Connect with us

Politika

I nakon 27 godina RAZLIČITO “ČITANJE” DEJTONA u Sarajevu i Banjaluci

Na današnji dan, prije 27 godina, u američkoj vojnoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu parafiran je Opšti okvirni sporazum za mir u BiH. I od tog dana traju različita tumačenja i „čitanja“ Dejtonskog sporazuma.

Savremenici se sjećaju da je, nakon njegovog potpisivanja, u tadašnjem političkom vrhu Republike Srpske bio prisutan jak otpor prema Dejtonskom sporazumu, što je izazvalo oštre reakcije iz Sarajeva.

Lideri tada vladajućeg SDS, predvođeni Momčilom Krajišnikom, ubjeđivali su narod u Srpskoj da Bosna i Hercegovina nije prava država nego „privremeno rješenje“, a da su zajedničke institucije poput Predsjedništva i Savjeta ministara BiH samo „tanki krov“.

“Privremeno rješenje”
Poruka je bila da će se Republika Srpska, koliko sutra, osamostaliti, samo dok se riješe tog „tankog krova“.

Istovremeno, lideri SDA su slali uvijene ili direktne poruke da je Republika Srpska privremeno dejtonsko rješenje.

U svakom slučaju, umnogome nedorečeni dokument svi su „priznavali“, ali su i, svako iz svojih razloga, držali „šipak iza leđa“, vjerujući da će preveslati „drugu stranu“.

I danas nema saglasnosti o međunarodnom aktu koji je Bosni i Hercegovini donio mir, ali joj i nametnuo ustav.

Akademik Vojislav Maksimović, koji je u vrijeme potpisivanja Dejtona bio poslanik SDS u Narodnoj Skupštini RS, priznaje da mirovni sporazum u početku nije bio rado prihvaćen među Srbima, jer su ostali bez znatnog dijela teritorije, posebno oko Sarajeva. Sjeća se da je zbog karti nacrtanih u Dejtonu i sam morao napustiti svoje ognjište nedaleko od Foče.

Smireno rasuđivanje
Danas, sa vremenske distance, 27 godina o Dejtonskom mirovnom sporazumu, kako kaže, smireno rasuđuje.

– Ne treba ga ni hvaliti, a ni kuditi. Ne možemo ga se odreći, a to nije ni potrebno – rekao je Maksimović za Srnu povodom 27 godina od parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Istina, Srbi u BiH se danas ne odriču Dejtonskog mirovnog sporazuma. Naprotiv, zvanična politika Republike Srpske je njegovo dosljedno poštovanje, što su svojim izjavama ovih dana potvrdili svi vodeći političari u RS.

Ali, iz Sarajeva stižu sve glasnije poruke da se Dejtona ne treba „držati kao pijan plota“, uz zalaganje za jačanje centralnih institucija.

Politički analitičar Vlade Simović izjavio je da se Republika Srpska pokazala kao najdosljedniji čuvar Dejtonskog sporazuma, iako joj se često „spočitava antidejtonsko djelovanje“.

– To je velika laž na koju su nasjele brojne evropske elite i zato i donose skandalozne deklaracije. Srpska ništa drugo i ne radi već poštuje Dejtonski sporazum i zalaže se da ga poštuju i drugi – naglasio je Simović.

Hibridna država
Prema njegovim riječima, ono što imamo danas u BiH je hibrid koji u ogromnoj mjeri odudara od izvornog Dejtonskog sporazuma.

On je podsjetio da je zbog stranog intervencionizma, odnosno izmjena Ustava BiH i nametanja zakona, što su radili visoki predstavnici u BiH, a posebno Volfgang Petrič, onemogućeno stvaranje normalnog i funkcionalnog sistema, koji počiva na Dejtonskom sporazumu.

Zbog toga je, kako naglašava, BiH danas postala “apsolutno nemoguća država”.

Da je u posljednjih 27 godina vršen snažan pritisak na promjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma smatra i diplomata Zdravko Begović.

– Eklatantan primjer te presije je osnivanje Suda i Tužilaštva BiH, što je momenat koji je opredijelio dalji pravac političkih kretanja u BiH – ocijenio je Begović.

Dodao je da odnos entiteta u BiH prema Dejtonskom sporazumu možda najbolje određuje činjenica da je datum njegovog potpisivanja u Republici Srpskoj državni praznik, a u Federaciji BiH uobičajeni radni dan.

Razgradnja Ustava
Da je Dejtonski mirovni sporazum, posebno njegov sastavni dio Ustav BiH, i danas, 27 godina kasnije, jedini mogući normativni okvir za zajednički život u BiH, smatra i profesor ustavnog prava Siniša Karan.

Karan u svom autorskom tekstu za Srnu ističe da je nakon donošenja Dejtonskog sporazuma dio međunarodne zajednice, prvo preko visokog predstavnika, a kasnije i Ustavnog suda BiH, ušao u fazu razgradnje Ustava BiH bez njegove formalne promjene.

– Teza da je Ustav razlog neuspješne države je maska iza koje se krije prevashodno politika bošnjačke političke elite za apsolutnom dominacijom i svojatanjem BiH. Vašingtonskim sporazumom su “riješili” hrvatsko pitanje, a negacijom Dejtonskog sporazuma “riješili” bi i srpsko – kategoričan je Karan.

I dok su se političari i analitičari iz Republike Srpske ovih dana utrkivali da iskažu svoj manje-više unison stav o Dejtonu, iz Federacije BiH – ni slova.

Ali, i ćutanje je znak da i danas, 27 godina nakon okončanja rata, svako tumači Dejtonski sporazum na svoj način i prema svojim političkim ciljevima.

Politika

NOVI SUKOB OKO “PAPAKA” U NSRS: Stevandić brani Ćopića i napada SDS

Lider Ujedinjene Srpske (US) Nenad Stevandić oštro je reagovao na dolazak delegacije Srpske demokratske stranke (SDS) pred porodičnu kuću poslanika Vladimira Ćopića u Kostajnici, ocjenjujući takav potez kao “terorizam i nepristojnost”, te optužujući neimenovanog visokog funkcionera SDS-a za tajne pregovore sa liderom SNSD-a Miloradom Dodikom.

Reakcija predsjednika Ujedinjene Srpske uslijedila je putem pisanih objava, grafika i video-obraćanja na društvenim mrežama, nakon što je Ćopić, koji je mandat osvojio kao nosilac liste SDS-a u Izbornoj jedinici 1, podnio zahtjev za pristupanje Klubu poslanika Ujedinjene Srpske uoči konstitutivne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske zakazane za 16. novembar.

Ocjena dolaska pred porodičnu kuću i optužbe unutar SDS-a

U pisanoj objavi na društvenim mrežama, Stevandić je poručio da su sloboda mišljenja, odlučivanja i udruživanja, kao i vlasništvo nad mandatom, regulisani zakonom, dok su porodica i dom zaštićeni Ustavom.

“Ljudi nisu robovi, a političke partije nisu robovlasničke organizacije. Sloboda mišljenja, odlučivanja i udruživanja je osnovno pravo, regulisano zakonom baš kao i vlasništvo mandata. Porodica i dom su svetinje! Zaštićene su ustavom! Organizacije se raspadnu zbog loše politike i lidera”, naveo je Stevandić.

Uz ovu poruku, lider Ujedinjene Srpske objavio je i tri grafike na ćirilici u kojima iznosi tvrdnje o dešavanjima u vrhu SDS-a. Na jednoj od njih se navodi da, pored predsjednika SDS-a Branka Blanuše, “još jedan visoki funkcioner SDS-a stalno pregovara sa Dodikom i redovno se čuje telefonom”, ne precizirajući o kojem funkcioneru je riječ.

“I dok troši Blanušu, Dodiku se nudi u vlastitom interesu da naplati koaliciju, ali to krije od članova, funkcionera i poslanika SDS-a kojima dolazi pred kuću ako oni imaju svoje ja”, stoji u objavi na grafici.

Video-obraćanje o integritetu i nasljeđu SDS-a

U pratećem video-obraćanju, Stevandić se direktno osvrnuo na dolazak rukovodstva SDS-a na Ćopićevu adresu, ističući da je dom prostor koji čovjeka odvaja od posla i politike.

“Kuća je uvijek bila svetinja i prilazak tuđoj kući, a da nisi pozvan, uvijek je bio terorizam i uvijek je bila nekultura, nepristojnost i znak da s tobom nešto nije u redu, ko god i kome god da dođe”, rekao je Stevandić.

On je dodao da SDS “nema lidera koji ima integritet i nacionalnu harizmu, već samo trgovce”, tvrdeći da te vrijednosti posjeduje Ujedinjena Srpska, za koju je naveo da “baštini najbolje od SDS-a”.

Kontekst događaja i raspored mandata

Do ove polemike došlo je nakon što je delegacija SDS-a u petak naveče otišla u Kostajnicu pred kuću Vladimira Ćopića, gdje ga nisu zatekli. Predsjednik SDS-a Branko Blanuša tom prilikom je izjavio da Ćopić treba da vrati mandat stranci na čijoj je listi izabran, dok je poslanik SDS-a Ognjen Bodiroga najavio da će se, ukoliko to ne učini, pred njegovom kućom okupiti “stotinjak ljudi sigurno”.

Prelaskom Vladimira Ćopića, koji je bio jedini izabrani poslanik SDS-a iz Izborne jedinice 1, odnos snaga uoči konstituisanja novog saziva parlamenta Srpske se promijenio – Klub poslanika SDS-a sada broji devet poslanika, dok Klub poslanika Ujedinjene Srpske ima šest.

Sam Stevandić je u ranijim političkim ciklusima takođe napustio SDS nakon osvajanja mandata, što je u javnosti često bilo predmet političkih kvalifikacija, uključujući i termin “papci”, koji je ranije upotrijebila funkcionerka SNSD-a Željka Cvijanović.

Ujedinjena Srpska ima šest poslanika. Na izborima je dobila pet i to dva redovnim putem, tri s kompenzacione liste i jednog (Vladimira Ćopića) je, kako se tvrdi, “kupila”, koji je mandat dobio na listi SDS.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ OTKRIO KO OSTAJE NA ČELU KLUBA POSLANIKA: PSS traži potpredsjedničko mjesto u NSRS, najavljene i krivične prijave!

Tanja Vukomanović ostaje na čelu Kluba poslanika Partije demokratskog progresa (PDP), odnosno Pokreta Sigurna Srpska (PSS), potvrdio je predsjednik ovog pokreta Draško Stanivuković.

On je poručio da je Vukomanovićeva zaslužila novo povjerenje i priliku da predstavlja PSS u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

„Tu će joj biti saborac Slaviša Marković“, rekao je Stanivuković.

Istovremeno, najavio je da će PSS tražiti da Dragan Milanović bude izabran za potpredsjednika Narodne skupštine Republike Srpske.

„Mi smo to mjesto zaslužili našom borbom. Vjerujem da se Poslovnik neće kršiti“, poručio je Stanivuković.

PSS traži mjesto potpredsjednika Narodne skupštine

Stanivuković je istakao da Pokret Sigurna Srpska namjerava da preuzme odgovornost u parlamentu, ali i da zadrži opozicioni karakter.

„Mi jesmo opozicija, ali ne Republici Srpskoj. Nećemo biti poltroni, poštujemo volju naroda“, rekao je predsjednik PSS.

Dodao je da će pokret podržati sve prijedloge koje smatra dobrim za Republiku Srpsku, ali da će istovremeno jasno ukazivati na poteze sa kojima se ne slaže.

„Ono što je dobro, imaće našu podršku. Tu ulogu nam je dao narod. Naša snaga nije većinska, bićemo u korektivnoj strani vrlo jasni“, naglasio je Stanivuković.

Poručio je i da će PSS, kako kaže, ponosno nositi „barjak najveće opozicione stranke“.

Najavljene krivične prijave zbog političke korupcije

Stanivuković je najavio da je pravni tim PSS-a pripremio krivične prijave zbog sumnje na političku korupciju, koje bi trebalo da budu predate narednog dana.

„Sutra će biti predate. Nastavljamo našu borbu. Smatramo da se borimo na način da se digne svijest ljudi“, izjavio je on.

Najavio je i formiranje radne grupe koja će raditi na prijedlozima izmjena Izbornog zakona, s ciljem da poslanički mandati pripadaju političkim organizacijama, a ne pojedincima.

Stanivuković upozorio poslanike koji bi mogli napustiti PSS

Govoreći o mogućim promjenama u poslaničkom klubu, Stanivuković je rekao da nema saznanja da bi bilo ko od poslanika mogao napustiti redove PSS-a.

Ipak, poručio je da bi eventualni odlazak nekog od poslanika imao političke posljedice.

„Ko god to da bude i ako bude, proći će kao Ćopić“, rekao je Stanivuković, aludirajući na nedavni slučaj poslanika Vladimira Ćopića, koji je mandat osvojio kao nosilac liste SDS-a, a potom zatražio pristupanje Klubu poslanika Ujedinjene Srpske.

Nastavi čitati

Politika

KLJUČNE ODLUKE ZA SDS: Glavni odbor u Istočnoj Ilidži odlučuje o Domu naroda i savezu s opozicijom

U Istočnoj Ilidži danas je počela sjednica Glavnog odbora Srpske demokratske stranke (SDS), na kojoj će se razmatrati postizborni rezultati, buduće političko pozicioniranje stranke, kao i izbor delegata za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i Vijeće naroda Republike Srpske.

Predsjednik SDS-a Branko Blanuša izjavio je uoči zasjedanja da će članovi Glavnog odbora analizirati ostvarene izborne rezultate te definisati pravce djelovanja stranke u narednom periodu.

Prema njegovim riječima, to prvenstveno podrazumijeva razgovore sa ostalim opozicionim partijama radi usaglašavanja zajedničke saradnje i nastupa kako u Narodnoj skupštini Republike Srpske, tako i na nivou institucija Bosne i Hercegovine.

Jedna od ključnih tačaka dnevnog reda odnosi se na utvrđivanje prijedloga i odlučivanje o izboru delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Blanuša je tom prilikom još jednom odbacio spekulacije u javnosti i ponovio da on nije kandidat za delegata u tom domu.

Lider SDS-a je takođe naveo da postoji mogućnost da se na današnjoj sjednici Glavnog odbora otvori rasprava i o eventualnom raspisivanju unutarstranačkih izbora.

Nastavi čitati

Aktuelno