Region
SRBIJA DANAS DOBIJA NOVI SAZIV SKUPŠTINE: Parlament sa 64 profesora
Konstitutivna sjednica Skupštine Srbije, na kojoj će biti potvrđeni mandate novoizabranih poslanika i konstituisan novi saziv parlamenta, biće održana danas, 17. novembra, s početkom u 10 časova.
Budući poslanici 15. saziva Skupštine izabrani su na prijevremenim parlamentarnim izborima 25. oktobra, na kojima je Studentska lista ubjedljivo pobijedila do tada vladajuću Srpsku naprednu stranku.
Od ukupno 250 poslanika, 140 njih sa liste “Studenti pobeđuju” prvi put će sjesti u parlament.
Debitanata će biti i na listi koju je predvodila Srpska napredna stranka, a doskorašnji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će on biti šef poslaničkog kluba nove opozicije koja ima 103 mandata, prenosi BBC.
Skupština Srbije biće drastično podmlađena novim poslanicima.
Lista nastala iz masovnih studentskih protesta probuđenih zahtjevima za odgovornost za pad nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024., kada je poginulo 16 ljudi, osvojila je 2.354.417 glasova birača.
Koalicija oko, do prije parlamentarnih izbora, vladajuće stranke “Ujedinjena Srbija” osvojila je oko 600.000 glasova manje – nešto više of 1,7 miliona.
Predstavnici Studentske liste zatražili su da se delegaciji studenata odobri prisustvo na galeriji velike sale tokom trajanja konstitutivne sjednice, jer se 17. novembra obilježava Međunarodni dan studenata.
Geografska struktura
Najveći broj poslanika, kao i u prethodnom sazivu, dolazi iz Beograda. Od ukupno 250 narodnih poslanika, 96 će biti iz Beograda, što čini oko 38 odsto mjesta u parlamentu, prenosi Euronews.
Na drugom mjestu je Novi Sad sa 30 predstavnika, odnosno oko 12 odsto mjesta. Slijede predstavnici iz Niša, Kragujevca, Novog Pazara, Leskovca, Kraljeva, Pančeva i Kruševca, dok će dva poslanika imati prebivalište prijavljeno na Kosovu i Metohiji. Ovaj skupštinski saziv mogao bi da se nazove profesorskim. Od 250 narodnih poslanika, 64 će biti profesori na različitom nivou obrazovnog sistema – iz osnovnog, srednjeg i univerzitetskog obrazovanja.
Naredna najbrojnija profesija su pravnici, kojih će biti 36, zatim ekonomisti (18), ljekari i doktori medicine (13), politikolozi (10), glumci (8) i poljoprivrednici (6). Ukupno sedam studenata izabrano je u parlament, i svi su sa liste “Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija”.
Broj žena u novom sazivu biće nešto veći nego u sazivu od 2023. do 2026. Tada ih je bilo 94, a sada će ih biti 99, dok će ostalih 151 poslanika činiti muškarci.
Kako se konstituiše Skupština Srbije?
Konstituisanju skupštine prethodi nekoliko koraka.
Pošto je Republička izborna komisija objavila zvanične rezultate izbora i podnijela skupštini izvještaj, predsjednik države – u ovom slučaju Ana Brnabić, koja je poslije ostavke Aleksandra Vučića preuzela dužnost vršioca dužnosti predsjednika Srbije – održala je konsultacije sa poslaničkim grupama.
Prvu sjednicu novog saziva sazvala je Brnabićeva, koja je i dosadašnja predsjednica Skupštine.
Vodiće je najstariji među izabranim poslanicima lista koje su ušle u skupštinu, 78-godišnji Stojan Radenović iz redova SNS-a.
Pomagaće mu četvoro najmlađih poslanika, sa svake liste po jedan, koji su ujedno i zapisničari.
To su 26-godišnja Sara Valentik poslanica Studentske liste, Miloš Pavlović, 23-godišnji poslanik liste “Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija”, Visar Mehmeti, predsjednik stranke Alternativa za promjene sa liste “Albanska koalicija”, i Boris Bajić, 44-godišnjak sa liste “Savez vojvođanskih Mađara – dr Balint Pastor”.
Skupština Srbije konstituiše se održavanjem Prve sjednice novog saziva, a najiščekivaniji trenutak je potvrđivanje poslaničkih mandata.
Osim poslaničkih mandata, poslanici će položiti zakletvu, a potom se biraju predsjednik, potpredsjednik i radna tijela skupštine.
Kolika većina je dovoljna većina?
Na prvoj, konstitutivnoj sjednici i u danu za glasanje, u sali mora da bude prisutno najmanje 126 poslanika da bi skupština mogla da donosi odluke.
I za izbor predsjednika i potpredsjednika skupštine potrebna je većina od ukupnog broja poslanika, odnosno najmanje 126 glasova.
Odmah poslije objavljivanja konačnih rezultata i potvrđivanja apsolutne većine Studentske liste čule su se netačne tvrdnje iz redova poraženih da im nedostaje još 27 mandata, te da neće moći da preuzmu vlasti.
Ustav Srbije, Zakon o izborima i Poslovnik Narodne skupštine propisuju da je novi parlament konstituisan kada se potvrde dvije trećine mandata.
To ne znači da poslanici moraju da budu prisutni na sjednici, niti da njihovo odsustvo može da je spriječi.
Jedini uslov da prva sjednica počne i da se utvrdi tročlana komisija, koja se bira većinom glasova prisutnih, jeste da u sali bude prisutna većina od ukupnog broja poslanika, odnosno najmanje 126 poslanika.
Ko će biti izabran prvog radnog dana?
Na prvoj sjednici biće birani rukovodstvo parlamenta, skupštinski odbori i članovi međunarodnih delegacija.
Na početku sjednice obrazuje se tročlana komisija koja provjerava izvještaje Republičke izborne komisije, a potom se potvrđuju mandati i poslanici polažu zakletvu, piše u Poslovniku skupštine.
Potom se bira i predsjednik skupštine, iz redova poslanika, na prijedlog najmanje njih 30.
Potrebno je da kandidat dobije većinu glasova od ukupnog broja poslanika – najmanje 126.
Predstavnici Studentske liste insistirali su da se izbor rukovodstva parlamenta, odnosno predsjednika i potpredsjednika, glasa javno, sa čime su se saglasile i ostale liste.
Do njegovog izbora sjednicom predsjedava najstariji poslanik.
Skupština posebnom odlukom određuje broj potpredsjednika i bira ih po istoj proceduri kao i predsjednika.
Biraće se i generalni sekretar skupštine.
Skupština ga imenuje većinom glasova na prijedlog novoizabranog predsjednika parlamenta.
Poslaničke grupe predlažu i kandidate za članove i zamjenike članova odbora, srazmjerno broju poslanika.
Biće izabrane i delegacije koje predstavljaju Skupštinu Srbije u međunarodnim institucijama, kao što su Parlamentarna skupština Savjeta Evrope, Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), NATO i druge organizacije.
Do kraja godine trebalo bi da bude donesen i najvažniji zakon – o budžetu za 2027, ali je malo vjerovatno da će se to desiti.
Najvjerovatniji scenario je da će Vlada Srbije u tehničkom mandatu donijeti odluku o privremenom finansiranju.
Nova vlada treba da bude formirana u roku od 90 dana.
Može li SNS da opstruiše rad?
Pošto Studentska lista ima apsolutnu većinu u parlamentu, poslanici SNS nemaju nijedno zakonsko sredstvo da opstruišu rad skupštine, kaže Nebojša Vladisavljević, profesor Fakuluteta političkih nauka u Beogradu.
“Poslanici SNS imaju pravo po poslovniku da govore o svim tačkama dnevnog reda, za to imaju određeno vrijeme, ali ne mogu da opstruišu njen rad”, kaže Vladisavljević za BBC na srpskom.
Prema Poslovniku skupštine, šef poslaničke grupe u načelnom pretresu po tački dnevnog reda ima pravo da govori ukupno do 20 minuta.
To vrijeme može da iskoristi odjednom ili da ga podijeli u dva dijela.
Pored redovnog vremena, šef poslaničke grupe ima pravo i na repliku, u trajanju do dva minuta.
Za razliku od šefa poslaničke grupe, ostali poslanici nemaju unaprijed određeno pojedinačno vrijeme u minutima.
Poslanici koji su članovi poslaničkih grupa imaju zajednički fond vremena od pet sati.
To vrijeme se dijeli na poslaničke grupe srazmjerno broju poslanika koje grupa ima.
Poslanici govore onoliko dugo koliko im njihova poslanička grupa raspodjeli iz sopstvenog ukupnog vremena.
Samostalni poslanici imaju pravo da govore jednom, u trajanju od pet minuta.
Za repliku ili povredu Poslovnika, poslanik ima pravo da govori u trajanju do dva minuta po javljanju.
Da li se mijenja vršilac dužnosti predsjednika Srbije?
Po podnošenju ostavke na mjesto predsjednika krajem septembra, Vučić je narednog dana dužnost predao Ani Brnabić, predsjednici skupštine.
Prema Ustavu Srbije, ona će tu funkciju obavljati sve do izbora novog predsjednika skupštine, koji postaje i vršilac dužnosti predsjednika Republike.
Ova nadležnost je vezana isključivo za samu funkciju predsjednika parlamenta i nije neophodna formalna primopredaja.
Novi predsjednik skupštine stupa na dužnost odmah poslije izglasavanja u parlamentu i preuzima sva ustavna ovlašćenja šefa države.
To znači i da novi predsjednik ili predsjednica skupštine raspisuje predsjedničke izbore.
Prema rokovima, posljednji rok za raspisivanje predsjedničkih izbora je 27. novembar i oni moraju da budu održani do kraja decembra ove godine.
Region
JOVANA JOKSIMOVIĆ PODNIJELA OSTAVKU! Odlazi sa mjesta direktora i glavnog urednika Tanjuga, a evo šta će biti sa njenim angažmanom na K1!
Jovana Joksimović podnijela je ostavku na funkcije direktora i glavnog urednika Tanjuga i napušta novinsku agenciju i televiziju. Na K1 ostaje da vodi jutarnji program, potvrdila je za nedjeljnik „Vreme“.
Joksimović, koja je obavljala funkciju direktora i glavnog urednika Tanjuga, potvrdila je za beogradski nedjeljnik „Vreme“ da je podnijela ostavku i da napušta agenciju i televiziju.
O svojoj odluci obavijestila je zaposlene putem oproštajnog mejla, a kako navodi „Vreme“, prethodno je o tome obavijestila i većinske vlasnike.
Šest godina na čelu Tanjuga
U poruci zaposlenima objasnila je da vođenje novinske agencije i televizije zahtijeva potpunu posvećenost, zbog čega je nakon šest godina odlučila da promijeni profesionalni pravac.
– Novinska agencija, kao i televizija, zahtijeva potpunu posvećenost – dvadeset četiri sata dnevno, sedam dana u sedmici. Takav život živjela sam punih šest godina, zajedno s cijelim svojim timom – napisala je Joksimović.
Podsjetila je da je istovremeno vodila i jutarnji program na televiziji K1, te da je došao trenutak kada mora da napravi izbor i od nečega odustane.
Odluka zbog privatnog i porodičnog života
Joksimović je priznala da odluku nije bilo lako donijeti, ali da je riječ o promišljenom potezu.
– Teška, ali promišljena odluka, prije svega zbog svih svojih privatnih i porodičnih uloga – navela je u oproštajnoj poruci.
Zaposlenima je zahvalila na povjerenju, zajedničkim uspjesima i istrajnosti, posebno ističući njihov doprinos oživljavanju i modernizaciji Tanjuga.
Šest godina provedenih na čelu agencije opisala je kao najteži, ali i najznačajniji period svoje karijere.
Nije poznato ko će je naslijediti
U oproštajnom mejlu navela je da će zaposleni nastaviti da rade sa novim direktorom i glavnim urednikom, ali nije otkrila njegovo ime.
Jovana Joksimović na čelo Tanjuga došla je 2021. godine, a nakon odlaska iz agencije i televizije nastaviće da vodi jutarnji program na K1.
Region
PLAN STUDENTSKE LISTE ZA LUSTRACIJU I PROVJERU IMOVINE: Ko bi mogao da dobije zabranu obavljanja javne funkcije?
Plan takođe predviđa i osnivanje tužilačke policije izvan komandne strukture MUP-a.
Studentska lista predlaže uvođenje lustracije javnih funkcionera i strožu primjenu Zakona o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu. Plan predviđa da se u pojedinačnom postupku utvrđuje odgovornost za kršenje ljudskih prava, kao i da Poreska uprava dobije više obučenih ljudi za provjeru porekla imovine.
Kako bi izgledala lustracija?
Prema planu Studentske liste, u postupku lustracije utvrđivalo bi se da li je osoba koja obavlja javnu funkciju, vrši javna ovlašćenja ili se za njih kandiduje kršila ljudska prava. Ishod postupka mogao bi da bude privremena ili trajna zabrana obavljanja javne funkcije ili vršenja javnih ovlašćenja.
Studentska lista navodi da bi se odgovornost utvrđivala pojedinačno, prema zakonskim kriterijumima, uz zabranu kolektivnog kažnjavanja i u skladu sa Ustavom i standardima Evropskog suda za ljudska prava. Lustracija bi se sprovodila kao poseban postupak, izvan krivičnog postupka.
Češće provjere porijekla imovine
Studentska lista navodi da su za četiri godine primjene Zakona o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu okončana samo tri postupka i naplaćeno oko dva miliona evra. Prema podacima iz plana, početkom 2023. više od 13.500 osoba imalo je rast imovine veći od 150.000 evra tokom tri godine.
Lista zato predlaže povećanje broja obučenih zaposlenih u Poreskoj upravi, bolju saradnju sa tužilaštvom i izmenu odredaba koje, prema njihovoj ocjeni, omogućavaju odugovlačenje postupaka. Poreska uprava bi redovno obavještavala javnost o toku postupaka, a za rukovodioce u policiji bile bi obavezne redovne provere porekla imovine.
Tužilačka policija izvan strukture MUP-a
Studentska lista predlaže i osnivanje posebne istražne službe izvan komandne strukture MUP-a. Rad policijskih istražitelja u konkretnom predmetu neposredno bi usmeravao postupajući tužilac, dok bi se o njihovom raspoređivanju, ocenjivanju i disciplinskoj odgovornosti odlučivalo unutar tužilaštva.
Plan obuhvata i preispitivanje posebnih zakona donetih za pojedinačne projekte. Studentska lista navodi da bi takve zakone, koji prema njenoj ocjeni omogućavaju zaobilaženje redovnih postupaka i otvaraju prostor za korupciju, uskladila ili ukinula.
Region
HRVATSKA ISPOSTAVILA ZAHTJEVE NOVOJ VLASTI U SRBIJI: Traže informacije o posmrtnim ostacima iz Vukovara!
Hrvatska od nove vlasti u Srbiji očekuje konkretne informacije o sudbini nestalih osoba tokom rata devedesetih, posebno o lokacijama na kojima se nalaze posmrtni ostaci žrtava iz Vukovara. Zahtjevi su već upućeni, a Zagreb očekuje da osobe koje žive u Srbiji i imaju saznanja o događajima nakon pada Vukovara pomognu u rasvjetljavanju njihove sudbine.
To je otkrio potpredsjednik hrvatske vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved u emisiji „Poziv Domagoja Mikića“, prenosi Dnevnik.hr.
Govoreći o trenutnim podacima, Medved je naveo da se među ukupno 1.725 nestalih osoba nalazi 389 hrvatskih branitelja, 417 žena i 16 maloljetnih osoba.
Tokom mandata pronađene i identifikovane 343 osobe
Medved je istakao da su tokom mandata aktuelne hrvatske vlade pronađene i identifikovane 343 osobe, i to u masovnim i pojedinačnim grobnicama.
„Tokom našeg mandata pronašli smo i identifikovali 343 osobe u sedam masovnih grobnica koje smo otkrili, kao i u čak 46 pojedinačnih grobnica, na 453 lokacije na kojima smo sprovodili probna iskopavanja“, rekao je Medved.
Prema njegovim riječima, rezultati su ostvareni zahvaljujući saradnji različitih državnih institucija i jasno utvrđenim nadležnostima.
Posebno je izdvojio saradnju sa Sigurnosno-obavještajnom agencijom (SOA), koja učestvuje u prikupljanju i obradi informacija, kao i administrativnim pripremama za aktivnosti na terenu.
Od nove vlasti u Srbiji traže iskaze i informacije o Vukovaru
Govoreći o saradnji sa Srbijom i očekivanjima od nove vlasti u Beogradu, Medved je poručio da će Hrvatska nastaviti potragu za nestalima, uz insistiranje na dostavljanju informacija o događajima nakon pada Vukovara.
„Znamo šta su neprijateljske formacije, odnosno takozvana Jugoslovenska vojska, radile u Vukovaru nakon što su slomile odbranu i privremeno okupirale grad. Nastavićemo da tražimo, pa i od nove vlasti, da osobe koje žive u Srbiji, a za koje znamo da su učestvovale u tim aktivnostima nakon privremene okupacije Vukovara, kada je sprovođeno uklanjanje i zbrinjavanje posmrtnih ostataka, daju iskaze o tome gdje se oni nalaze, dostave nam informacije i ubrzaju taj proces“, rekao je hrvatski ministar.
Zagreb, kako je poručio Medved, očekuje da informacije osoba koje imaju saznanja o uklanjanju i zbrinjavanju posmrtnih ostataka pomognu da se ubrza proces pronalaska i identifikacije nestalih.
-
Politika3 dana agoSTANIVUKOVIĆ NAJAVIO KRIVIČNE PRIJAVE ZBOG „PAPAKA“: Pokretni bilbord svakodnevno će ići od njegove kuće do Narodne skupštine!
-
Politika2 dana agoMINIĆEV PREDSJEDNIČKI BUDŽET OD 100 MILIONA KM? „Kum Mile“ navodno predložio povećanje, a u planu i vrtić nazvan po Dodiku!
-
Politika19 sati agoOD NEKADAŠNJEG REVOLUCIONARA DO DODIKOVOG IGRAČA! Punica u SNSD-u i rukovodstvu Skupštine, zet u Domu naroda PSBiH
-
Politika3 dana agoVRH SDS-a DOŠAO NA VRATA ĆOPIĆU: Vrati mandat stranci!
-
Politika3 dana ago“JADNI POSLANICI”: Stanivuković tvrdi da je Dodik stavio “GAĆE MILE RADIŠIĆA” ispred NS RS
-
Svijet3 dana agoOTKRIVEN UZROK NEZAPAMĆENE OBUSTAVE LETOVA U AMERICI: Svi avioni prizemljeni tokom noći, zemlja bila u vazdušnoj blokadi
-
Banjaluka18 sati agoBEOGRAD BEZ VISOKIH ZVANIČNIKA NA SJEDNICI NSRS! Nije došao ni ambasador Srbije u BiH
-
Svijet1 dan agoETIAS MIJENJA PUTOVANJA U EU: Građani BiH moraće plaćati 20 evra za elektronsko odobrenje
