Connect with us

Svijet

Estonija ZATVARA GRANICU S RUSIJOM, veliki broj ljudi žuri da pređe prije potpunog zatvaranja

Na granici Rusije i Estonije stvaraju se redovi putnika koji žele da pređu u Estoniju prije zatvaranja svih pet drumskih graničnih prelaza 1. decembra.

  • Estonija zatvara pet prelaza s Rusijom.
  • Zabrana traje šest mjeseci, od 1. decembra.
  • Putnici žure da pređu granicu prije zatvaranja.

Estonska vlada odlučila je da zatvori granicu na šest mjeseci zbog bezbjednosnih prijetnji koje povezuje s Rusijom, piše Euronews.

U ruskom pograničnom gradu Ivangorodu okupljaju se ljudi s koferima, ruksacima i kesama, pokušavajući da pređu granicu prije njenog zatvaranja.

Odluka posebno pogađa porodice čiji članovi žive u dvije države, ali i putnike koji preko Estonije odlaze u Rusiju.

Šta je razlog za zatvaranje granice?

Estonska vlada odluku je donijela 20. novembra, nakon niza incidenata koje povezuje s ruskim bezbjednosnim službama. Jedan od posljednjih dogodio se 14. novembra, kada je neko pokušao da podmetne požar u prostorijama proizvođača dronova Threod Systems.

Kompanija se nalazi u Viimsiju, sjeverno od glavnog grada Talina. Prema tvrdnjama estonske bezbjednosne službe, pokušaj napada organizovala je ruska vojna obavještajna služba GRU, a za njegovo sprovođenje navodno je vrbovala državljane Letonije.

Estonski istražioci priveli su osam letonskih državljana koje sumnjiče za učešće u pokušaju sabotaže.

Radnici obezbjeđenja kompanije uspjeli su pravovremeno da intervenišu i spriječe veću štetu, a proizvodni pogoni nisu ozbiljnije oštećeni.

Za šta estonske vlasti optužuju Rusiju?

Estonske vlasti smatraju da pokušaj podmetanja požara nije izolovan slučaj, nego dio šireg obrasca neprijateljskih aktivnosti usmjerenih protiv Estonije i drugih evropskih država. Zbog toga su odlučile da dodatno ograniče direktne kontakte preko granice.

Vlada tvrdi da će zatvaranje prelaza ruskim obavještajnim službama otežati vrbovanje ljudi i sprovođenje operacija uticaja.

Očekuje i da će nova ograničenja pomoći u sprečavanju pokušaja zaobilaženja međunarodnih sankcija Rusiji.

Estonski premijer Kristen Mihal poručio je da ruske neprijateljske aktivnosti ne pokazuju znakove slabljenja.

Ministar spoljnih poslova Margus Cahkna takođe je optužio Moskvu za bezbjednosnu situaciju koja je dovela do odluke o zatvaranju granice.

Moskva odbacuje optužbe i najavljuje odgovor

Rusija odbacuje tvrdnje da njene obavještajne službe stoje iza pokušaja sabotaže.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ocijenio je estonske optužbe neosnovanim i odbacio povezanost Moskve s incidentom.

Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova optužila je Estoniju za kršenje prava ruskih državljana.

Najavila je mogućnost političkih i diplomatskih protivmjera, te zatvaranje granice uporedila s podizanjem nove „gvozdene zavjese“.

Gradovi s dvije strane rijeke ostaju bez direktne veze

Odluka će posebno pogoditi stanovnike estonskog grada Narve, koji ima više od 50.000 stanovnika.

Od ruskog Ivangoroda dijeli ga samo rijeka Narva, a dva grada decenijama su povezana porodičnim, društvenim i privrednim vezama.

Mnogi stanovnici imaju rodbinu s obje strane granice i redovno su koristili prelaz za porodične posjete. Njime su prolazili i putnici iz drugih evropskih država koji su preko Estonije putovali prema Sankt Peterburgu.

Rusija je još u februaru 2024. obustavila saobraćaj automobila preko prelaza između Narve i Ivangoroda.

Međutim, pješaci su i dalje mogli da prelaze granicu, pa je taj prelaz ostao važan za stanovnike pograničnog područja.

Gradonačelnik Narve traži izuzetke za porodične slučajeve

Gradonačelnik Narve Jan Tots pozvao je estonsku vladu da razmotri humanitarne izuzetke od zabrane prelaska granice.

Smatra da bi građanima trebalo omogućiti odlazak u Rusiju u posebnim porodičnim okolnostima, prenosi Index.

Kao primjere naveo je posjete starijim članovima porodice, odlaske na sahrane i druge hitne situacije.

Upozorio je da će potpuna obustava prelazaka otežati svakodnevni život stanovnicima koji imaju bliske osobe s druge strane granice.

Tots upozorava i na moguće privredne posljedice zatvaranja. Manji broj putnika mogao bi smanjiti prihode lokalnih hotela, restorana i drugih preduzeća, a promjene bi se mogle odraziti i na zaposlenost graničara i carinika.

Broj prelazaka granice drastično se smanjio

Saobraćaj između Estonije i Rusije znatno je oslabio nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Prema podacima estonske javne televizije ERR, prije rata godišnje je zabilježeno više od četiri miliona prelazaka granice.

Ove godine taj broj pao je na približno 760.000 prelazaka. Od toga je oko 447.000 ostvareno preko prelaza Narva – Ivangorod, koji je ostao jedna od najvažnijih direktnih veza između dvije države, prenosi AFP.

Prema podacima koje je objavio Reuters, ruski državljani ove godine granicu su prešli oko 307.000 puta, estonski državljani 175.000 puta, a osobe s finskim pasošima približno 54.000 puta.

Navedeni podaci odnose se na broj prelazaka granice, a ne na broj različitih osoba. Jedna osoba koja je više puta putovala između dvije države u statistici se bilježi za svaki pojedinačni prelazak.

Zatvara se svih pet drumskih prelaza
Estonija će od 1. decembra zatvoriti svih pet drumskih graničnih prelaza s Rusijom: Narva-1, Narva-2, Koidula, Luhamaa i Saatse.

Prije ove odluke samo su tri prelaza bila u redovnoj upotrebi.

Ograničenja će obuhvatiti drumski i pješački saobraćaj, dok će se željeznički prevoz tereta nastaviti prema postojećim pravilima. Za teretne vozove i dalje će važiti bezbjednosna ograničenja i carinske kontrole.

Putovanja će biti duža i skuplja

Nakon zatvaranja granice putnici će morati da koriste alternativne rute kroz susjedne države, prvenstveno Letoniju.

Takva putovanja u mnogim slučajevima trajaće znatno duže i zahtijevati veće troškove prevoza.

Za putnike koji nemaju automobil mogućnosti će biti dodatno ograničene.

U nekim slučajevima avionski prevoz preko drugih država mogao bi postati jedna od rijetkih praktičnih alternativa direktnom prelasku granice.

Estonska vlada najavila je da će zabrana trajati šest mjeseci. Nakon isteka tog perioda ponovo će procijeniti bezbjednosnu situaciju i odlučiti hoće li granične prelaze otvoriti, produžiti zabranu ili izmijeniti postojeće mjere.

Svijet

Slovačka ponovo ODBILA FINANSIRANJE UKRAJINE, Fico poručio Briselu da se iza novog zajma od 45 milijardi evra kriju „pokloni“

Slovačka nema namjeru da učestvuje u zajmu za Ukrajinu, uprkos političkim ucjenama kojima je izložena, rekao je slovački premijer Robert Fico.

“Suočavamo se sa ozbiljnom diskusijom, ne samo u vezi sa budžetom EU za 2028-2034, već i u vezi sa novim zajmom od 45 milijardi evra za Ukrajinu. Slovačka nije učestvovala u početnom zajmu od 90 milijardi evra i sada namjeravamo da imamo isti pristup, iako smo izloženi političkoj ucjeni”, rekao je Fico.

On je istakao da Ukrajina neće moći da vrati nijedan cent od zajmova koje je obezbjedila EU.

“To nisu zajmovi, to su pokloni”, naglasio je slovački premijer u video-objavi na Fejsbuku.

Fico je ranije rekao da su pojedini premijeri EU prijetili da će u novom budžetu Unije smanjiti sredstva dodijeljena Slovačkoj zbog odbijanja Bratislave da podrži novi zajam za Ukrajinu, prenosi Srna.

Slovačka se protivi svakom takvom smanjenju. Evropska komisija je 18. novembra predložila da se Ukrajini obezbjedi dodatni zajam od 45 milijardi evra 2027. godine, pored prethodno dogovorenog zajma od 90 milijardi evra.

Nastavi čitati

Svijet

Strah u SAD! AMERIKANCI SVE VIŠE PRAVE ZALIHE HRANE, VODE, LIJEKOVA I GORIVA

Amerikanci sve više kupuju zalihe hrane, vode, lijekova, goriva i opreme za vanredne situacije zbog straha od mogućih tehnoloških kolapsa, sajber napada i problema u snabijdevanju električnom energijom, nakon niza velikih prekida u radu tehnoloških sistema širom zemlje, objavio je Si-En-Bi-Si.

Incidenti koji su doveli do prizemljenja aviona, prekida pristupa elektronskoj pošti i usporavanja bankarskih transakcija, podstakli su zabrinutost građana zbog mogućih sajber napada uz pomoć veštačke inteligencije i otpornosti elektroenergetske mreže.

Prema podacima kompanije “Konsumjer edž”, potrošnja u prodavnicama specijalizovanim za opremu za vanredne situacije porasla je za oko 400 odsto između 12. i 17. novembra u odnosu na isti period lani.

Broj pretraga pojma “preping”, koji označava pripremanje za krizne situacije, na “Guglu” se više nego uduplao u SAD u posljednjih mesec dana u poređenju sa istim periodom lani, dok su pretrage video-sadržaja o preživljavanju na “Jutjubu” porasle za više od 5.000 odsto.

Kompanija “Redi Amerika”, koja prodaje komplete za preživljavanje, zalihe vode i visokokalorične prehrambene proizvode, zabilježila je gotovo petostruko povećanje internet prodaje posljednjih dana.

Američko udruženje proizvođača i trgovaca vatrenim oružjem saopštilo je da je prodaja oružja u oktobru porasla za oko osam odsto u odnosu na isti mjesec lani.

Povećano interesovanje zabeležili su i trgovci plemenitim metalima, prenose američki mediji.

Predsjednik kompanije “Amerikan hartford gold” Maks Beker rekao je da su pojedini klijenti počeli više da se interesuju za zlato, koje se tradicionalno smatra sigurnim ulaganjem u kriznim vremenima.

(Agencije)

Nastavi čitati

Svijet

Zelenski otkrio detalje Trampovog poziva evropskim liderima u Berlinu “NOVAC ZA UKRAJINU MOŽETE TROŠITI NA SEBE POSLIJE MIRA”

Američki predsednik Donald Tramp poručio je evropskim liderima da izdvajaju mnogo novca za rat u Ukrajini i da bi ta sredstva mogli da preusmere na sopstvene potrebe ukoliko bude postignut mirovni sporazum sa Rusijom, izjavio je danas ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.

Zelenski je rekao da se Tramp u četvrtak telefonom uključio u sastanak evropskih saveznika Ukrajine, održan u Berlinu u okviru Koalicije voljnih.

“Rekao je da Evropa troši mnogo novca i da bi, nakon završetka rata, mogla da ga troši na sebe. To nije zvučalo kao pretnja”, rekao je Zelenski novinarima, preneo je Rojters.

Tramp je u petak, po povratku u Vašington, izjavio da je ruski predsednik Vladimir Putin tokom njihovog razgovora jasno izrazio želju da se rat u Ukrajini okonča diplomatskim putem.

Zelenski je, međutim, izrazio skepticizam u pogledu Putinove spremnosti na kompromis.

“Nešto sam skeptičniji od Amerikanaca kada je reč o tome da li je Putin spreman na kompromise. To sam, inače, rekao i američkom timu”, naveo je ukrajinski predsednik.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Aktuelno