Connect with us

Svijet

SASTANAK U BRISELU: Na dnevnom redu i evropska budućnost BiH

Ministri evropskih poslova država članica Evropske unije razgovaraće u Briselu o nastavku procesa proširenja EU, zakonodavnim prioritetima za 2027. godinu i stanju vladavine prava u pojedinim državama članicama, najavljeno je iz Savjeta Evropske unije

Na marginama sastanka Savjeta za opšte poslove ministri će tokom neformalnog radnog doručka razmotriti načine za proces proširenja Evropske unije.

Rasprava o proširenju relevantna je i za zemlje zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu, koje nastoje napredovati na evropskom putu.

Sastankom će predsjedavati ministar za evropske poslove i odbranu Itske Thomas Byrne, a među predstavnicima Evropske komisije biće evropski komesari Maroš Šefčovič, Michael McGrath i Hadja Lahbib.

Jedna od glavnih tema biće predstavljanje programa rada Evropske komisije za 2027. godinu, nakon čega će ministri razmijeniti mišljenja o zakonodavnim prioritetima Unije.

Očekuje se da će države članice identifikovati ključne oblasti koje bi trebalo uključiti u zajedničku deklaraciju o zakonodavnim prioritetima EU za narednu godinu, kao i prijedloge kojima bi trebalo dati prednost u zakonodavnom postupku.

Predviđeno je da Evropski parlament, Savjet EU i Evropska komisija do kraja godine postignu dogovor o zajedničkoj deklaraciji.

U okviru godišnjeg dijaloga o vladavini prava ministri će razmotriti stanje u Mađarskoj, Litvaniji, Luksemburgu i Kipru, na osnovu nalaza iz izvještaja Evropske komisije o vladavini prava za 2026. godinu.

Riječ je o trećem krugu rasprava o pojedinačnim državama članicama ove godine, nakon sastanaka održanih u januaru i maju.

Evropska komisija predstaviće ključne nalaze za svaku državu, nakon čega će nacionalne delegacije iznijeti informacije o najnovijim dešavanjima i funkcionisanju svojih sistema vladavine prava.

Svijet

DEMONSTRANTI SE ZALIJEPILI ZA ASFALT U BERLINU: Policija intervenisala (VIDEO)

Nesvakidašnje scene zabilježene su jutros, 19. novembra, u Berlinu, gdje je 47 demonstranata blokiralo šest raskrsnica, a neki od njih zalijepili su se za asfalt, zbog čega su policijski službenici morali da intervenišu i odljepljuju ih sa kolovoza.

Berlinska policija objavila je da je zbog protesta intervenisala na više lokacija i da uklanja demonstrante sa puteva.

Prema policijskim informacijama, okupljanje je počelo oko 6.15 časova. Policijski timovi pokušavaju da odlijepe osobe koje su se pričvrstile za asfalt i ponovo omoguće saobraćaj.

Zbog intervencije saobraćaj je otežan u okolini ulice Šeringštrase (Scheringstraße), a policija je pozvala vozače da, ako je moguće, izbjegavaju to područje.

Zašto su ranije održavani protesti kod Rheinmetalla?
U berlinskom Vedingu nalazi se pogon njemačkog proizvođača oružja Rajnmetala (Rheinmetall), ispred kojeg su i ranije organizovani protesti.

Tako se 20. oktobra grupa aktivista zalijepila za put ispred Rheinmetallovog pogona, protestujući protiv isporuka njemačkog oružja Izraelu. Tada je intervenisalo oko 90 policajaca.

Policija zasad nije navela ko organizuje jutrošnje blokade ni koji su zahtijevi okupljenih, prenosi Index.hr.

Nastavi čitati

Svijet

Završen istorijski sastanak Trampa, Putina i Sija: POMINJE SE “JALTA 2.0”

Istorijski trilateralni sastanak američkog predsjednika Donalda Trampa, ruskog predsjednika Vladimira Putina i kineskog predsjednika Si Đinpinga završen je u kineskom Šenženu, a iako su lideri razgovarali o nuklearnom naoružanju i međunarodnoj bezbjednosti, zasad nema zvaničnih informacija o konkretnim dogovorima, navode kineski državni mediji.

Tramp je na početku sastanka izjavio da ovaj “istorijski samit” pruža SAD, Kini i Rusiji priliku da “pronađu nove mogućnosti i pristupe” rješavanju niza veoma važnih međunarodnih pitanja.

Američki predsjednik poručio je i da svi učesnici sastanka žele da “stvore bolju budućnost za sve nas”.

Zasad nema zvaničnih informacija o konkretnim dogovorima postignutim tokom razgovora, navode mediji.

Putina pitali hoće li sastanak biti nova Jalta

Današnji trilateralni sastanak Donalda Trampa, Si Đinpinga i Vladimira Putina izazvao je poređenja s konferencijom na Jalti 1945. godine, kada su lideri SAD, Ujedinjenog Kraljevstva i Sovjetskog Saveza odlučivali o poslijeratnom uređenju Evrope.

Neposredno prije nego što su novinari napustili prostoriju u kojoj se održava sastanak, jedan ruski novinar upitao je Putina da li se slaže s poređenjem da današnji susret liči na „Jaltu 2.0“. Putin nije ništa rekao, već se nasmiješio i klimnuo glavom.

Odluke donesene na Jalti imale su dalekosežne posljedice za manje države, uključujući budućnost Poljske i poslijeratnu podjelu Njemačke.

Dio ruskih nacionalista pozdravlja mogućnost sličnog dogovora jer u tome vidi priliku za jačanje međunarodnog položaja Moskve.

“To pokazuje ko je važan u svijetu: mi, Kina i Zapad. To je duboko simbolično, potvrda multipolarnog svijeta koji Zapad poriče“, rekao je ruski nacionalistički ideolog Aleksandar Dugin za Radio Sputnjik.

Među onima koji strahuju od ponavljanja istorije nalazi se i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

“Zaista ne želimo da se ovo pretvori u Jaltu 2, 3 ili 4, s novom podjelom uticaja“, rekao je Zelenski uoči današnjeg sastanka.

Šta je Si Đinping poručio o nuklearnom oružju?

Kineski predsjednik Si Đinping poručio je tokom trilateralnog sastanka da se mora učiniti sve kako bi se spriječio nuklearni rat, prenosi kineska državna novinska agencija Sinhua (Xinhua).

Si je rekao da nuklearno oružje treba potpuno zabraniti i u cjelosti uništiti. Nuklearno razoružanje jedna je od glavnih tema sastanka lidera tri najveće nuklearne sile na svijetu.

Tramp je ranije izjavio da su SAD, Kina i Rusija “u jedinstvenom položaju“ da razgovaraju o smanjenju nuklearnih arsenala, ali je priznao da to neće biti jednostavno.

“Nije se lako odreći nuklearnog oružja“, rekao je Tramp.

Šta je Tramp rekao o Ukrajini i Iranu?

Američki predsjednik Donald Tramp tokom uvodnog obraćanja na trilateralnom sastanku sa Si Đinpingom i Vladimirom Putinom naglasio je važnost saradnje tri nuklearne sile.

“U jedinstvenom smo položaju da razgovaramo o tome kako da smanjimo broj nuklearnog oružja na Zemlji“, rekao je Tramp. Dodao je da je “ključno“ da SAD, Kina i Rusija sarađuju kako bi spriječile širenje nuklearnog oružja u drugim državama.

“To je ono što radimo u Iranu. Nećemo dozvoliti Iranu da ima nuklearno oružje“, poručio je Tramp. Potom se osvrnuo na rat u Ukrajini, rekavši da je o tome već imao “dug razgovor“ s Putinom.

“Mislim da bi Putin, a nadam se i druga strana, željeli da vide kraj tog rata“, rekao je američki predsjednik, prenosi Index.hr.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP PROGLASIO POBJEDU PRIJE SASTANKA SA SIJEM I PUTINOM: Doček u Kini važniji od dogovora, a svijet čeka šta će odlučiti trojica lidera!

Američki predsjednik Donald Tramp već je proglasio pobjedu, iako razgovori sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom još nisu ni počeli. Za njega je svečani doček u Kini bio dovoljan razlog za slavlje, dok analitičari upozoravaju da bi susret trojice lidera mogao završiti bez velikih konkretnih dogovora.

Uoči sastanka zakazanog za 19. novembar, pažnja međunarodne javnosti usmjerena je na razgovore lidera tri velike svjetske sile, od kojih se očekuju pomaci u trgovinskim odnosima, kontroli nuklearnog naoružanja i drugim pitanjima koja opterećuju međunarodne odnose.

Međutim, iza ceremonijalnog dočeka i diplomatskih poruka kriju se ozbiljne razlike koje bi mogle ograničiti rezultate ovog susreta.

Si priredio Trampu doček kakav nije imao nijedan drugi lider

Tramp je posebno istakao činjenicu da ga je Si Đinping lično dočekao na aerodromu u Šenženu, gdje su se dvojica predsjednika nakratko zagrlila.

Prema izvještaju Rojtersa, kineski predsjednik od stupanja na dužnost nije nijednog drugog stranog lidera dočekao na aerodromu na takav način.

Time je Si uzvratio Trampu, koji ga je tokom njihovog prethodnog susreta u septembru dočekao u američkoj vojnoj bazi Endruz.

Za razliku od Trampa, ruski predsjednik Vladimir Putin dočekan je uz manje ceremonije, dok je japanska premijerka Sanae Takaiči stigla bez posebnog protokola.

Govoreći za Foks njuz o očekivanjima od sastanka, Tramp je pohvalio kineskog predsjednika, izdvajajući hiljade ljudi, djecu i vojnike koji su učestvovali u svečanom dočeku.

„To je velika pobjeda za nas, kao i za Kinu“, poručio je Tramp, naglašavajući koliko mu znači ukazano poštovanje.

Trgovina, sankcije i poruke Zapadu

Uoči Trampovog dolaska, Si Đinping i Vladimir Putin već su na samitu Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC) poslali zajednički usmjerene poruke protiv zapadnog trgovinskog protekcionizma i sankcija.

Si se založio za slobodnu i otvorenu trgovinu, dok zapadne zemlje istovremeno upozoravaju da kineski ekonomski model daje prednost industrijskoj proizvodnji u odnosu na domaću potrošnju, stvarajući dodatne neravnoteže u svjetskoj trgovini.

Putin je, s druge strane, istakao značaj Rusije kao snabdjevača azijsko-pacifičkog regiona hranom i energentima.

Tramp je tokom obraćanja govorio o snazi američke ekonomije, naglašavajući istorijsku ulogu SAD na Pacifiku. Posebno se osvrnuo i na vještačku inteligenciju, koju je ocijenio kao tehnologiju sa ogromnim mogućnostima, ali je upozorio na potrebu opreza i protivio se regulativi za koju smatra da bi mogla usporiti njen razvoj.

Nuklearno oružje – pitanje na kojem bi pregovori mogli zapeti

Jedna od najvažnijih tema koju Tramp želi da otvori jeste kontrola nuklearnog naoružanja.

Američki predsjednik smatra da bi u pregovore trebalo uključiti i Kinu, koja se do sada protivila takvom formatu razgovora sa Vašingtonom i Moskvom.

Razlog je što SAD i Rusija raspolažu znatno većim nuklearnim arsenalima od Kine, koja posljednjih godina ubrzano razvija svoje vojne kapacitete.

Tramp je izjavio da bi želio da se zaustavi širenje kineskog nuklearnog naoružanja, ali je istovremeno priznao koliko bi takvi pregovori bili komplikovani.

Kao primjer naveo je hipotetičnu situaciju u kojoj bi Peking od Vašingtona zatražio smanjenje nuklearnog arsenala za 2.000 komada. Takav zahtjev, prema Trampovim riječima, bilo bi teško prihvatiti.

Analitičari zato ne očekuju velike sporazume na ovom polju.

Krejg Singlton iz Fondacije za odbranu demokratija ocijenio je da bi zajednička fotografija trojice lidera predstavljala politički i simbolički značajan trenutak, ali da će usaglašavanje konkretnog dnevnog reda biti mnogo teže.

Među najvećim preprekama su rat u Ukrajini, Iran, nuklearno naoružanje, trgovinski odnosi i jačanje kineske vojske.

Ukrajina, Iran i Sjeverna Koreja ostaju otvorena pitanja

Iako je Tramp ostavio mogućnost da razgovara o ratu u Ukrajini, zvaničnici Bijele kuće naveli su da se ne očekuje da će to pitanje biti u prvom planu susreta.

Tramp i Putin posljednji put su se sastali na Aljasci 2025. godine, ali tadašnji razgovori nisu doveli do okončanja rata.

Američki predsjednik je takođe poručio da od Rusije i Kine neće tražiti pomoć u eventualnom okončanju sukoba sa Iranom.

Pored razgovora sa Sijem i Putinom, Tramp je izrazio interesovanje i za susret sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom. Ipak, takav sastanak zasad nije potvrđen.

Južnokorejski predsjednik Li Dže Mjung izrazio je nadu da bi obnavljanje dijaloga sa Pjongjangom moglo otvoriti prostor za dugoročnije smirivanje tenzija na Korejskom poluostrvu.

Čipovi kompanije Nvidia nova tačka sukoba SAD i Kine

Pored geopolitičkih i bezbjednosnih pitanja, razgovor Trampa i Sija mogao bi biti važan i za budućnost trgovinskog primirja između dvije najveće svjetske ekonomije.

Dodatne tenzije izazvali su izvještaji da su napredni čipovi američke kompanije Nvidia preusmjeravani u Kinu preko zemalja jugoistočne Azije.

Ovi navodi otvorili su pitanje koliko su efikasna američka ograničenja izvoza napredne tehnologije i da li Peking uspijeva da zaobiđe mjere Vašingtona.

Prema ocjeni Krejga Singltona, Kina želi da o pristupu naprednim čipovima direktno pregovara sa američkim predsjednikom, dok bi u Vašingtonu mogla postojati šira politička podrška dodatnom zakonskom ograničavanju takvog izvoza.

Trampova azijska turneja tako se pretvorila u priliku za demonstraciju američkog uticaja, ali i otvaranje niza pitanja na koja trojica lidera nemaju iste odgovore.

Dok američki predsjednik već govori o pobjedi zbog načina na koji je dočekan u Kini, mnogo važnije pitanje ostaje šta će, osim zajedničkih fotografija i diplomatskih poruka, donijeti razgovori sa Sijem i Putinom.

Nastavi čitati

Aktuelno