Članovi Predsjedništva BiH od 2027. godine imaće osnovnu neto platu od 7.855 KM, a sa maksimalnim dodatkom za radni staž čak 9.426 KM.

Veće plate očekuju i ministre, parlamentarce i druge funkcionere, nakon što je Savjet ministara BiH povećao osnovicu za obračun plata na 785,50 KM.

Osnovica povećana na 785,50 KM

Savjet ministara BiH donio je odluku da osnovica za obračun plata u institucijama BiH za 2027. godinu iznosi 785,50 KM, što je za 94,64 KM više od sadašnjih 690,86 KM.

Prema Zakonu o platama i naknadama u institucijama BiH, osnovna neto plata dobija se množenjem osnovice i koeficijenta radnog mjesta. Na osnovnu platu dodaje se 0,5 odsto za svaku započetu godinu radnog staža, najviše do 20 odsto, piše Klix.ba

Iznosi koje će funkcioneri primati zavisiće od dužine staža, a nova osnovica primjenjivaće se nakon usvajanja budžeta institucija BiH za 2027. godinu.

Predsjedništvo BiH na vrhu liste

Najveći koeficijent, 10,00, imaju članovi Predsjedništva BiH. Njihova osnovna neto plata povećaće se sa 6.908,60 KM na 7.855 KM, dok će sa punim dodatkom za staž iznositi 9.426 KM.

Ostali visoki funkcioneri imaće sljedeće plate:

• Predsjedavajući Savjeta ministara BiH: od 7.069,50 do 8.483,40 KM.
• Zamjenici predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH: od 6.912,40 do 8.294,88 KM.
• Predsjedavajući i zamjenici predsjedavajućih oba doma Parlamentarne skupštine BiH: od 6.833,85 do 8.200,62 KM.
• Ministri i predsjedavajući komisija i klubova u oba doma: od 6.676,75 do 8.012,10 KM.

Parlamentarci dobijaju skoro 8.000 KM

Poslanici i delegati u Parlamentarnoj skupštini BiH, generalni revizor i članovi Centralne izborne komisije BiH imaju koeficijent 8,40.

Njihova osnovna plata porašće sa 5.803,22 KM na 6.598,20 KM, a sa maksimalnim dodatkom za staž može dostići 7.917,84 KM.

Među ostalim funkcionerima i rukovodiocima, predviđeni su sljedeći iznosi:

• Direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH: od 6.441,10 do 7.729,32 KM.
• Generalni direktor Obavještajno-sigurnosne agencije, direktor Regulatorne agencije za komunikacije i ombudsmeni za ljudska prava: od 6.284 do 7.540,80 KM.
• Direktor upravne organizacije: od 5.262,85 do 6.315,42 KM.

Najviši koeficijent među državnim službenicima u užem smislu iznosi 6,70.

Povećanje zavisi od usvajanja budžeta

Nova osnovica počeće da se primjenjuje tek kada bude usvojen budžet institucija BiH za 2027. godinu.

Prema izmjenama zakona usvojenim ove godine, državni službenici povećane plate nakon usvajanja budžeta dobijaju retroaktivno, ali to ne važi za funkcionere.

Parlamentarci su 2025. godine zamrznuli plate sebi i ostalima sa najvišim koeficijentima, kako bi povećanje dobili samo zaposleni sa nižim primanjima. Ta odredba prestala je da važi usvajanjem budžeta za 2026. godinu.

Zbog toga bi povećanje plata u 2027. godini trebalo da obuhvati i funkcionere, osim ako Parlamentarna skupština BiH ponovo ne odluči da zamrzne njihove plate.

Plate sudija i tužilaca na nivou BiH uređene su posebnim zakonom, pa se navedeni iznosi na njih ne odnose.

Klix.ba

Raduje me inicijativa učenika koji žele sačuvati uspomenu na 52 nevino stradala šargovačka đaka, ubijena 7. februara 1942. godine. Ovu plemenitu inicijativu pod nazivom “Jedna cigla, jedna marka za izgradnju spomen parka” podržali smo ustupanjem žiro računa za prikupljanje simboličnih donacija za izgradnju memorijalnog parka.

Poručio je gradonačelnik Draško Stanivuković.

Kako je kazao – svaka donacija i svaka cigla ugrađena u spomenik nosiće posebnu emociju, jer dolaze od djece koja danas sjede u istim školskim klupama u kojima su nekada sjedili njihovi stradali vršnjaci.

-Grad je već napravio konkretne korake kada je riječ o izgradnji memorijalnog parka, finansirali smo stručnu komisiju i međunarodni konkurs, na kojem je izabrano idejno rješenje memorijala – naveo je gradonačelnik.

Prema njegovim riječima, trenutno je u toku izrada urbanističko-tehničkih uslova i glavnog projekta, kako bi se stvorili svi preduslovi za nadtavak realizacije ovog važnog poduhvata.

-S obzirom na to da je riječ o projektu od republičkog i nacionalnog značaja, pozivam Vladu Republike Srpske da se aktivno uključi u njegovu realizaciju i pruži neophodnu podršku kako bismo ovaj važan projekat u što kraće vrijeme priveli kraju. Da djeca koja nisu stigla da odrastu nikada ne budu zaboravljena – naglasio je gradonačelnik.

Glas

Milionske koncesije, porodične veze i solarni paneli na plodnoj zemlji, ko zapravo profitira od sunčeve energije u Srpskoj?

Supruge funkcionera, firme koje posluju sa javnim preduzećima i investitori povezani sa političkim vrhom, to je dio slike solarnog biznisa u Republici Srpskoj.

Među najupadljivijim primjerima je „Energy of the Future“ iz Bijeljine, firma Nele Mitrović, supruge nekadašnjeg ministra privrede Vojina Mitrovića.

CAPITAL je još u januaru 2024. pisao o njenom planu za elektranu na više od 244 hektara državnog zemljišta u Bileći. Vrijednost planirane investicije, prema podacima koje je objavila Akta.ba, premašuje 231 milion KM.

Firma je, prema istraživanju Impulsa, dobila koncesiju za projekat „Bileća – Solar 1“. Mitrović je negirao da je političkim uticajem pomagao porodičnom poslu, tvrdeći da su zakonske procedure poštovane.

Supruga gradonačelnika Gradiške

Među članovima porodica funkcionera uključenim u solarni biznis je i Ljiljana Adžić, supruga gradonačelnika Gradiške Zorana Adžića. Kako je pisao portal Micro mreža, ona je direktorica firme „Branel-fin“, čija se solarna elektrana nalazi u srcu Lijevča polja. Portal je ukazao da ovakvi objekti niču na zemljištu koje je decenijama služilo poljoprivrednoj proizvodnji, dok resorno ministarstvo poručuje da se kvalitetno poljoprivredno zemljište ne smije koristiti za izgradnju solarnih elektrana.

Biznis Luke Petrovića?

U solarnom biznisu izdvaja se i „Etmax“ Siniše Maksimovića, čije su poslovne veže sa Elektroprivredom RS i Lukom Petrovićem bile predmet pisanja medija. Posebno je problematizovana prodaja zemljišta u Podnovlju kod Doboja ovoj kompaniji, a povodom tog slučaja, prema objavljenim informacijama, formiran je predmet u Tužilaštvu BiH.

U ovaj posao ušla je i „XT Company“ Sofije Ćurić, supruge gradonačelnika Trebinja Mirka Ćurića. Firma, prema istom istraživanju, ima dvije male elektrane kod Bileće, uključene u garantovani otkup električne energije na 15 godina. Ćurić je izjavio da su finansirane kreditima i da njegova supruga ima pravo da investira.

Posebnu pažnju izaziva „Solar Agrolend“, sa kojim je u septembru potpisan ugovor za elektranu „Bileća jedan“, uz procijenjenu investiciju od oko 277,7 miliona KM i koncesiju na 50 godina, objavio je RTRS.

Veze vode do vozča Petra Đokić?

Portal Gerila ukazuje na upravljačke veze koje od vlasnika te firme vode do suvlasnika kompanije „New Energy“ iz Obudovca. Kao njenog najvećeg pojedinačnog suvlasnika navodi Gorana Tadića, kojeg je BIRN ranije identifikovao kao vozača Petra Đokića. Istovremeno, mještani Bileće protestovali su zbog straha da će projekat ugroziti pašnjake i njihova domaćinstva.

Porodične i poslovne veze same po sebi nisu dokaz nezakonitosti. Ipak, ovi primjeri otvaraju pitanje: imaju li svi investitori jednaku šansu ili je blizina vlasti prednost i u poslovima sa suncem?

Dodik se probudio?

Nakon što je vlast godinama dijelila koncesije za solarne elektrane, među čijim su investitorima i porodice funkcionera, oglasio se i Milorad Dodik, zabrinut za obradivo zemljište. Poručio je da je nedopustivo postavljati panele na plodnoj zemlji i zatražio da Vlada hitno reguliše ovu oblast.

Njegova reakcija dolazi nakon protivljenja mještana Bileće, koji upozoravaju da će zbog panela ostati bez pašnjaka i ugroziti svoja domaćinstva.

Zato se postavlja pitanje: šta stoji iza njegove izjave? Ako je briga iskrena, hoće li tražiti i preispitivanje već dodijeljenih koncesija ili će sve ostati na izjavi?

BLink