Connect with us

Društvo

GRAĐANI SE HVATAJU ZA GLAVU Prosječna plata ne uspijeva da prati potrošačku korpu

Vrijednost potrošačke korpe u Republici Srpskoj u posljednjih godinu dana povećala se za čak 20 odsto, odnosno 362 marke, dostižući vrijednost od 2.316 maraka.

Aako godinama unazad vrijednost ove korpe raste, u posljednjih 12 mjeseci zabilježen je najveći rast, što je rezultat prije svega ogromnog rasta cijena hrane, koja je u prosjeku poskupjela za oko 35 procenata.

Prema podacima Saveza sindikata Srpske, za prehranu, koja sa 44 odsto učestvuje u vrijednosti potrošačke korpe, u septembru ove godine trebalo je izdvojiti 1.022 marke, za 20 više nego u istom periodu prošle godine (758 KM) i 50 odsto nego, recimo, 2018. godine, kada je bila 692 marke.

Da stanje u Srpskoj nije nimalo sjajno kada je riječ o ovom pitanju potvrđuju i statistički podaci Republičkog zavoda za statistiku. Prema njihovim analizama cijene proizvoda u posmatranom periodu su u prosjeku više za 15,5 odsto. Najveći godišnji rast, prema njihovim podacima, zabilježen je kod hrane i bezalkoholnih pića – 26,2 odsto i to zbog, kako su naveli, viših cijena u grupama “ulja i masnoće” od 39,4 odsto i “mlijeko i mliječni proizvodi” – 38,8 odsto. Iako se ovi podaci nešto razlikuju od onih Saveza sindikata, evidentno je enorman i zabrinjavajući rast vrijednosti potrošačke korpe, koji prosječna plata ne uspijeva da “prati”.

Prosječna lična primanja u posljednjih 12 mjeseci zabilježila su rast od 16 odsto, odnosno oko 30 u posljednjih pet godina i ona danas iznose oko 1.189 KM, negdje oko polovine vrijednosti ove korpe, koja bi trebalo da zadovolji osnovne potrebe jedne prosječne četvoročlane porodice. Ono što dodatno zabrinjava u čitavoj ovoj priči jeste činjenica da ovaj prosjek plata “popravljaju” zaposleni u javnoj upravi, elektrosektoru, finansijama i informatičari. U prevodu, plate u realnom sektoru su daleko manje od prosječnih, što znači da većina građana sa primanjima od 800 ili 900 maraka može da priušti tek oko trećine sindikalne potrošačke korpe.

Potrošačka korpa 2022. – 2.316, 2021. – 1.954, 2020. – 1.926, 2019. – 1.899, 2018. – 1.876KM.

Neizvjesnosti koje i dalje vladaju na svjetskim tržištima, posebno kada su u pitanju energenti, pokidani lanci snabdijevanja, negativna inflatorna očekivanja, ali i najavljeno poskupljenje struje u Srpskoj za privredu od 1. januara 2023. godine, sigurno će se ponovo lančano odraziti na novi rast vrijednost ove korpe, ali i same hrane, koja, kako stvari stoje, sve više postaje luksuz za dio stanovništva.

Upozorava na to i predsjednik Udruženja građana “Pokret potrošača RS” Ostoja Kremenović, navodeći kako je neophodno što prije napraviti jedan socijalni program kojim bi se život običnim ljudima učinio što podnošljivijim u ovim neizvjesnim vremenima.

Postoje već normativni okviri ko bi šta trebalo da radi u ovakvim situacijama. Imamo Zakon o formiranju cijena koji daje ovlašćenja nadležnim organima da donose odgovarajuće mjere, koje su za sada izostale. S obzirom na to da se ovoj krizi ne nazire kraj neophodno je napraviti ozbiljan zaokret te pripremiti jedan socijalni program koji će pomoći onima kojima je najviše ugrožen životni standard. To je jedino rješenje – istakao je Kremenović za Glas Srpske i upozorio da će inflacija biti nešto što će dugo mučiti, kako zemlje EU tako i BiH.

Prema riječima dekana Ekonomskog fakulteta u Banjaluci Milenka Krajišnika posljednji rast cijena nekih od osnovnih životnih namirnica rezultat je inflatornih očekivanja.

– Godišnja inflacija je prešla 15 odsto, a hrane negdje oko 25 i više. U takvim okolnostima trgovci sve više špekulišu. Povećavaju svoje marže više od uobičajenih da bi se obezbijedili prilikom budućih nabavki robe. Drugi problem je što se dosta robe uvozi i trgovci vrlo često njenu vrijednost određuju na osnovu potražnje. Ovo su slučajevi kada inflacija hrani samu sebe – kaže Krajišnik.

Prosječna plata 2022. – 1.189, 2021. – 1025, 2020. – 965, 2019. – 909, 2018. – 881KM.

Smatra i da je jedino većom kontrolom marži moguće smanjiti cijene pojedinih namirnica, uz opasku kako smatra da bi listu kontrolisanih proizvoda trebalo proširiti, da ne bude samo brašno ili mlijeko.

– Inflacija je uvezena i na njeno kretanje, nažalost, ne možemo mnogo uticati. Vlada pokušava s povećanjem plata to amortizovati, ali je nemoguće pratiti inflatorne trendove – pojasnio je Krajišnik.

Mišić: Potrebna hitna reakcija
Da je stanje alarmantno te da je neophodna hitna reakcija nadležnih smatra i predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić, navodeći da godinama unazad upozorava na negativne trendove, koji su pogoršani posljednjom globalnom krizom, piše Glas Srpske.

– Pogledajte samo mlijeko koje je nekada koštalo jednu marku, danas je 2,5. Ljudi moraju da jedu te stoga i ova inflacija postaje sve veći problem, na koji nadležni treba da adekvatno odgovore – istakla je ona, dodajući da će Savez sindikata uskoro imati sveobuhvatnu analizu stanja u Srpskoj kroz prizmu kretanja vrijednosti potrošačke korpe u Srpskoj.

Related Topics:

Društvo

U DONJOJ GRADINI DOZVOLJEN PROLAZ samo vozilima koji organizovano prevoze građane

Na području Donje Gradine danas je zabranjen saobraćaj za sva vozila osim za ona koja će organizovano prevoziti građane na obilježavanje Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina-genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratišu Donjoj Gradini.

Zabrana je na snazi do 18 časova na dionici magistralnog puta Draksenić prelaz Donja Gradina na granici sa Hrvatskom.

U istom vremenskom periodu zabranjen je saobraćaj za teretna motorna vozila čija ukupna masa prelazi 3,5 tone na dionicama magistralnih puteva Kozarska Dubica-Kostajnica, Kozarska Dubica-Draksenić, Draksenić-Gradiška i Kozarska Dubica-Prijedor, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.

Nastavi čitati

Društvo

SVETOM LITURGIJOM POČELO OBILJEŽAVANJE Dana sjećanja na žrtve ustaškog genocida u NDH

Obilježavanje Dana sjećanja na žrtve ustaškog genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/ od 1941. do 1945. godine počelo je jutros Svetom liturgijom u Crkvi Svetih apostola Petra i Pavvla u Kozarskoj Dubici.

Liturgiji prisustvuje delegat srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Snježana Novaković-Bursać, narodni poslanici, predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Radan Ostojić i predstavnici drugih organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata, vjernici i potomci ubijenih u Jasenovcu i Donjoj Gradini.

Program obilježavanja se nastavlja u Spomen-području Donja Gradina gdje će u prisustvu najviših zvaničnika Republike Srpske i Srbije biti služena parastos ubijenima.
Prema programu obilježavanja, na Grobnom polju Topole u Spomen-području Donja Gradina u 12.00 časova biće položeni vijenci i cvijeće, a u 12.30 časova će kod Grobnog polja Hrastovi biti služen parastos ubijenim Srbima – žrtvama genocida u NDH kao i vjerski pomeni pripadnicima drugih konfesija.

Obraćanje zvaničnika planirano je oko 13.00 časova.

Dan sjećanja na žrtve genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH obilježava se povodom oslobađanja ustaškog logora Jasenovac, jednog od najvećih i najstrašnijih logora smrti u Evropi.
Sistem logora smrti takozvane NDH obuhvatao je oko 80 logora, a Donja Gradina kao najveće stratište u sistemu koncentracionih logora Jasenovac formirana je avgusta 1941. godine.

Prema podacima Spomen-područja Donja Gradina, u zloglasnom logoru Jasenovac tokom Drugog svjetskog rata stradalo je 700.000 žrtava ustaškog zločina, među kojima je život izgubilo 500.000 Srba, 40.000 Roma, 33.000 Jevreja, 127.000 antifašista. U Jasenovcu je stradalo 20.000 djece.

Nastavi čitati

Društvo

DANAS JE SVETI VASILIJE OSTROŠKI I MLADI VASKRS! Evo šta ne treba da radite

Ljudi stalno prepričavaju čuda koja su im se, kažu, dogodila pri molitvi Svetom Vasiliju.

Srpska pravoslavna crkva (SPC) slavi danas Svetog Vasilija Ostroškog – velikog čudotvorca, čije se mošti kao velika svetinja čuvaju u manastiru Ostrog, u Crnoj Gori.

Pravoslavni vjernici ovog svetitelja poštuju i svetkuju u svim srpskim zemljama, a njegova bezbrojna čuda prepričavaju se širom svijeta. U manastir Ostrog dolaze ljudi i drugih veroispovesti, među kojima ima i muslimana koji pred moštima Vasilija Ostroškog traže spas i iscjeljenje od teških bolesti i muka koje su ih zadesile.

Kaže se da je Sveti Vasilije tokom života više ličio na anđela nego na čovjeka. Svoj duh je uzdigao, a telo obesmrtio.

Strogi post i bez teških poslova
Čuda koja se događaju pri molitvi Svetom Vasiliju su nebrojana. Postoji vjerovanje da oni koje se zavjetuju da će na Svetog Vasilija otići na Duhove u manastir Ostrog, njihova bolest ili bolest nekog njihovog najmilijeg biće kao “rukom odnesena”.

Ako riješite da potražite pomoć ovog sveca, od sutra treba da počnete strogi post koji će trajati sve dok na Trojice ili Duhove ne odete na Ostrog i tamo se pričestite. Ako poznajete osobu koja se sprema na ovakvo putovanje, trebalo bi da joj odnesete ulja, tamjana i pamuka da sa sobom ponese i da to ostavi kod sveca “da prenoći”.

Pamuk, ulje i tamjan koji su nošeni na Ostrog treba čuvati za “ne daj Bože”.

Danas po narodnom vjerovanju ne bi trebalo raditi teške poslove, ali valja da se očisti kuća, kako bi, vjeruje se, čitave godine u domu vladali harmonija i mir.

Smatran za sveca još tokom života
Sveti Vasilije Ostroški rođen je u selu Mrkonjići, u Popovom polju u Hercegovini, odakle je otišao u trebinjski manastir Uspenija Presvete Bogorodice, gde se zamonašio i započeo život podvižnika. Kao episkop zahumsko-hercegovački i skenderijski živeo je u manastiru Tvrdošu, služeći pravoslavnoj veri i ćuvajući svoje vernike od turskih svireposti.
Kada su Turci razorili Tvrdoš, Vasilije se preselio u manastir Ostrog, gdje je nastavio podvižnički život i gde se upokojio 1671. Manastir je dobio ime po brdu koje se uzdiže iznad njega i podeljen je na Gornji i Donji Ostrog, gdje vjernici dolaze na poklonjenje svetitelju, posebno na praznik Duhova, 50 dana po Vaskrsenju. Manastir Ostrog, čije su svetinje vijekovima zidali vjerni priložnici, ne može se mjeriti po arhitekturi i freskama sa velikim srednjovjekovnim manastirima, ali im je ravan po svojoj duhovnoj snazi.

Ubrzo poslije smrti svetitelja, ljudi su počeli da dolaze na njegov grob kako bi se iscijelili i našli utjehu. Bio je smatran za sveca još tokom života, a kako je vrijeme odmicalo poslije njegove smrti, kult je sve više i više jačao.

Iako se sveci ne porede, Sveti Vasilije Ostroški se smatra jednim od najvećih svetitelja u SPC, jer njegove mošti obilazi hiljade vjernika svakodnevno, a svakog 12. maja manastir Ostrog bude premali da primi sve vjernike koji dođu na poklonjenje.

Nastavi čitati

Aktuelno