Connect with us

Društvo

PAD GRAĐEVINSKE AKTIVNOSTI U SRPSKOJ: Vrijednost radova manja za 38,5 miliona, na terenu i manje radnika

Vrijednost izvršenih građevinskih radova u Republici Srpskoj u 2025. godini iznosila je 979,6 miliona KM, što je pad za 3,8 odsto, odnosno za oko 38,5 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.

Pad ukupne vrijednosti građevinskih radova u prošloj godini pratio je i blago smanjen broj angažovanih građevinaca na terenu.

“Na gradilištima u 2025. godini prosječno je bilo angažovano 6.756 radnika, što je za 0,9 odsto manje u odnosu na 2024. godinu”, navodi se u izvještaju Republičkog zavoda za statistiku.

Pored broja radnika, zabilježen je i pad ukupnog broja provedenih sati na gradilištima.

Kako pojašnjavaju iz ove institucije, tokom 2025. godine ostvareno je ukupno 13,03 miliona časova rada, što u poređenju sa 2024. godinom predstavlja umanjenje za 2,7 odsto.

Kada je riječ o strukturi i vrsti građevinskih objekata, statistika pokazuje da se u Republici Srpskoj nešto više ulagalo u niskogradnju u odnosu na visokogradnju.

“Od ukupne vrijednosti, na objekte visokogradnje odnosi se 478,3 miliona KM ili 48,8 odsto, dok se na objekte niskogradnje odnosi 501,3 miliona KM, odnosno 51,2 odsto”, ističe se u izvještaju.

Unutar sektora visokogradnje, na izgradnju stambenih zgrada odnosilo se 24,2 odsto ukupnih radova, dok nestambene zgrade čine 24,7 odsto.

Sa druge strane, u sektoru niskogradnje dominirala je transportna infrastruktura sa učešćem od 25,3 odsto, dok kompleksni industrijski objekti čine 16,5 odsto ukupne građevinske aktivnosti.

Društvo

“SVAKA KIŠA NAM JE NOVO UPOZORENJE”: Mještani Donje Jablanice i dalje strahuju, dvije godine nakon katastrofalnih poplava

Dolazak jeseni i novih kišnih perioda za stanovnike Donje Jablanice ponovo znači suočavanje sa strahom i neizvjesnošću.

Svako novo upozorenje na obilne padavine vraća bolna sjećanja na katastrofu, ali i otvara pitanje koliko je ovo područje danas zaista sigurno za život.

Mještani smatraju da je njihova sigurnost morala biti mnogo ranije prioritet nadležnih institucija.

Upozorenja i preporuke Federalne uprave civilne zaštite, ističu, nisu dovoljni ukoliko ih ne prate konkretni radovi na terenu.

– Svaka kiša nama je novo upozorenje i uvijek je nekako određena doza straha. Ne osjećaš se sigurno. Kada dobiješ znak upozorenja, onda se pitaš je li samo to trebamo dobijati. Šta da urade građani? Da idu iz svojih kuća, gdje? Mnogo više treba da se uradi kako bismo bili sigurni – kazala je Ćamila Imamović, predsjednica Mjesne zajednice Donja Jablanica.

Za zaštitu sela izdvojeno 1,3 miliona KM

Nakon dugog čekanja, počela je realizacija projekta izgradnje odvodnih kanala u slivu potoka Doca, na potezu od kamenoloma prema naselju. Ugovor vrijedan 1,3 miliona KM nedavno je potpisao načelnik Općine Jablanica, a pripremne aktivnosti na terenu započele su ove sedmice.

Radove će izvoditi kompanija Struktura d.o.o. iz Jajca, piše Federalna.

Kako je pojasnio načelnik Opštine Jablanica Emir Muratović, projekt zaštite podijeljen je u tri lota. Trenutno ugovoreni radovi odnose se na drugi lot, dok je izgradnja hidrotehničkih objekata, uključujući brane, planirana kroz saradnju s UNDP-om i Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM), uz podršku Europske unije.

Ovi radovi su podijeljeni u tri lota. Radovi koje smo sada potpisali i ugovorili predviđaju aktivnosti na LOT-u 2, dok je LOT koji obuhvata izgradnju hidrotehničkih objekata u vidu brana prepušten UNDP-u i IOM-u, kako bismo u saradnji s Evropskom unijom izgradili te objekte – izjavio je Muratović.

Istraga o katastrofi u završnoj fazi

Dok se na konkretne mjere zaštite čekalo dvije godine, dugo se čekao i napredak u utvrđivanju odgovornosti za katastrofu. Ipak, i taj proces sada se nalazi u završnoj fazi.

Predmet je početkom 2026. godine preuzeo Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala Federalnog tužilaštva, a očekuje se da bi istraga uskoro mogla dobiti svoj epilog.

Podsjetimo, u katastrofalnim poplavama i klizištima koja su pogodila Donju Jablanicu poginulo je 19 stanovnika. Potpuno su uništene 22 kuće, dok je još 50 stambenih objekata pretrpjelo teška oštećenja. Katastrofa je izazvala i potpuni prekid cestovnog i željezničkog saobraćaja.

Dvije godine poslije, dok se pokreću prvi ozbiljniji projekti zaštite, za stanovnike Donje Jablanice ostaje najvažnije pitanje – hoće li poduzete mjere biti dovoljne da se ovakva tragedija više nikada ne ponovi?

Nastavi čitati

Društvo

ALARMANTNI PODACI: Trećina razgovora o suicidalnim mislima tokom tri zimska mjeseca

Iako istraživanja ne potvrđuju da zimski mjeseci sami po sebi dovode do češće pojave simptoma depresije, podaci “Plavog telefona” pokazuju da se približno trećina razgovora koji uključuju suicidalne misli odvija tokom novembra, decembra i januara.

Maja Kovačević, koordinatorka “Plavog telefona”, rekla je za “Nezavisne novine” da se broj savjetodavnih razgovora tokom ove sedmice ne razlikuje znatno od prethodnih sedmica, te da se djeca i mladi najčešće javljaju zbog poteškoća u oblasti mentalnog zdravlja.

Zbog čega djeca i mladi najčešće traže pomoć?

“Prvenstveno su to strahovi, anksioznost, simptomi depresivnosti i suicidalne misli. Pored toga, među čestim temama su onlajn seksualno nasilje, kao i poteškoće u školi i na fakultetu”, navela je Kovačevićeva. Prema analizi višegodišnjih podataka “Plavog telefona”, sprovedenoj u saradnji sa UNICEF-om BiH i Filozofskim fakultetom Univerziteta u Banjaluci, najveći broj obraćanja bilježi se tokom ljetnih i jesenjih mjeseci, dok je tokom zime taj broj manji.

Šta podaci otkrivaju o suicidalnim mislima tokom zime?

Međutim, kada je riječ o razgovorima koji uključuju suicidalne misli, podaci pokazuju drugačiju sliku, jer se približno trećina takvih razgovora na godišnjem nivou odvija upravo tokom tri zimska mjeseca. Ipak, Kovačevićeva ističe da se na osnovu ovih podataka ne može zaključiti da vremenske prilike direktno utiču na broj obraćanja, s obzirom na to da na mentalno zdravlje djece i mladih utiče niz faktora, od porodičnih i vršnjačkih odnosa do školskih obaveza i drugih životnih okolnosti.

Koliko je porastao broj prijava nadležnim institucijama?

Da je potreba za psihološkom podrškom velika, pokazuju i podaci za ovu godinu.

Tokom 2026. godine savjetnici “Plavog telefona” odgovorili su na više od 4.600 poziva i upita putem elektronskog savjetovanja, dok je nadležnim institucijama proslijeđeno 87 prijava sumnji na nasilje i suicid.

To je povećanje od približno 40 odsto u odnosu na cijelu prošlu godinu, kada su zabilježene 62 prijave.

Podsjećamo, djeca, mladi i roditelji mogu se besplatno i anonimno obratiti savjetnicima “Plavog telefona” putem broja 080 05 03 05 ili četa na internet stranici www.plavitelefon.ba, svakim radnim danom od devet do 17 časova.

Nastavi čitati

Društvo

RADNE DOZVOLE ZA GRAĐANE BIH: Cijeli grad iz Republike Srpske radi u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je za prvih deset mjeseci ove godine državljanima Bosne i Hercegovine izdato 23.914 dozvola za boravak i rad, što je broj gotovo jednak ukupnom broju stanovnika jednog grada u Republici Srpskoj.

Poređenja radi, broj izdatih dozvola približan je broju stanovnika Modriče, Novog Grada ili Dervente, računajući kompletna administrativna područja ovih lokalnih zajednica, zajedno sa seoskim naseljima, prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva iz 2013. godine.

Koliko je radnih dozvola Hrvatska izdala državljanima BiH?

Naime, državljani Bosne i Hercegovine i dalje su na prvom mjestu po broju izdanih dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj, pokazuju najnoviji podaci Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske (MUP RH) za deset mjeseci ove godine.

Prema tim podacima, državljanima BiH izdato je 23.914 dozvola za boravak i rad, čime je BiH zadržala vodeću poziciju među državama čiji državljani dolaze raditi u Hrvatsku.

Iz kojih zemalja dolazi najviše stranih radnika?

Na drugom mjestu nalaze se Filipini sa 20.740 izdatih dozvola, dok je Srbija, sa 20.646 dozvola, zauzela treće mjesto. Slijede Nepal sa 18.902 i Sjeverna Makedonija sa 10.839 izdatih dozvola.

Među deset država čiji su državljani dobili najveći broj dozvola nalaze se još Indija sa 8.287, Uzbekistan sa 6.258, Kosovo sa 4.844, Egipat sa 2.611 i Albanija sa 2.291 dozvolom.

Da li se smanjuje broj radnih dozvola za građane BiH?

Naime, kada se pogledaju podaci za devet mjeseci tekuće godine, prema kojima je radnicima iz BiH izdato 22.565 radnih dozvola, što je manje za skoro 12 odsto u odnosu na prošlu godinu, primjetan je pad broja radnih dozvola za radnike iz BiH.

Podaci potvrđuju da su radnici iz regije, ali i azijskih zemalja, i dalje značajan dio strane radne snage na hrvatskom tržištu rada.

Posebno je zanimljivo da, uprkos smanjenju broja dozvola u odnosu na prošlu godinu, državljani BiH i dalje čine najveći dio stranih radnika kojima Hrvatska izdaje dozvole za boravak i rad.

Zašto se mijenjaju trendovi zapošljavanja u Hrvatskoj?

Predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Zoran Škrebić izjavio je za “Nezavisne novine” da je teško izdvojiti samo jedan razlog zbog kojeg se mijenjaju trendovi zapošljavanja radnika iz BiH u Hrvatskoj, ali da su dva faktora posebno izražena: zapošljavanje radnika iz azijskih zemalja i smanjena privredna aktivnost u proizvodnom sektoru.

Kako je naveo, Hrvatska je izdala veliki broj radnih dozvola državljanima zemalja poput Nepala, Bangladeša i Indije, a radnici iz tih država sve su prisutniji u turističkom, uslužnom i ugostiteljskom sektoru.

Sa druge strane, radnici iz BiH i Republike Srpske koji odlaze na rad u Hrvatsku uglavnom su angažovani u proizvodnim djelatnostima. Međutim, zbog krize u Evropskoj uniji, pojedine proizvodne kompanije u Hrvatskoj smanjuju obim proizvodnje, izmještaju poslovanje ili otpuštaju radnike.

“Dva glavna razloga su, u suštini, radnici iz drugih zemalja i smanjena privredna aktivnost u proizvodnim preduzećima”, rekao je Škrebić.

Hoće li se odlazak radnika u inostranstvo nastaviti?

On je ukazao i na šire migracione trendove, ističući da se stanovništvo posljednjih sedam do osam godina sve više seli, ne samo iz BiH i Hrvatske, već i iz drugih evropskih zemalja.

Prema njegovim riječima, radnici iz Njemačke i Austrije takođe odlaze u druge države, poput Švedske, Švajcarske, Amerike i Luksemburga, zbog čega smatra da će se migracioni trendovi nastaviti i u budućnosti.

Kao primjer zemlje koja je uspjela da zaustavi negativne demografske trendove naveo je Poljsku, ističući da je tome doprinio njen tehnološki i privredni razvoj.

Nastavi čitati

Aktuelno