Connect with us

Društvo

STARO NARODNO VJEROVANJE! Evo šta znači ako na Miholjdan grije sunce

Miholjdan, ili dan svetog arhangela Mihaila (Svetog Mihajla), slavi se svake godine 12. oktobra po novom (25. oktobra po starom) kalendaru.
Ovaj praznik, koji narod često zove i jesenji Sveti Aranđel, označava vrijeme kada se ljeto konačno oprašta, a priroda prelazi u mirniji, zlatni dio godine – Miholjsko ljeto.

Porijeklo i značenje praznika
Sveti arhangel Mihailo u hrišćanstvu je vođa nebeskih sila, zaštitnik vjere i pravednosti, onaj koji stoji „na desnici Božijoj“. U narodnoj tradiciji, Miholjdan je povezan sa svjetlošću, suncem i toplinom, jer se vjeruje da upravo tada Bog šalje posljednje tople dane prije zime — poznate kao Miholjsko ljeto.

Najvažniji običaji su:
Paljenje svijeće u čast svetog Mihaila i molitva za zdravlje i blagostanje doma.
Domaćice su spremale molitvenu trpezu, obično bez mesa – sa pogačom, medom, orasima i vinom.
Vjerovalo se da se duše umrlih tada nalaze blizu svijeta živih, pa su ljudi posjećivali grobove svojih najmilijih.
Stariji su govorili da kakvo je vrijeme na Miholjdan, takva će biti i jesen – ako je toplo i vedro, biće dugotrajno lijepo vrijeme.
Narodni običaji i vjerovanja
Na Miholjdane, domaćinstva su se nekada okupljala oko ognjišta, pripremala svečani ručak i zahvaljivala na plodovima ljeta i bogatoj žetvi. Bio je to dan mira, blagosti i porodične sloge.

Šta ne valja raditi na Miholjdan
Kao i za mnoge velike praznike, uz Miholjdan su vezana brojna narodna upozorenja i zabrane. Smatralo se da sve što se tog dana uradi „u žurbi ili bez mira“, ne donosi dobar ishod.

Poseban dio ovog praznika je i pojava toplih dana u oktobru – tzv. Miholjsko ljeto. Kaže se da ga sveti Mihailo „daje ljudima da završe poslove na polju i u kući, prije nego što stigne prava zima“. Ti dani su simbol Božije milosti i prilika da se čovjek zahvali na svemu što ima, prenosi Kurir.

Društvo

POZNATI SVI DETALJI: Evo kada budući studenti polažu prijemni na Univerzitetu u Banjaluci

Prijemni ispit za upis na prvi ciklusa studija na Univerzitetu u Banjaluci u akademskoj 2026/27. godini biće održan 29. juna, dok će konkurs za upis biti objavljen 10. juna, rečeno je Srni u ovoj visokoškolskoj ustanovi.

Iz ovog univerziteta su naveli da će prijem dokumenata za polaganje prijemnog ispita trajati od 22. do 26. juna, a da je upis primljenih kandidata u prvom upisnom roku planiran od 6. do 10. jula.

Kandidati će i ove godine imati mogućnost da prijavu za upis podnesu elektronskim putem posredstvom informacionog sistema E-UPIS, koji je dostupan na zvaničnoj internet stranici Univerziteta u Banjaluci.

Budući studenti će u tekstu konkursa moći da pronađu sve potrebne informacije o uslovima upisa, broju raspoloživih mjesta na studijskim programima, potrebnoj dokumentaciji, kao i načinu polaganja prijemnog ispita i kriterijumima za rangiranje kandidata.

Konkurs će biti objavljen u dnevnim novinama i na zvaničnoj internet stranici Univerziteta, a kandidati će blagovremeno biti informisani i o svim drugim aktivnostima u vezi sa upisom.

Drugi upisni rok biće organizovan na fakultetima i Akademiji umjetnosti na kojima nakon prvog upisnog roka ostane slobodnih mjesta.

Objavljivanje konkursa u drugom upisnom roku predviđeno je 12. avgusta. Prijem dokumenata za upis trajaće od 24. do 28. avgusta, prijemni ispit biće održan 31. avgusta, a upis primljenih kandidata od 7. do 11. septembra.

Iz ove visokoškolske ustanove su pozvali zainteresovane maturante i druge kandidate da prate zvanične informacije o upisu i da na vrijeme pripreme neophodnu dokumentaciju za prijavu na konkurs.

Univerzitet u Banjaluci je najveća visokoškolska ustanova u Republici Srpskoj, koja kroz svoje fakultete i Akademiju umjetnosti obrazuje studente u različitim naučnim i umjetničkim oblastima.

Svake godine ova visokoškolska ustanova privlači veliki broj kandidata iz Republike Srpske, FBiH i regiona.

Agencije

Nastavi čitati

Društvo

RODITELJIMA KOJI ODBIJU VAKCINACIJU PRIJETI KAZNA DO 1.000 KM: Inspektorat Srpske kontroliše imunizaciju djece

Inspektorat Republike Srpske kontroliše obaveznu imunizaciju djece.

Uslučaju da zdravstvena ustanova dostavi podatke o roditelju koji odbija vakcinaciju, roditelji se službeno pozivaju da se izjasne da li i dalje odbijaju vakcinaciju, pri čemu se još jednom ukazuje na rizik od nevakcinisanja, a predviđene su i novčane kazne.

Za RTRS portparol Inspektorata Republike Srpske Dušanka Nikolić istakla je da kazna za roditelji koji odbijaju vakcinaciju iznosi od 100 do 1.000 KM.

– Domovi zdravlja dužni su da prate vakcinalni status djeteta i dostavljaju podatke inspekciji. U 40 slučajeva je bilo prekršajnih postupaka protiv roditelja u protekloj godini – dodala je ona.

Nastavi čitati

Društvo

RiTE UGLJEVIK KREĆE U NOVU EMISIJU AKCIJA: Pokušaj da se pokrije višemilionski dug Slovencima

Rudnik i termoelektrana „Ugljevik“ krenula je u petu emisiju akcija kojom pokušava da prikupi 25,65 miliona maraka za plaćanje duga slovenačkom „Elektrogospodarstvu“, a po osnovu izgubljene arbitraže.

Upis i uplata akcija počinje 8. juna, a trajaće mjesec dana s tim da će se prvih 15 dana koristiti pravo preče kupovine.

Očekuje se da će to pravo iskoristiti „Elektroprivreda Republike Srpske“ kao većinski vlasnik ovog preduzeća, piše Capital.

„Sredstva dobijena emisijom akcija biće namijenjena za pokrivanje obaveza po arbitražnoj odluci, čime će se smanjiti iznos ukupnog duga. Izmirenje duga će dovesti do smanjenja ukupnog iznosa obaveza, što će pozitivno uticati na finansijsku stabilnost emitenta i njenu kreditnu sposobnost“, navodi se u prospektu emisije.

U RiTE „Ugljevik“ očekuju da će postojeći akcionari iskoristiti pravo preče kupovine te da neće doći do razvodnjavanja vlasničke strukture nakon emisije.

Inače, u prospektu stoji i da ovo preduzeće ima visok rizik po pitanju likvidnosti.

„Nelikvidnost može da dovede u pitanje funkcionisanje poslovanje preduzeća, kao i elektroenergetskog sistema u Republici Srpskoj“, upozorava se u ovom dokumentu.

Podsjećamo, RiTE „Ugljevik“ je arbitražnom odlukom suda u Beogradu obavezana da slovenačkom „Elektrogospodarstvu“ plati 67 miliona evra i isto toliko kamate za neisporučenu struju od 2011. do početka 2022. godine.

Takođe, Slovencima se mora platiti još 54 miliona evra za neisporučenu struju od 2022. do 2024. godine uz obavezu da isporučuju trećinu struje sve dok elektrana radi.

U aprilu ove godine je postignut i sporazum za isplatu 67 miliona evra po pitanju kamata.

Iz ERS-a su ranije najavili da će emisije akcija biti jedan od modela kojim će se plaćati dugovi.

Prethodno je u martu Vlada RS dala saglasnost ERS-u da se kreditno zaduži za 50 miliona maraka takođe po ovom osnovu.

Nastavi čitati

Aktuelno