Connect with us

Politika

Koga će poraz u oktobru odvesti u POLITIČKU PENZIJU

Od rezultata koje ostvare na predstojećim izborima direktno će zavisiti dalja politička budućnost brojnih stranačkih lidera i političara u Republici Srpskoj.

To se, prema mišljenju analitičara i dobrih poznavaoca prilika na domaćoj političkoj sceni, posebno odnosi na partijske šefove i najviše stranačke funkcionere koji su se kandidovali za inokosne funkcije, odnosno poziciju predsjednika Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH.

Iako se iz najvećih političkih partija u Srpskoj zvanično ne može “iščupati” bilo kakav komentar o tome da li će njihovi lideri, u slučaju izbornog poraza, završiti svoju karijeru na čelu stranke, nezvanično, brojni ljudi iz vrha vlasti i opozicije u Srpskoj kažu nam da politička budućnost Milorada Dodika, Mirka Šarovića, Željke Cvijanović, pa čak i Jelene Trivić, umnogome zavisi od rezultata izbora koji će biti održani za mjesec dana.

Primjer SDS

Naime, sagovornici Srpskainfo iz rukovodstava najvećih stranaka iz vlasti i opozicije, koji su insistirali na anonimnosti, ističu da su predstojeći izbori od “sudbinske važnosti” za lidere njihovih partija, te da bi u slučaju izbornih poraza sigurno došlo do promjena na čelu njihovih stranaka.

– Ukoliko Mirko Šarović izgubi od Željke Cvijanović na izborima za srpskog člana Predsjedništva BiH, gotovo sigurno ga čeka sudbina Mladena Bosića i Vukote Govedarice, koji su takođe nakon izbornih poraza odlazili sa čela SDS – kažu za Srpskainfo izvori iz najveće opozicione stranke u Republici Srpskoj.

Što se tiče SNSD, naši sagovornici iz vrha te partije tvrde da bi u slučaju da Milorad Dodik izgubi od Jelene Trivić u izbornoj utakmici za predsjednika Srpske, dosadašnji neprikosnoveni stranački lider, najvjerovatnije, sam prepustio vođenje partije nekom drugom.

– Niko u vrhu SNSD nema dovoljno političkog autoriteta i snage da smijeni Dodika, ali bi u slučaju izbornog poraza Dodikova pozicija bila žestoko uzdrmana. Kruže neke priče da bi se u tom slučaju Dodik sam povukao sa čela stranke, a možda i iz politike – tvrde naši sagovornici.

Interesna organizacija

Politički analitičar Velizar Antić takođe smatra da će predstojeći izbori neminovno uticati na političku sudbinu mnogih političara u Srpskoj.

– Najveća politička partija, SNSD, postala je interesna organizacija, koja crpi snagu iz moći koju ima Milorad Dodik. Ukoliko na predstojećim izborima Dodik i SNSD izgube, ovu stranku čekaju veliki lomovi i turbulencije i vjerujem da će doći do njenog raspadanja na nekoliko novih političkih partija. U onom trenutku kada ova partija izgubi vlast i ne bude mogla da zadovolji interese članstva i rukovodilaca, doći će i do raspada takve interesne organizacije. Mislim da SNSD, u trenutku kada izgubi vlast, čeka sudbina Demokratske stranke u Srbiji. U tom slučaju ne vjerujem da će Dodik pristati da vodi političku partiju koja bi bila u opoziciji i imala pet do deset odsto podrške, tako da politička sudbina Milorada Dodika, ali i Željke Cvijanović, sasvim sigurno zavisi od predstojećih izbora. ukoliko oni izgube, možemo očekivati i njihovo povlačenje iz politike – smatra Antić.

Dodaje da u slučaju izbornog poraza slična sudbina čeka i lidera SDS, Mirka Šarovića.

– Ukoliko izgubi i ne uspije da osvoji mjesto u Predsjedništvu BiH, sasvim sigurno možemo očekivati i Šarovićevo povlačenje sa čela SDS i iz politike. Njegov eventualno loš izborni rezultat poslužio bi mlađim kadrovima u stranci kao razlog da traže njegovu smjenu sa čela partije, što bi se vjerovatno i dogodilo – procjenjuje Antić za Srpskainfo.

Liderstvo

Što se tiče lidera DNS Nenada Nešića, koji se takođe kandidovao za srpskog člana Predsjedništva BiH, Antić ocjenjuje da na njegovu poziciju u stranci predstojeći izbori neće imati toliki uticaj.

– Ukoliko DNS ostvari slabiji rezultat od očekivanog, možemo očekivati nezadovoljstvo pojedinih dijelova stranke, možda čak i njihov izlazak iz te partije, ali ne vjerujem da će oni imati veću snagu da utiču na smjenu Nešića sa čela partije – smatra Antić.

S druge strane, politički analitičar Tanja Topić za Srpskainfo kaže da uprkos “normalnoj demokratskoj praksi”, koja podrazumijeva da stranački lideri prvi snose odgovornost za izborni poraz, ovdje to nije pravilo.

– Za većinu političkih partija, posebno one koje su dominantne i maltene već decenijama na vlasti, njihovo osnovno obilježje i snaga jesu njihovi lideri. U demokratskim društvima očekivali bi da se onaj politički lider koji izgubi na izborima sam povuče iz politike ili sa čela stranke. Međutim, naše političko iskustvo i praksa ne uče nas da će se to zaista i dogoditi – kaže Topićeva.

Ona, između ostalog, ističe da nastavak političke karijere izbornih gubitnika zavisi i od toga da li će stranka kojoj su na čelu biti dio vlasti ili ne.

– Ukoliko njihova stranka participira u vlasti, to im može donijeti neku od izvršnih funkcija. Po toj logici identifikacije političkih partija sa liderom stranke, a gdje pojedine partije u nazivu čak nose i njihova imena, teško je očekivati da će takvi “snažni” lideri otići u političku penziju dobre volje i čista srca – smatra Topićeva.

Ona kao pozitivne primjere demokratske prakse, gdje gubitnici sami napuštaju liderske pozicije u stranci, navodi primjer SDS.

– Tu vrijedi pomenuti Mladena Bosića i Vukotu Govedaricu, koji su sami otišli sa pozicije predsjednika stranke nakon izbornih poraza. Najveći demokratski potencijal, u smislu lidera koji su “na vrijeme” otišli i prepustili kormilo stranke mlađima, pokazali su Mladen Ivanić i PDP. Naravno, moram da istaknem da su to stranke koje su godinama u opoziciji – kaže Topićeva.

Srpska info

Politika

NADAM SE DA REZOLUCIJA O SREBRENICI NEĆE BITI USVOJENA: UN najgore mjesto za glasanje o tome

Direktor Centra “Simon Vizental” Efraim Zurof rekao je danas da se nada da rezolucija o genocidu u Srebrenici neće biti usvojena, navodeći da su Ujedinjene nacije najgore mjesto za glasanje o tom pitanju jer je riječ o “političkom glasanju, a ne istorijskoj analizi”.

Zurof je u intervjuu za Tanjug istakao da bi izglasavanje takve rezolucije bilo loše za Balkan i ponovio da se u Srebrenici nije desio genocid.

“Definicija genocida jeste namjera da se izbriše, da se potpuno ukloni nacija, zemlja ili određena etnička grupa. Kako možemo da zločin u Srebrenici nazovemo genocidom, ako su srpske trupe dopustile da 25.000 od 33.000 ljudi koji su bili u Srebrenici ode kući bez da ih povrede na bilo koji način?”, ukazao je Zurof, prenosi Euronews Srbija.

On je napomenuo da nije svaki ratni zločin genocid, kao i da je taj termin zbog Holokausta u Drugom svjetskom ratu postao “zlatni standard tragedije” za sve koji žele zbog svoje tragedije da dobiju “više finansijske podrške”.

Zurof, poznat kao “lovac na naciste”, ocijenio je da je Generalna skupština Ujedinjenih nacija najgore mjesto za glasanje o pitanju Srebrenice “zato što je to političko glasanje, a ne analiza istorijskog događaja”.

“Nijemci uvijek žele da podijele krivicu”

Govoreći o podršci Njemačke za rezoluciju o genocidu u Srebrenici, Zurof je ocijenio da je za tu državu rezolucija povoljna jer “Nijemci, naravno, uvijek žele da podijele krivicu”.

“Dakle, ovo je jedna farsa, ovo je potpuna farsa. Ako je Srebrenica genocid, ko zna koji drugi incidenti koji nisu genocid će doći u UN gdje će biti traženo da se predstave kao genocid”, upozorio je Zurof i ukazao da postoji opasnost da značenje riječi genocid bude razvodnjeno i da izgubi svoj smisao.

Zurof je podsjetio da se ovakvom rezolucijom krši i Dejtonski sporazum.

“Dejtonski sporazum je rekao da sva tri entiteta u Republici Srpskoj moraju da se slože o ovakvom koraku, a do ovoga nije došlo, ovo je bila nezavisna inicijativa od strane Bošnjaka muslimana. Oni su povrijedili Dejtonski sporazum i žele da dobiju nagradu”, kazao je Zurof.

Upitan o tome da li rezolucija o Srebrenici može da poboljša odnose naroda na zapadnom Balkanu, Zurof je ocijenio da će se desiti suprotno.

“Imaće potpuno suprotan efekat. Ovo je loše za Balkan, ovo je loše za istoriju, ovo je loše za, rekao bih, mirovni poredak cijelog svijeta. Ako je sve genocid, to znači da ništa nije genocid”, zaključio je Zurof.

Nastavi čitati

Politika

VLADA PRIZNALA: Minimalac napunio budžet, ali ne i džepove građana

Od početka godine minimalna plata u Republici Srpskoj je povećana sa 700 KM na 900 KM, a to povećanje je za sada uvećalo prihode u republički budžet po osnovu poreza i doprinosa, a nije bitnije poboljšalo životni standard radnika. Građani Srpske i pored povećanja minimalca „dekretom“ sve manje troše, što se vidi kroz pad udjela krajnje potrošnje Srpske u ukupnoj potrošnji BiH, a to znači i manje prihode u raspodjeli od PDV-a.

To je pokazao dokument Analiza efekata povećanja najniže plate u RS, koje je pripremilo Ministarstvo finansija RS, a koji prenosi portal Capital.

Naime, u dokumentu koje je pripremilo resorno ministarstvo nisu sadržani zaključci ili preporuke već samo zvanična statistika koja se vezuje za isplatu minimalne plate u RS. Ipak, ti podaci u ovom momentu ne pružaju baš optimističnu sliku kada su u pitanju efekti povećanja najniže plate u RS.

U tom dokumentu je navedeno da je prosječna neto plata isplaćena u martu 2024. godine iznosila je 1.394 KM i nominalno je veća za 120 KM u odnosu na prosječnu neto platu u 2023. godini (1.274 KM).

„Posmatrano po područjima, najviša prosječna neto plata isplaćena je u području finansijske i djelatnosti osiguranja (1.855 KM), dok je najniža isplaćena u građevinarstvu (1.097 KM). Najveći rast prosječnih neto plata ostvaren je u područjima u kojima su prosječne neto plate za 2023. godinu bile niže (u intervalu 900 – 1.100 KM), dok je najmanji rast ostvaren u područjima u kojima su prosječne neto plate u 2023. godini bile više od prosjeka“, precizirano je u analizi uz napomenu da je najniži rast neto plata ostvaren u područjima: javna uprava, zdravstvo i socijalni rad i obrazovanje koje se većim dijelom finansiraju iz budžeta RS i većina radnika je visoko-kvalifikovana.

„Ovakvo kretanje u prosječnim platama (sa presjekom na mart 2024. godine) ukazuje da je uglavnom došlo do povećanja najnižih plata, a u značajno manjoj mjeri i povećanja ostalih plata“, navedeno je u analizi.

Najniža plata puni budžet RS

Povećanje najniže plate pratilo je i povećanje naplate poreza i doprinosa, kojima se puni budžet RS, a koji je bio vidljiv tek u februaru ove godine kada su isplaćena lična primanja za januar 2024. godine.

U analizi je navedeno da je prihod od poreza na lična primanja u februaru 2024. godine iznosio 23,4 miliona KM, što je 3,2 miliona KM više u odnosu na januar 2024.godine (20,2 miliona KM).

„Prihod od poreza na lična primanja u martu iznosio je 24 miliona KM što je rast od 4,3 miliona KM u odnosu na prosječan mjesečni iznos tih prihoda u 2023. godini (19,8 miliona KM), a na približno istom nivou je kao i u februaru 2024. godine“, precizirano je u analizi.

Navedeno je da se rast plata reflektovao i na rast prihoda po osnovu doprinosa za lična primanja, naknade i prihode osiguranika za obavezno osiguranje.

Precizirano je da je prihod od doprinosa na lična primanja u februaru 2024. godine iznosio 185,3 miliona KM i veći za 22,1 milion KM u odnosu na januar (163,2 miliona KM).

„Međutim, prihod od doprinosa na lična primanja je ostvario pada u martu, za 2,5 miliona KM u odnosu na februar ove godine, za šta trenutno nemamo obrazloženje“, navedeno je u analizi. Naime, prihod od doprinosa na lična primanja u martu ove godine je iznosio 182,8 miliona KM.

Ministarstvo finansija RS je analizirao i kako je rast plata uticao na krajnju potrošnju u RS.

Rast plata nije doveo do većeg udjela krajnje potrošnje RS u BIH

U analizi je navedeno da je u februaru 2024. godine došlo do značajnijeg smanjenja krajnje potrošnje u odnosu na januar.

„Tek od marta 2024. godine krajnja potrošnja dostiže iznos koji je veći od prosječne mjesečne potrošnje u 2023. godini za 5,4 miliona KM“, dodato je u analizi. Naime, mjesečni prosjek krajnje potrošnje u 2023. godini je iznosio 160,3 miliona KM, u januaru 153 miliona KM, februaru 145,3 miliona KM a martu 165,7 miliona KM, kada je jedino premašen prosjek iz 2023. godine.

„Kada posmatramo udio krajnje potrošnje Republike Srpske u ukupnoj krajnjoj potrošnji BiH, zapažamo da je udio Republike Srpske bio značajno veći u januaru 2024. godine, dok u februaru i martu 2024. godine dolazi do pada udjela krajnje potrošnje, tako da je udio krajnje potrošnje u martu 2024. godine niži od prosječnog udjela u 2023. godini. Ovo navodi na zaključak da rast plata nije doveo do većeg udjela krajnje potrošnje Republike Srpske u ukupno krajnjoj potrošnji BIH“, navedeno je u analizi uz navođenje podataka da je prosječni udio krajnje potrošnje RS u ukupnoj potrošnji BiH lani iznosio 34,03 odsto. U januaru taj udio je iznosio 35,5 odsto, a februaru i martu po 33 odsto.

Iz Saveza sindikata RS su poručili da će u narednim danima pripremiti set preporuka na osnovu podataka sadržanih u analizi koje je pripremilo resorno ministarstvo.

„Povećanje najniže plate je dovelo u određenoj mjeri do povećanje kupovne moći radnika, ali kada se plate uporede sa neopravdanim rastom cijena onda su ti efekti ublaženi“, rekla je Božana Radomir stručni saradnika za ekonomska pitanja u Savezu sindikata RS i dodala da su cijene proizvoda i usluga za period januar – mart 2024. godine porasle ukupno gledano za 2,8 odsto.

Dodala je da je zbog povećanja minimalca prosječna plata porasla na 1.392 KM (februar), te da taj iznos može obezbijediti 53 odsto usluga i proizvoda sadržanih u sindikalnoj potrošačkoj korpi dok je u 2023. i 2022. godini to bilo oko 50 odsto.

Kaže da je Sindikat stava da u narednom periodu treba raditi na tome kako bi i ostale plate „išle na gore“, odnosno za radnike sa srednjom i viskom stručnom spremom koji nisu osjetili efekte povećanja minimalca.

Smatra da su podaci u analizi pokazala da rast najniže plate nije negativno uticao na rad poslovne zajednice, kako se ranije moglo čuti iz tih redova.

Iz Unije poslodavaca RS poručuju da promjena plata dekretom nije dobra.

„Ovakav način se više ne smije nikada desiti, inače će nas dugoročno dovesti u veoma tešku situaciju. Najveći efekat je punjenje budžeta a radnici će osjetiti veoma male efekte, a realni sektor je dobio značajno veće poreze i doprinose“, smatra potpredsjednik Unije Dejan Mijić uz napomenu da ovakvi nagli skokovi minimalca i povećanja opterećenja za plate moraju da prate i potezi Vlade na smanjenju doprinosa, oslobađanju toplog obroka i regresa od doprinosa i poreza.

Kaže da će zbog toga na sjednici Ekonomsko- socijalnog savjeta koja je zakazana za kraj ovog mjeseca inicirati da se pripremi dokument koji će precizirati način izračunavanja i određivanja minimalca u RS.

„Cilj je da se odluka donese racionalno na osnovu realnih pokazatelja i da “povuče” rast svih plata, a ne da poslodavce tjera u još veću sivu zonu“, naveo je Mijić.

Podsjećamo, Vlada RS je krajem prošle godine usvojila odluku o najnižoj plati, nakon što se Ekonomsko – socijalni savjet nije mogao dogovoriti oko iznosa. Utvrđen je iznos najniže neto plate od 900 KM što je za 200 KM, odnosno 28,7 odsto više u odnosu na 2023. godinu kada je ona iznosila 700 KM. Cilj je kako su tom prilikom naveli poboljšanje materijalnog i socijalnog položaja radnika u RS.

Nastavi čitati

Politika

Vladajuća koalicija može donositi sve ODLUKE BEZ OPOZICIJE

SNSD i koalicioni partneri imaju većinu i mogu donositi sve odluke bez opozicije, saopšteno je iz SDS-a.

Iz SDS-a su pozvali vladajuću koaliciju da donesu zakon koji žele da se poštuje na izborima pa da onda pozovu opozicuju da učestvuje na tim izborima.

Iz ove stranke navode da će “i dalje dosljedno raditi u interesu naroda Republike Srpske, boriti se za poštovanje zakona i demokratskih principa”.

Predstavnici političkih partija sa sjedištem u Srpskoj, koje imaju poslanike u parlamentu i odbornike u skupštinama gradova, održali su danas sastanak i istakli da će vladajuća koalicija sutra donijeti odluku o lokalnim izborima, optuživši opoziciju, koja nije došla na sastanak, da ne želi dijalog, već da je lojalna Kristijanu Šmitu i BiH.

Nastavi čitati

Aktuelno