Connect with us

Društvo

CRNO SE PIŠE Recesija reže narudžbe iz BiH

Recesija i privredna kriza u Evropskoj uniji dovela je do toga da se narudžbe iz ovih zemalja u narednom periodu smanje, te se kompanije iz BiH već suočavaju s radom sa smanjenim kapacitetom.

Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS, kazao je da su mnoge firme iz Republike Srpske po ugovaranju količina za sljedeću godinu smanjile planove za 10 do 15 odsto.

“To su uglavnom firme iz oblasti metalne i elektro industrije. Generalno, očekuje nas recesija iduće godine i ovo nikako nije dobro po našu privredu, jer smo mi veoma mali i na kraju smo lanca. Ako ta kriza bude onakva kako se najavljuje, prva na udaru će biti naša privreda, jer smo mi drugi ili treći dobavljač”, pojašnjava Ćorić.

Dodao je da će firme iz zemalja Evropske unije potencirati da zaposle kapacitete iz svojih zemalja, a da firme iz drugih država budu u rezervi.

“U svakom slučaju, ovo nije nimalo ohrabrujuće, ali kako će biti, teško je prognozirati. Očekuje se velika energetska kriza, koja će povlačiti posljedice i na druge, prije svega prerađivačku industriju. Ona će podstaći inflaciju i veću potrošnju”, naveo je Ćorić.

Slično priča i Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH, koji za “Nezavisne” kaže da će se recesija iz Evropske unije osjetiti u Bosni i Hercegovini.

“Posebno će to biti izraženo u Njemačkoj, a naš glavni spoljnotrgovinski partner jeste ova država. Recesija se već osjeti u nekim industrijama. Drvna industrija već osjeti recesiju, jer su smanjene narudžbe, a u narednom periodu to isto možemo očekivati i u drugim industrijama”, kazao je Smailbegović.

Prema njegovim riječima, definitivno se očekuje pad poslovnih aktivnosti što se tiče narudžbi iz Evropske unije.

“Mislim da su narudžbe manje za nekih 30 odsto. Negdje su manje, negdje veće. Ovo će veoma loše uticati na privredu u Federaciji. Zna se šta znači kada padne promet firmama. Imamo i opravdan pritisak da na ovo povećanje cijena poslodavci povećaju plate. Privreda je u jednoj veoma nezgodnoj situaciji. Sa jedne strane, imamo pritisak na povećanje plata zbog inflacije, a sa druge pad narudžbi. Mislim da je jedan težak period ispred nas”, naglasio je Smailbegović.

Inače, podaci Spoljnotrgovinske komore BiH govore da je u devet mjeseci ove godine obim razmjene sa Evropskom unijom 67,7 odsto ukupne razmjene ili oko 24 milijarde KM, što je za oko šest milijardi KM više u odnosu na isti period prethodne godine.

“Izvoz je oko 10 milijardi, a uvoz 14 milijardi, te je ostvaren deficit u razmjeni od oko četiri milijarde KM, što je više za oko 1,2 milijarde u odnosu na isti period prethodne godine.

Pokrivenost uvoza izvozom je 72 odsto i manja je za 1,3 odsto u odnosu na devet mjeseci prošle godine”, rekli su ranije u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.

Društvo

OVO ĆE VAS OSTAVITI BEZ TEKSTA! Evo koliko su porodice u BiH trošile na hranu u bivšoj Jugoslaviji

Prosječna porodica u BiH poslije svakog odlaska u sedmičnu nabavku hrane ostane u šoku. Neshvatljivo je kako je hrana toliko skupa imajući u vidu standard i mjesečna primanja radnika.

Prema istraživanjima BiH je najsiromašnija zemlja u Evropi, broj nezaposlenih se približava broju zaposlenih, penzioneri i mnogi radnici preživljavaju na minimalcu, ali bez obzira na to građani za hranu i bezalkoholna pića izdvajaju više nego u mnogi zemljama koje su članice Evropske Unije.

Prema posljednjim statističkim podacima (januar) prosječna plata u Bosni i Hercegovini iznosi 1.508 maraka, broj zaposlenih je 860.041, i preko 50 odsto zaposlenih prima platu manju od prosječne!
U istom mjesecu, januaru, sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao iznosila je 3.149,80 KM i od prosječne plate je veća za 1641.8 KM.

Samo na prehranu, navodi Sindikat, izdvaja se 44,49 odsto!

Poređenja radi prije 15 godina- 2009. godine prosječna plata je prema podacima Agencije za statistiku BiH bila 790 KM dok je u istom tom periodu potrošačka korpa bila 1.396 KM. To znači da je do januara ove godine plata porasla za 718 KM, a potrošačka korpa za čak 1753.8 KM!

Zanimljive podatke za Hrvatsku i EU objavio je portal Index.hr.

Kako navode u Hrvatskoj se više troši na hranu nego u ostatku EU.

Tačnije u bogatijim državama se više troši na hranu, ali ona čini manji dio ukupnih troškova.

Index.hr je dao i zanimljiv pregled izdvajanja novca za hranu u bivšoj zajedničkoj državi.
Linker
Došli su do zaključka da iz usporedbe današnjeg udjela troškova hrane u ukupnim troškovima kućanstava i prijašnjih decenija, može zaključiti da je danas standard u Hrvatskoj veći nego što je bio ikada u istoriji (kao i u većini svijeta), pa se isto može zaključiti i za Bosnu i Hercegovinu.

Sa sigurnošću se može tvrditi, navode, da to vrijedi za devedesete. Ali prijašnje decenije je teže odrediti jer Eurostat vodi podatke Hrvatske tek od 1995.

Iako nije savršeno usporedivo, zbog razlike u metodologiji izračuna i prikupljanja podataka, mogu poslužiti podaci Statističkog godišnjaka Jugoslavije 1918. – 1987.

Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku Jugoslavije, 1963. je domaćinstvima na prostoru Hrvatske 45.1 odsto troškova otpadalo na prehranu (originalno “ishrana”), a podaci za Bosnu i Hercegovu kažu da je gotovo 50 odsto troškova, preciznije 49,6 odsto otpadalo na ishranu. I dok je ekonomski uzlet Jugoslavije 60-ih vidljiv za Hrvatsku gdje su domaćinstva 1973. za ishranu izdvajala 37.2 odsto, za BiH to i nije toliko vidljivo, obzirom da su izdvajanja za hranu i dallje visoka- 43,3 odsto.

Isto tako je vidljiva realna stagnacija druge polovine 70-ih i kriza prvih godina 80-ih (82. je Jugoslavija de facto bankrotirala) jer je udio prehrane u ukupnim troškovima puno sporije padao, pa je 1983. godine domaćinstvo u Hrvatskoj izdvajalo na ishranu 36,4 odsto, a domaćinstvo u BiH 42,04 odsto.

Cijele osamdesete je trajala kriza, pa je do 1987. u Hrvstskoj udio čak narastao na 37.3 odsto, a u BiH na 44,7 odsto.

Navedimo na kraju da se na hranu od BiH više izdvajalo samo u Crnoj Gori i SAP Kosovo.

Nastavi čitati

Društvo

VASKRŠNJI I PRVOMAJSKI PRAZNICI! Ovo su neradni dani u Srpskoj

Povodom obilježavanja Vaskrsa neradni dani u Republici Srpskoj biće Veliki petak i Vaskršnji ponedjeljak.

Neradni dani povodom proslave Vaskrsa su 18. i 21. april 2025. godine.

Povodom obilježavanja 1. maja neradni dani biće 1. i 2. maj.
Povodom obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom neradni dan u Srpskoj biže 9. maj.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Proljeće u punom sjaju

U Bosni i Hercegovini sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Tokom dana, postupni porast oblačnosti. Tokom noći u većem dijelu Bosne je moguća slaba kiša. Vjetar slab do umjeren zapadni i sjeverozapadni. Jutarnja temperatura vazduha od 2 do 8, na jugu do 10, a dnevna od 14 do 20, na sjeverozapadu Bosne do 23 stepena.

Nastavi čitati

Aktuelno