Granični prelaz Kozarska Dubica – Hrvatska Dubica dobio je stalni status međunarodnog graničnog prelaza, čime je nakon višegodišnjeg privremenog režima trajno riješeno pitanje njegovog statusa, potvrdio je načelnik opštine Kozarska Dubica Igor Savković.

Savković je istakao da ova odluka predstavlja potvrdu značaja ovog graničnog prelaza za građane, privredu i institucije sa obje strane granice, ali i važan korak ka daljem razvoju opštine.

“Nakon godina privremenih rješenja i neizvjesnosti, danas možemo reći da je jedno važno pitanje za Kozarsku Dubicu konačno riješeno. Stalni status međunarodnog graničnog prelaza nije samo administrativna odluka, već potvrda da naša opština ima važnu ulogu u povezivanju ljudi, privrede i institucija sa obje strane granice”, rekao je Savković novinarima u Kozarskoj Dubici. Prema njegovim riječima, time se otvara prostor za snažniji privredni razvoj, lakši protok robe i putnika, te veće mogućnosti za investicije i kvalitetniju prekograničnu saradnju.

“Zahvaljujem svima koji su učestvovali u ovom procesu i doprinijeli da dođemo do rješenja koje će dugoročno koristiti našim građanima”, naveo je Savković.

On je posebno naglasio značaj zajedničkih aktivnosti na uređenju mosta između Kozarske Dubice i Hrvatske Dubice, ističući da je riječ o investiciji koja dodatno potvrđuje opredijeljenost obje lokalne zajednice za jačanje međusobne povezanosti. Međunarodni granični prelaz podrazumijeva granični prelaz namijenjen međunarodnom saobraćaju koji mogu koristiti državljani svih zemalja, u skladu sa važećim propisima BiH, Hrvatske i Evropske unije.

Takav status omogućava nesmetaniji protok putnika, unapređuje povezanost pograničnih područja i doprinosi razvoju privredne, turističke i institucionalne saradnje između dvije države.

Skoro polovina zaposlenih u Njemačkoj izjasnila se da želi da što prije ode u penziju, dok vlasti s druge strane planiraju produžavanje radnog staža, pokazalo je istraživanje kompanije DAK koja se bavi zdravstvenim osiguranjem.

Naime, njemačka Penziona komisija će u utorak razmatrati prijedlog o povećanju starosne granice za penzionisanje u skladu sa produženjem životnog vijeka, kao i o ukidanju prijevremene penzije bez umanjenja nakon 45 godina uplaćenih doprinosa, prenosi Bild.

To je u suprotnosti sa željama zaposlenih, jer prema Izvještaju o zdravlju za 2026. godinu koji je objavila kompanija DAK sve veći broj Nijemaca razmatra raniji odlazak u penziju. Rezultati ankete koju je sproveo institut za ispitivanje Forsa pokazuju da 44 odsto ispitanika razmatra izlazak iz radnog života prije dostizanja zakonske starosne granice za penzionisanje. Među zaposlenima starijim od 50 godina, 52 odsto planira da napusti tržište rada prije odlaska u penziju, a kao ključni faktor izdvaja se njihovo zdravstveno stanje.

Oko 48 odsto ispitanika koji se osjećaju zdravim želi raniji odlazak u penziju, dok se taj procenat među zaposlenima nezadovoljnim svojim zdravljem povećava na 60 odsto, što je primijećeno i kod mlađih radnika.

U grupi zaposlenih do 49 godina, na 100 osiguranika prošle godine zabilježene su 213 potvrde o bolovanju, dok je kod starijih od 50 godina taj broj iznosio 165.

Stariji zaposleni rjeđe su na bolovanju, ali kada izostanu sa posla, odsustvo traje u prosjeku 16,3 dana, dok kod mlađih radnika iznosi 8,2 dana.

Generalni direktor DAK-a Andreas Storm ocijenio je da kompanije moraju da posvete više pažnje starijim zaposlenima i unaprijede programe podrške njihovom zdravlju.

Za potrebe DAK-a, institut za ispitivanje javnog mnjenja Forsa sproveo je istraživanje na uzorku od 7.000 zaposlenih.

U Njemačkoj, u kojoj, prema zvaničnim podacima koje je objavio njemački Savezni zavod za statistiku (Destatis), živi oko 83,5 miliona stanovnika, u prvom kvartalu 2026. godine bilo je zaposleno oko 45,64 miliona ljudi. Ovaj podatak ukazuje na blagi pad tržišta rada, pošto je broj zaposlenih manji za oko 160.000 u odnosu na isti period prošle godine.

Istovremeno, 35 odsto želi da radi do ispunjenja uslova za penziju, dok devet odsto planira da nastavi da radi i nakon sticanja prava na penziju.

Hrvatski mediji ovih dana ponovo su se osvrnuli na Neum, jedini grad u BiH na Jadranskom moru, ali ovoga puta u izrazito negativnom tonu.
U tekstu koji prenosi portal Plavakamenica.hr navodi se da je Neum “najružniji grad na Jadranu” te da ga, kako se ističe, “treba izbjegavati pod svaku cijenu”.
Autor teksta kritikuje razvoj Neuma, navodeći da je još u vrijeme bivše Jugoslavije postao “najapartmanizovaniji grad na Jadranu”, što je, prema njihovom mišljenju, trajno uticalo na njegov izgled i turističku ponudu.
– Prije više od četrdeset godina Komunistička partija Bosne i Hercegovine za svoje je zvaničnike odlučila izgraditi veliko turističko naselje baš u Neumu… Što je Neum učinilo najružnijim gradom na Jadranu. I to nepovratno – navodi se u tekstu.

U nastavku se dodaje da je današnje stanje, prema njihovoj ocjeni, još lošije, uz tvrdnje o zapuštenosti hotela i arhitekture, kao i kritike ugostiteljske ponude.

– Neum je, dakle, distopijski slučaj postsocijalističkog turizma, koji treba izbjegavati pod svaku cijenu. Uistinu nema ništa netačnije i besmislenije nego promovisati Neum kao turističku destinaciju. Neum je, definitivno, mjesto koje treba izbjegavati – zaključuje se u tekstu, prenosi Avaz.