Connect with us

Politika

I nakon 27 godina RAZLIČITO “ČITANJE” DEJTONA u Sarajevu i Banjaluci

Na današnji dan, prije 27 godina, u američkoj vojnoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu parafiran je Opšti okvirni sporazum za mir u BiH. I od tog dana traju različita tumačenja i „čitanja“ Dejtonskog sporazuma.

Savremenici se sjećaju da je, nakon njegovog potpisivanja, u tadašnjem političkom vrhu Republike Srpske bio prisutan jak otpor prema Dejtonskom sporazumu, što je izazvalo oštre reakcije iz Sarajeva.

Lideri tada vladajućeg SDS, predvođeni Momčilom Krajišnikom, ubjeđivali su narod u Srpskoj da Bosna i Hercegovina nije prava država nego „privremeno rješenje“, a da su zajedničke institucije poput Predsjedništva i Savjeta ministara BiH samo „tanki krov“.

“Privremeno rješenje”
Poruka je bila da će se Republika Srpska, koliko sutra, osamostaliti, samo dok se riješe tog „tankog krova“.

Istovremeno, lideri SDA su slali uvijene ili direktne poruke da je Republika Srpska privremeno dejtonsko rješenje.

U svakom slučaju, umnogome nedorečeni dokument svi su „priznavali“, ali su i, svako iz svojih razloga, držali „šipak iza leđa“, vjerujući da će preveslati „drugu stranu“.

I danas nema saglasnosti o međunarodnom aktu koji je Bosni i Hercegovini donio mir, ali joj i nametnuo ustav.

Akademik Vojislav Maksimović, koji je u vrijeme potpisivanja Dejtona bio poslanik SDS u Narodnoj Skupštini RS, priznaje da mirovni sporazum u početku nije bio rado prihvaćen među Srbima, jer su ostali bez znatnog dijela teritorije, posebno oko Sarajeva. Sjeća se da je zbog karti nacrtanih u Dejtonu i sam morao napustiti svoje ognjište nedaleko od Foče.

Smireno rasuđivanje
Danas, sa vremenske distance, 27 godina o Dejtonskom mirovnom sporazumu, kako kaže, smireno rasuđuje.

– Ne treba ga ni hvaliti, a ni kuditi. Ne možemo ga se odreći, a to nije ni potrebno – rekao je Maksimović za Srnu povodom 27 godina od parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Istina, Srbi u BiH se danas ne odriču Dejtonskog mirovnog sporazuma. Naprotiv, zvanična politika Republike Srpske je njegovo dosljedno poštovanje, što su svojim izjavama ovih dana potvrdili svi vodeći političari u RS.

Ali, iz Sarajeva stižu sve glasnije poruke da se Dejtona ne treba „držati kao pijan plota“, uz zalaganje za jačanje centralnih institucija.

Politički analitičar Vlade Simović izjavio je da se Republika Srpska pokazala kao najdosljedniji čuvar Dejtonskog sporazuma, iako joj se često „spočitava antidejtonsko djelovanje“.

– To je velika laž na koju su nasjele brojne evropske elite i zato i donose skandalozne deklaracije. Srpska ništa drugo i ne radi već poštuje Dejtonski sporazum i zalaže se da ga poštuju i drugi – naglasio je Simović.

Hibridna država
Prema njegovim riječima, ono što imamo danas u BiH je hibrid koji u ogromnoj mjeri odudara od izvornog Dejtonskog sporazuma.

On je podsjetio da je zbog stranog intervencionizma, odnosno izmjena Ustava BiH i nametanja zakona, što su radili visoki predstavnici u BiH, a posebno Volfgang Petrič, onemogućeno stvaranje normalnog i funkcionalnog sistema, koji počiva na Dejtonskom sporazumu.

Zbog toga je, kako naglašava, BiH danas postala “apsolutno nemoguća država”.

Da je u posljednjih 27 godina vršen snažan pritisak na promjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma smatra i diplomata Zdravko Begović.

– Eklatantan primjer te presije je osnivanje Suda i Tužilaštva BiH, što je momenat koji je opredijelio dalji pravac političkih kretanja u BiH – ocijenio je Begović.

Dodao je da odnos entiteta u BiH prema Dejtonskom sporazumu možda najbolje određuje činjenica da je datum njegovog potpisivanja u Republici Srpskoj državni praznik, a u Federaciji BiH uobičajeni radni dan.

Razgradnja Ustava
Da je Dejtonski mirovni sporazum, posebno njegov sastavni dio Ustav BiH, i danas, 27 godina kasnije, jedini mogući normativni okvir za zajednički život u BiH, smatra i profesor ustavnog prava Siniša Karan.

Karan u svom autorskom tekstu za Srnu ističe da je nakon donošenja Dejtonskog sporazuma dio međunarodne zajednice, prvo preko visokog predstavnika, a kasnije i Ustavnog suda BiH, ušao u fazu razgradnje Ustava BiH bez njegove formalne promjene.

– Teza da je Ustav razlog neuspješne države je maska iza koje se krije prevashodno politika bošnjačke političke elite za apsolutnom dominacijom i svojatanjem BiH. Vašingtonskim sporazumom su “riješili” hrvatsko pitanje, a negacijom Dejtonskog sporazuma “riješili” bi i srpsko – kategoričan je Karan.

I dok su se političari i analitičari iz Republike Srpske ovih dana utrkivali da iskažu svoj manje-više unison stav o Dejtonu, iz Federacije BiH – ni slova.

Ali, i ćutanje je znak da i danas, 27 godina nakon okončanja rata, svako tumači Dejtonski sporazum na svoj način i prema svojim političkim ciljevima.

Related Topics:

Politika

DRINIĆ: Vodovod Srbac ide u nova zaduženja! Kad je kadrovska politika zasnovana na srodstvu, a ne na sposobnosti – GRAĐANI ĆE OPET PLAĆATI CIJENU?

Generalni sekretar PSS-a, Nebojša Drinić izjavio je da je srbački Vodovod, nakon poskupljenja vode 2024. i 2026. godine, očigledno ušao u novu fazu „razvoja“ – kreditno zaduženje.

-Pitanje je jednostavno: da li se gasi požar novim kreditima i ko će ih na kraju vraćati? Građani kroz još jedno poskupljenje?

Dolazimo i do ključne kontradikcije. Zašto se uopšte diže kredit ako su nabavke – automobila, vodomjera i ostalog – već predviđene Planom javnih nabavki i to iz poslovnih prihoda, a ne iz kreditnih sredstava? Da li se planovi pišu tek da bi postojali na papiru, a u praksi radi nešto sasvim drugo? – kaže Drinić i dodaje:

-Odbornici, naravno, nisu dobili detaljnija objašnjenja. Vjerovatno se podrazumijeva da građani treba da vjeruju na riječ. Kako da ne…U međuvremenu, tri nova „kadra“ koštaju Vodovod oko 8.000 KM mjesečno. Jedan je u upravi posrnulog preduzeća, ali i ima pravo glasa u opštinskoj Skupštini. Jedan je dio porodice bivšeg načelnika Srpca. Riječ je o porodici koja je opustošila opštinu. Apsurd do apsurda – kazao je on.

Drinić kaže da je kadrovska politika zasnovana na srodstvu, a ne na sposobnosti, dovela preduzeće tu gdje jeste.

-Na kraju dolazimo do njihovog objašnjenja da je poskupljenje vode „neizbježno“. Naravno – neizbježno je samo ako je cilj da građani plaćaju cijenu pogrešnih odluka, nekontrolisanog zaduživanja i stranačkog zapošljavanja – naveo je Drinić.

Nastavi čitati

Politika

USTAŠKI SENTIMENTI UTOČIŠTE PRONAŠLI U REPUBLICI SRPSKOJ: U Derventi nove komemoracije uz podršku institucija

Nakon protjerivanja iz Austrije, pomeni ustašama, čini se, preselili su se u Republiku Srpsku. Danas je u Derventi ponovo održan skup hrvatskih udruženja proisteklih iz proteklog rata, na komemoraciji u slavu poginulih „bojovnika“. Ovo je nastavak niza okupljanja nakon 21. marta u Modranu, te skupova u Rabiću i Velikom Mezarju.

Bijelo Brdo kod Dervente danas je bilo mjesto okupljanja povodom 34. godišnjice stradanja Hrvata ovog kraja. Iako su prethodna obilježavanja u Modranu i Rabiću ostala upamćena po spornoj ikonografiji i slovu „U“, mještani danas šalju poruke koje bi trebale da smire tenzije.

„Ostavimo se i ustaša i četnika i partizana, hajmo ljudi živjeti jer Bog nam je dao prelijepu zemlju. Ima mjesta za sve, tako da, evo, to je ta poruka – pustimo se šta je bilo…“, poručila je Antonija Čabraja.

Sporni period od 1943. do 1947. godine

Ipak, prošlost je ovdje teško ostaviti po strani. Istoričari i udruženja žrtava iz Republike Srpske upozoravaju da je posebno sporno odavanje počasti za period od 1943. do 1947. godine, kada je Bijelo Brdo bilo jedno od najtvrđih ustaških uporišta koje je pružalo otpor i nakon kapitulacije Njemačke. Ovakvi skupovi, koje je Austrija u Blajburgu zabranila kao festivale veličanja fašizma, sada se nesmetano sele na ovaj teren.

Organizatori skupa odbacuju svaku povezanost sa provokacijama. Predsjednik mjesne zajednice Ivica Čabraja odbacuje optužbe o provokacijama, ističući da se sve aktivnosti provode uz znanje i podršku gradskih vlasti u Derventi predvođenih SNSD-om, sa kojima, kako kaže, ostvaruje izuzetnu saradnju.

„Nismo došli ovdje nikome da idemo uz dlaku. Došli smo dostojanstveno… Bijelo Brdo nije nikakvo ustaško leglo, imamo izuzetne odnose sa gradskim vlastima i ne želimo to pokvariti. Nema ovdje širenja ni isticanja bilo kakvih simbola“, rekao je Čabraja.

Prisustvo Oružanih snaga BiH i obezbjeđenje MUP-a Srpske

Da skup ima i institucionalni karakter, potvrdilo je prisustvo Oružanih snaga BiH. Iako su tenzije zbog spornih datuma i simbola u javnosti bile visoke, sam događaj protekao je bez incidenta. Pijetet žrtvama poručio je potpredsjednik Srpske, Davor Pranjić.

„Da ne zloupotrebljavamo žrtve, ovdje nije nikakav hir niti provokacija, već prije svega pijetet žrtvama koje su izgubile živote. Povezivanja sa ustaškim simbolima i retorikom – toga ovdje nema“, izjavio je Pranjić.

I ovaj skup, kao i prethodne, obezbjeđivao je MUP Republike Srpske. Dok udruženja proistekla iz HVO-a u Republici Srpskoj uživaju punu policijsku zaštitu, Srbi u Hrvatskoj i dalje strahuju od incidenata kada obilaze svoja stratišta.

Nastavi čitati

Politika

REPUBLIKA SRPSKA U IZVJEŠTAJU UN: Posvećenost Dejtonu, kritike na račun OHR-a

Republika Srpska je posvećena Dejtonskom sporazumu, očuvanju mira i stabilnosti u BiH i rješavanju problema kroz unutrašnji dijalog, ali da ustavni poredak urušava OHR, navodi se u 35. izvještaju Vlade Republike Srpske Savjetu bezbjednosti UN.

Srpska poziva članice Savjeta bezbjednosti UN da dosljedno podrže sprovođenje Dejtonskog sporazuma, pravo BiH da demokratski i samostalno upravlja sobom, kao i njen federalni ustavni poredak.

U Izvještaju se ukazuje da Kancelarija visokog predstavnika – OHR već dugi niz godina urušava dejtonski ustavni poredak, nezakonito upravljajući BiH posredstvom nametnutih odluka i centralizujući BiH kroz očigledno kršenje njene federalne strukture.

Naglašava se da njemački birokrata Kristijan Šmit, koji se neosnovano predstavlja kao aktuelni visoki predstavnik, posebno destruktivno utiče na stabilnost i demokratski poredak BiH.

Dodaje se da je, uprkos Šmitovoj nepromišljenosti, nezakonitom i autokratskom upravljanju posredstvom nametnutih odluka, Republika Srpska preduzela važne korake radi smanjenja političkih tenzija izazvanih njegovim neprimjerenim odlukama.

“Uprkos tome, pripadnici bošnjačkog političkog establišmenta, koji nikada nisu prihvatili postojanje Republike Srpske kao autonomnog entiteta, nastavljaju da djeluju u pravcu podrivanja vlasti u Republici Srpskoj, podrivajući prava zagarantovana Dejtonskim sporazumom”, ističe se u Izvještaju.

Ipak, Republika Srpska se nada da će njeni partneri u BiH u dobroj vjeri pristupiti dijalogu o dosljednoj primjeni Dejtonskog sporazuma.

“Tvrdnja da Republika Srpska ugrožava Dejtonski sporazum predstavlja potpuno iskrivljavanje stvarnosti. Upravo su bošnjačke političke stranke – zajedno sa svojim saveznicima u OHR-u i u pojedinim stranim prijestonicama učinile sve što je u njihovoj moći da podriju Dejtonski sporazum”, naglašava se u ovom dokumentu.

Dodaje se da najviši izabrani zvaničnici Republike Srpske dosljedno potvrđuju privrženost Dejtonskom sporazumu, koju su nedavno još jednom nedvosmisleno istakli.

“Na primjer, predsjednik Republike Srpske Siniša Karan nedavno je, u razgovoru sa otpravnikom poslova Ambasade SAD DŽonom Ginkelom, naglasio da je Republika Srpska posvećena poštovanju slova Dejtonskog sporazuma. Slično tome, na sastanku sa ambasadorom NJemačke Alfredom Granasom u martu ove godine, predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić ponovio je apsolutnu posvećenost Republike Srpske odredbama Dejtonskog sporazuma”, navodi se u Izvještaju.

Ističe se da privrženost Republike Srpske Dejtonskom sporazumu znači i posvećenost suverenitetu, teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku BiH.

“Iako se u Republici Srpskoj povremeno može čuti oštrija retorika, koja odražava nezadovoljstvo brojnim i dugogodišnjim teškim kršenjima Dejtonskog sporazuma, Republika Srpska nema plan za otcjepljenje od BiH. Iznad svega, Republika Srpska je nepokolebljivo posvećena miru”, poručuje se u Izvještaju.

Republika Srpska i njeno rukovodstvo bezrezervno isključuju svaku upotrebu nasilja i zalažu se za rješavanje političkih problema u BiH isključivo mirnim putem.

“Sve što Republika Srpska zahtijeva jeste da se Dejtonski sporazum, uključujući i Ustav BiH, dosljedno sprovodi. Uostalom, riječ je o obavezujućem međunarodnom ugovoru, i krajnje je vrijeme da se tako i tretira”, navodi se u Izvještaju.

Napominje se da stanovništvo BiH čine uglavnom tri konstitutivna naroda sa bolnom istorijom sukoba – Bošnjaci /većinom muslimani/, Srbi /većinom pravoslavni hrišćani/ i Hrvati /većinom rimokatolici/.

U Izvještaju se naglašava da je Dejtonski sporazum predstavljao održivi kompromis kojim je uspostavljen ustavni poredak koji omogućava da tri prethodno zaraćena naroda u BiH žive zajedno u miru i sa uvjerenjem da neće pasti pod dominaciju jednog ili više drugih naroda.

“Ustav BiH, koji predstavlja srž Dejtonskog sporazuma, to je omogućio tako što je gotovo sve nadležnosti dao entitetima koji čine BiH i uspostavio mehanizme zaštite vitalnih interesa svakog naroda. Poštovanje ove federalne ustavne strukture i zaštitnih mehanizama od suštinskog je značaja za stabilnost BiH”, istaknuto je u ovom dokumentu.

Kao i u drugim multinacionalnim državama u Evropi, kao što su Švajcarska ili Belgija, dejtonska rješenja koja uvažavaju različite narode predstavljaju snagu, a ne slabost i jedini su način da se održi trajni mir u zemlji sa takvom istorijom.

Nastavi čitati

Aktuelno