrajine potpuno kontrolišu Lugansk, u Donjecku – gdje se nalazi pojas utvrđenih gradova dug 50 kilometara – Ukrajina i dalje drži kritičnih 19 odsto teritorije, odnosno oko 6.500 kvadratnih kilometara.

Prema pisanju „Njujork tajmsa“, više od 200.000 Ukrajinaca živi u tom području, veličine šumadijskog regiona, u kojem se nalaze utvrđeni gradovi Kostjantinivka, Slovjansk, Pokrovsk i Kramatorsk.

Donjecka i Luganska oblast, Krim i dijelovi Hersonske i Zaporoške oblasti koje Rusija kontroliše čine oko 115.000 kvadratnih kilometara.

Rat i ekonomija
Prema pisanju „Atlantika“, u užim krugovima vlasti u Vašingtonu smatraju da ruska invazija na Ukrajinu predstavlja prepreku budućim ekonomskim dogovorima sa Moskvom, uključujući potencijalne ugovore o dizelu i eksploataciji rijetkih zemnih minerala.

Postizanje takvih ekonomskih sporazuma moglo bi da podrazumijeva pritisak na Ukrajinu da odustane od svojih teritorijalnih pretenzija na Donbas.

Kremlj je nakon sastanka u srijedu naveo da se razgovaralo o velikim zajedničkim ekonomskim projektima, uključujući i neke koji su blizu realizacije.

Rojters navodi da je Vitkof sa sobom donio dokumente sa različitim idejama za mogući mirovni sporazum, a da je Džared Kušner, Trampov izaslanik i zet koji se kasnije uključio u sastanak putem telefona, želio da ruskom predsjedniku predstavi neke svoje prijedloge.

Tramp i Zelenski međusobno su upućivali kritike zbog načina na koji bi trebalo okončati rat u Ukrajini. Tramp je optužio ukrajinskog predsjednika da ne želi mir.

– Mogao je da sklopi bolji dogovor prije dvije godine nego što može sada – rekao je Tramp u ponedjeljak.

Jesen samita
Američki predsjednik navodno želi da posreduje u postizanju mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije tokom predstojećeg samita G20, koji će se održati u klubu „Tramp Nešenel Doral Majami“ na Floridi od 14. do 15. decembra.

Neimenovani savjetnici rekli su za „Atlantik“ da Tramp već zamišlja sebe kako stoji neposredno između Zelenskog i Putina tokom ceremonije potpisivanja sporazuma.

Tramp je u ponedjeljak ponovio da između Zelenskog i Putina vlada „ogromna mržnja“.

– Teško im je da budu u istoj sobi… Baš me briga kako će to biti izvedeno – rekao je on.

Dok Tramp pominje samit G20, Kremlj je predložio da bi novi trilateralni mirovni pregovori, koji bi se vodili na tehničkom nivou, mogli da budu održani u Abu Dabiju i da bi bili usredsređeni na načine garantovanja bezbjednosti Ukrajine i Rusije nakon završetka rata, prenio je Rojters.

Kremlj je dodao da bi ti pregovori mogli da počnu 10. novembra – svega sedmicu dana nakon američkih međuizbora. Posljednji mirovni pregovori uz posredovanje SAD održani su u februaru, prije nego što su SAD i Izrael pokrenuli rat protiv Irana.

Tramp, Si i Putin – a Zelenskog nigdje
Zelenski je potvrdio da namjerava da prisustvuje samitu G20 i sastane se sa Putinom kako bi se postiglo pravedno rješenje. Ali, prije toga bi moglo da dođe do trilateralnog sastanka između Trampa, Putina i kineskog predsjednika Sija Đinpinga u novembru u Šendženu, na samitu APEC-a, gdje bi razgovarali o Ukrajini – samo bez Zelenskog za stolom.

Prema pisanju „Volstrit džornala“ (WSJ), ovakav susret mogao bi da dovede do nove podjele svijeta na sfere uticaja.

Potencijalni susret trojice lidera tri velike sile bio bi bez presedana. O njemu se takođe razgovaralo u srijedu u Kremlju, nakon čega je Moskva saopštila da se Peking već priprema za događaj koji bi bio „prvi susret te vrste u istoriji“