Connect with us

Društvo

BEZ ŽURBE NA DAN SLAVE! Pet jela koja možete pripremiti ranije i zamrznuti

Priprema slavske trpeze zahtijeva mnogo vremena, ali ne mora sve da se sprema posljednjeg dana. Neka tradicionalna jela možete pripremiti nekoliko dana, pa čak i nekoliko sedmica ranije i čuvati u zamrzivaču, bez značajnog gubitka ukusa i teksture.

Ipak, veliki dio posla može se obaviti unaprijed. Važno je samo izabrati jela koja dobro podnose zamrzavanje i pravilno ih pripremiti za čuvanje.

Pripremljenu hranu ne ostavljajte dugo na sobnoj temperaturi. Ohladite je što prije, rasporedite u manje posude, dobro zatvorite i označite nazivom jela i datumom zamrzavanja.

1. Sarma – jelo koje je još ukusnije kada odstoji

Sarma je vjerovatno jedno od najboljih slavskih jela za pripremu unaprijed. Mnogi smatraju da je ukusnija nakon što odstoji, jer se kupus, meso i začini za to vrijeme bolje sjedine.

Skuvanu sarmu zamrznite zajedno sa manjom količinom sosa. Složite je u posudu u jednom ili dva sloja, prelijte tečnošću u kojoj se kuvala i dobro zatvorite. Tako se neće isušiti ni u zamrzivaču ni tokom podgrijavanja.

Dan prije slave prebacite je u frižider, a zatim polako zagrijte u šerpi ili rerni. Dodajte malo vode ako primijetite da joj nedostaje tečnosti.

2. Prebranac koji ne smijete prepeći prvi put

Prebranac takođe veoma dobro podnosi zamrzavanje. Luk, pasulj i začini ne mijenjaju bitno ukus, a jelo nakon podgrijavanja može biti sočno kao i prvog dana.

Pripremite ga na uobičajen način, ali pazite da ga ne prepečete. Prilikom ponovnog zagrijavanja dodatno će se zapeći, pa ga prvi put izvadite iz rerne malo ranije.

Kada se potpuno ohladi, rasporedite ga u manje posude. Odmrznite ga u frižideru, dodajte nekoliko kašika vode i zagrijte poklopljenog. Pred kraj skinite poklopac kako bi se na površini ponovo stvorila fina korica.

3. Pečenje i rolovano meso – sokovi čuvaju sočnost

Svinjsko pečenje, rolovana piletina i druga pečena mesa mogu se pripremiti unaprijed i zamrznuti. Najvažnije je da meso zadrži dovoljno vlage.

Nemojte ga sjeći na sasvim tanke komade prije zamrzavanja. Bolje je zamrznuti veće komade, zajedno sa sokovima koji su ostali nakon pečenja. Čvrsto ih umotajte ili stavite u posudu koja ne propušta vazduh.

Meso odmrznite u frižideru, a zatim ga zagrijte pokriveno folijom, uz malo soka od pečenja, bujona ili vode. Foliju skinite tek pred kraj kako bi površina ponovo porumenila.

4. Kiflice, pogačice i rolnice možete pripremiti sedmicama ranije

Sitna peciva oduzimaju mnogo vremena pred dolazak gostiju, a upravo ona odlično podnose zamrzavanje.

Najlakše je zamrznuti već ispečene i potpuno ohlađene kiflice, pogačice ili rolnice. Prvo ih rasporedite na poslužavnik tako da se ne dodiruju, kratko zamrznite, a zatim prebacite u kese ili kutije.

Na dan slave ostavite ih da se odmrznu, poprskajte sa nekoliko kapi vode i zagrijte nekoliko minuta u rerni. Ponovo će biti mekane iznutra i blago hrskave spolja.

Peciva punjena sirom potrebno je dobro zagrijati, dok ona sa majonezom, pavlakom ili svježim povrćem nisu dobar izbor za zamrzivač.

5. Sitni slavski kolači bez svježe kreme

Bajadera, oblande, kuglice od keksa, štanglice sa orasima, vanilice i mnogi drugi sitni kolači mogu se pripremiti znatno prije slave.

Kolače složite u kutije, a između slojeva stavite papir za pečenje. Dobro zatvorena kutija spriječiće da kolači upiju mirise drugih namirnica iz zamrzivača.

Odmrznite ih u frižideru, a zatim ih prije posluživanja kratko ostavite na sobnoj temperaturi. Kolače sa čokoladnom dekoracijom odmrzavajte pažljivo kako se na površini ne bi pojavile kapljice vode.

Torte sa svježim voćem, želatinom, šlagom ili laganim kremovima mogu promijeniti teksturu, pa je njih ipak bolje pripremiti bliže danu slave.

Ruska salata i mimoza nikako u zamrzivač

Ruska, mimoza i druge salate sa majonezom ne podnose dobro zamrzavanje, jer se nakon odmrzavanja mogu razdvojiti, postati vodenaste i izgubiti prijatnu teksturu.

Loše se zamrzavaju i kuvani krompir u salatama, svježi krastavci, zelena salata, paradajz i predjela sa mnogo svježe pavlake.

Jaja kuvana u komadu mogu postati gumena, a filovi sa svježim sirom i povrćem mogu pustiti vodu. Takva jela ostavite za posljednji dan pripreme i nemojte ih zamrzavati prije slave.

Kako bezbjedno odmrznuti slavska jela?

Hranu je najbolje odmrzavati u frižideru, a nikako je satima ostavljati na kuhinjskom stolu. Veće posude izvadite iz zamrzivača barem dan ranije kako bi se sadržaj ravnomjerno odmrznuo.

Prilikom podgrijavanja jelo mora biti vruće i u sredini, a preporučena unutrašnja temperatura za ostatke hrane i unaprijed pripremljena jela iznosi najmanje 74 stepena Celzijusa.

Podgrijavajte samo onoliko hrane koliko ćete poslužiti i izbjegavajte da isto jelo više puta hladite i zagrijavate.

Uz malo organizacije, nekoliko najvećih poslova možete završiti mnogo prije slave. Posljednji dan tako ostaje za salate, ukrašavanje stola i detalje koji se ne mogu pripremiti unaprijed, a domaćini će goste dočekati odmorniji.

Glas

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Vjetar će praviti probleme

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti promjenljivo do potpuno oblačno vrijeme, sredinom dana sa kišom, ali toplije od prosjeka i vjetrovito.

U Herecegovini i ponegdje na zapadu očekuju se pljuskovi sa grmljavinom, a na jugu su moguće obilnije padavine, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Uveče će padavine slabiti i prestati uz postepeno razvedravanje od zapada. Minimalna temperatura vazduha iznosiće od sedam do 10, na jugu do 13, a maksimalna od 15 do 21 stepen Celzijusov.

Duvaće umjeren, na udare jak vjetar, a u Hercegovini i olujni, južnih smjerova.

Nastavi čitati

Društvo

DNK TESTOVI U SRPSKOJ: U 30 odsto slučajeva sumnja u očinstvo bude opravdana

Zavod za sudsku medicinu Republike Srpske sedmično obavi dvije do tri analize radi utvrđivanja očinstva. Direktor Zavoda Željko Karan upozorava da se podaci ne mogu tumačiti kao pokazatelj da 30 odsto očeva nisu biološki roditelji djece.

Zavod za sudsku medicinu Republike Srpske sedmično obavi dvije do tri DNK analize radi utvrđivanja očinstva, a u 25 do 30 odsto slučajeva pokaže se da je sumnja podnosioca zahtjeva bila opravdana, izjavio je direktor ove ustanove Željko Karan.

Karan je pojasnio da se ovaj procenat odnosi isključivo na osobe koje već imaju razlog da sumnjaju u očinstvo i odluče da to provjere, te da ne predstavlja opšti populacioni prosjek.

“Ali, nije tačno da 30 odsto očeva nisu biološki očevi. To nije opšti populacioni prosjek, već procenat među ljudima koji već imaju razlog da sumnjaju i dolaze da tu sumnju potvrde ili opovrgnu”, objasnio je Karan.

Prema njegovim riječima, DNK analize u Zavodu obuhvataju dvije oblasti – forenzičku obradu bioloških tragova prikupljenih na mjestima izvršenja krivičnih djela i testiranja kojima se utvrđuje očinstvo.

Zahtjevi za utvrđivanje očinstva stižu po nalogu suda, ali i na privatnu inicijativu građana. Sudska testiranja najčešće su povezana sa postupcima priznavanja ili osporavanja očinstva, alimentacije i brakorazvodnim parnicama.

“Građani se često obraćaju Zavodu i samoinicijativno, bez sudskog postupka, kako bi razriješili lične dileme”, naveo je Karan.

On je istakao da DNK analiza, za razliku od ranijih metoda koje su očinstvo mogle isključiti sa određenim stepenom vjerovatnoće, daje nedvosmislen rezultat.

“DNK analiza će apsolutno i jednoznačno pokazati da li je neka osoba otac određenog djeteta ili nije”, naglasio je Karan.

Da bi se utvrdio stvarni procenat slučajeva u kojima muškarci nisu biološki očevi djece, bilo bi potrebno testirati nekoliko hiljada porodica, odnosno između 7.000 i 8.000 pojedinačnih uzoraka, čime bi se dobila relevantnija statistička procjena.

Karan je naveo i da su se tokom rada Zavoda susretali sa neobičnim životnim pričama. Među njima je i slučaj devedesetogodišnjeg muškarca koji je želio da provjeri da li je njegova kćerka, tada u šezdesetim godinama, zaista njegovo biološko dijete.

“Kako bi mogao mirno da umre”, rekao je Karan opisujući razlog zbog kojeg je starac zatražio DNK analizu.

Nastavi čitati

Društvo

APSURD KOJI ĆE OSJETITI SVI VOZAČI! Nafte će 2027. biti u izobilju, ali evo zašto ćemo benzin i dizel i dalje papreno plaćati!

Sirove nafte bi 2027. godine moglo biti u izobilju, ali vozači u Evropi i dalje bi mogli skupo plaćati gorivo. To je zaključak nove analize američke investicijske banke Goldman Sachs, koja objašnjava zašto jeftinija nafta ne znači nužno i jeftiniji benzin ili dizel.

Ekonomisti Goldman Sachsa, predvođeni Daanom Struyvenom, objavili su najnovije prognoze za naftno tržište, prenosi španski El Economista.

Njihov glavni zaključak je da će globalna proizvodnja nafte naredne godine premašiti potražnju za približno dva miliona barela dnevno, čak i kada se uračunaju poremećaji u snabdijevanju od milion barela dnevno.

Iako se isporuke sirove nafte normalizuju, i dalje postoji značajan nedostatak prerađenih naftnih derivata.

Brent bi mogao pasti na 78 dolara

Sirova nafta Brent referentna je za Evropu, a njena cijena nedavno je pala na 93,70 dolara po barelu.

Banke općenito predviđaju cijene između 75 i 85 dolara do kraja 2027. godine. Goldman Sachs očekuje 78 dolara po barelu, uz moguće oscilacije između 60 i 104 dolara.

Višak nafte Goldman Sachs pripisuje ovim glavnim faktorima: oporavku proizvodnje u zaljevskim državama i strukturno slabijoj potražnji iz Kine.

Jedan barel ima oko 159 litara, pa višak od dva miliona barela dnevno znači oko 318 miliona litara nafte dnevno.

Odgođeni remonti opterećuju evropske rafinerije

Evropske rafinerije dugo su radile punim kapacitetom i odgađale redovno održavanje. Planirani remonti za jesen 2026. godine bili su manji nego inače, dva miliona barela dnevno, a mnogi su odgođeni za narednu godinu.

Goldman Sachs upozorava da odgođeno održavanje povećava troškove, potrebu za dodatnim servisiranjem i rizik od neplaniranih zastoja.

U aprilu 2027. godine obim remonta rafinerija širom svijeta bit će za milion barela dnevno veći od uobičajenog. Rafinerije na Bliskom istoku mogle bi i tada raditi ispod punog kapaciteta.

Evropa posebno ugrožena

Evropa smanjuje svoje rafinerijske kapacitete i zavisi od uvoza dizela. Novi kapaciteti povećat će se za samo 400.000 barela dnevno tokom 2027. i za dodatnih 300.000 barela dnevno tokom 2028. godine, što nije dovoljno da nadoknadi izostanak ruske proizvodnje.

-Iako očekujemo normalizaciju cijena sirove nafte, predviđamo da će cijene rafinerijskih proizvoda postepeno padati, ali će ostati znatno iznad svojih sezonskih prosjeka. Razlog su strukturno ograničeni kapaciteti rafinerija, kao i dvostruki udar izazvan smanjenom aktivnošću rafinerija na Bliskom istoku i u Rusiji- navodi se u analizi.

Benzin bi mogao naglo poskupjeti pred ljeto

Osim dizela, značajno bi mogao poskupiti i benzin.

Rafinerije sve više preusmjeravaju proizvodnju na dizel i kerozin zbog izuzetno visokih marži, na štetu benzina. To bi moglo dovesti do nestašica, posebno neposredno prije ljeta, kada milioni ljudi automobilima kreću na godišnje odmore, prenosi Klix

Nastavi čitati

Aktuelno