Connect with us

Društvo

DJECA U DIGITALNOM SVIJETU Od nerazvijanja govora do poremećaja u ponašanju

Stručnjaci u oblastima obrazovanja i zdravstva svjedoče da prekomjerna izloženost djece digitalnim platformama od rođenja preko predškolstva do adolescencije, nosi rizike i izaziva posljedice sa kojima roditelji teško mogu da se bore bez sistemske podrške i pomoći.

Vaspitači, pedagozi, psiholozi, logopedi i psihijatri posljednjih se godina, a naročito nakon početka pandemije zbog koje su djeca bila vezana za digitalne uređaje više nego ikad prije, susreću sa pojavama koje su moguće posljedice bilo prekomjerne upotrebe ekrana, bilo izloženosti štetnim sadržajima na internetu.

Dječiji i adolescentni psihijatar u Bolnici “Doktor Mladen Stojanović” Prijedor Sanja Škrbić Jarić navela je da je u najranijem uzrastu najvidljivije pogođen govor i da dijete koje ima ekran pred sobom uopšte nema potrebu za živom komunikacijom, te je socijalno izolovano.

“Imala sam u ordinaciji dijete od tri i po godine. Roditelji nemaju autoritet i ni ne trude se, štaviše i oni su na telefonu, čak i za vrijeme pregleda. Imala sam i dijete od 2,5 godine nerazvijenog govora kao posljedice izloženosti ekranu. Uključene su sve relevantne struke i došlo se do napretka. Što se ranije jave, efikasnije će se problem riješiti, te bi dobro bilo i da kolege pedijatri ne čekaju sa upućivanjem logopedu, defektologu, psihologu i psihijatru”, rekla je Škrbić Jarić.

Ona pojašnjava da djeci koja su dugo vremena pred ekranom nedostaje samopouzdanje jer su bila lišena stimulacije, ekran im je zamjena za sve, pruža im osjećaj sigurnosti, a oduzimanje uređaja nerijetko vodi do histerije.

Vaspitač u Dječijem vrtiću “Radost” Prijedor Biljana Pavlović kaže za da su velike promjene nagore u razvoju govora kod djece danas u odnosu na period od prije desetak godina, ali da se ne može dijete okriviti za ranu i pretjeranu izloženost digitalnim sadržajima, budući da ih nameću odrasli i socijalna sredina.

“Nedovoljno razvijen govor, nepravilno izgovaranje glasova, oskudan rječnik, destruktivno ponašanje i oponašanje likova iz crtanih filmova i video igara najčešći su pokazatelji pretjerane upotrebe multimedijalnih sredstava. Nemoguće je dijete izolovati od digitalnog svijeta, jer ga on okružuje gotovo svuda, ali se može kontrolisati od koje godine će mu biti izložen i dostupan”, istakla je Pavlovićeva.

Školski pedagog Bojana Vučenović rekla je da djeca koja smisleno koriste internet imaju strukturisano vrijeme, dobro su organizovana i imaju društveni život, a da ona koja i po sedam-osam časova provedu za ekranom imaju pad uspjeha i promjene u ponašanju poput pospanosti, odlutanosti, pretjeranog korištenja slenga.

“Najveća je odgovornost na roditeljima, a i prosvjetnim radnicima je potrebna edukacija i sistemska podrška. Odgovor je potrebno osmisliti, pa neka traje i godinu dana, ali da se uradi, jer su promjene toliko brze da ih ne možemo pratiti”, ističe Vučenovićeva.

Ona je naglasila da ima dobrih primjera gdje su zajednički i na istoj strani bili i stručna služba škole i odjeljenjski starješina i roditelji i da u takvoj situaciji rezultat ne može izostati.

“Listajući dnevnik, kod jedne učenice primijetila sam da su ocjene sa stabilne četvorke pale na dvojku. Intenzivnom komunikacijom i sa njom i sa roditeljima, na kraju i sa policijom, došli smo do toga da je bila meta muškarca od 50 i više godine koji joj se predstavio kao momak od 25 godina i sa kojim je bila u neprestanom kontaktu onlajn. Za otvaranje je trebalo dosta vremena, ali sam ponosna na povjerenje i na prijateljski odnos sa đacima uz, naravno, postavljene granice. Kritika je uvijek podsticajna, nikad optužujuća”, rekla je Vučenovićeva.

Logoped Mirjana Simić kaže da se u posljednje vrijeme povećava broj djece koja imaju teškoće u razvoju govora i da istraživanja pokazuju da je to posljedica ekranizma, a da je ona u svojoj praksi najčešće imala dvogodišnjake koji uopšte ne govore, što je veliki alarm.

“U prve tri godine, u tom periodu intenzivnog razvoja, dijete treba da ima konstantnu živu interakciju, komunikaciju, stimulaciju, a to je najbolje u porodici i sa vršnjacima. Bez toga, u najboljem slučaju razvoj će `samo` kasniti, a u težim slučajevima imamo razvojne smetnje i poteškoće. Dijete pred ekranom je u jednom položaju, komunikacija je jednosmjerna, ali se posljedice ponekad primijete tek pred polazak u školu”, pojašnjava Simićeva.

Ona je naglasila da ekranizam nije zabluda i da će biti sve veći problem ukoliko se pristup roditelja ne bude mijenjao, a da bi i pedijatri ranije morali upućivati djecu logopedima, defektolozima, psiholozima, jer se ranijom intervencijom rezultati postižu brže i bolje.

“Nikako da se shvati da mi nismo bauk, već smo prijatelji razvoja. Ne treba nas se plašiti. Krajnje je vrijeme da roditelj preuzme odgovornost, da se više interesuje, da sazna što više o razvojnom periodu, da bi mogao da prati i uoči odstupanja. Moraju da krenu od sebe jer se danas o tome mnogo govori i ne može izgovor biti da se nema gdje potražiti pomoć”, rekla je Simićeva Srni.

Psiholog u Centru za socijalni rad Prijedor Sanja Topić kaže da izlaganje djeteta virtuelnom svijetu u najranijem uzrastu na račun žive komunikacije neminovno vodi problemima u živoj komunikaciji i dovodi do manjka empatije.

“Dijete nije naučeno na osjećanja drugih jer telefon ne daje povratnu informaciju o tome. I škole i roditelji nam se obraćaju zbog sajber bulinga, sve prisutnijeg oblika vršnjačkog nasilja. Počinioci se ne bi isto ponašali kada bi fizički bili u prisutvu žrtve. Imali bi osjećaj kako je tom djetetu, vidjeli bi ga kako plače, tuguje, ne spava, ne jede i sigurno bi drugačije reagovali nego kada su za te informacije uskraćeni”, dodaje Topićeva.

Ona za Srnu pojašnjava da rano izlaganje djeteta ekranu dovodi do disharmoničnog razvojnog poremećaja, do poremećaja iz autističnog spektra i usporenog razvoj govora, a da ekranizam u kasnijem uzrastu dovodi do promjena u ponašanju, odražava se na uspjeh u školi i negativno utiče na socijalizaciju.

(Srna)

Društvo

RODITELJSTVO JE U KRIZI: Autoriteta je sve manje, a zdrave porodične temelje zamijenili su novac i karijera

Roditeljstvo je danas u krizi jer se roditelji sve manje snalaze, a zdrava porodica se temelji na ljubavi i postavljenim jasnim pravilima i granicama kod djece, izjavila je psiholog Mladenka Milanović.

Mladenovićeva, iz Centra za zaštitu mentalnog zdravlja dobojskog Doma zdravlja, rekla je da se u zdravoj funkcionalnoj porodici autoritet gradi na poštovanju, a ne strahu.

Ona je naglasila da su prve godine života veoma važne u razvoju ličnosti djeteta i da bez jasno definisanih i postavljenih pravila može doći do problema tokom odrastanja i u ponašanju usljed nedostatka poštovanja i gubitka autoriteta roditelja.

“Roditelji se nalaze između onoga kako su oni učili, što je vezano za tradicionalne norme, i društvenih promjena i tehnoloških uticaja”, rekla je Milanovićeva novinarima tokom radionice za članove dobojskog Udruženja porodica sa troje i više djece “Ponos”.

Ukazujući na iskustva iz prakse, Milanovićeva je navela da su se isprofilisala tri stila roditeljstva, prvi je liberalna porodica zaokupljena sticanjem novca i karijerom, u kojima se novac daje djeci kao kompenzacija za nedostatak svakodnevne porodične okupljenosti, koja je najznačajni faktor prevencije od pojave rizičnih ponašanja.

Drugi stil je hiperprotektivna porodica gdje djeca vode glavnu riječ tražeći da se ispunjavaju sve njihove želje, što ih pretvara u osobe sklone manipulacijama.

Kao treći stil roditeljstva, Milanovićeva je navela razorene porodice u kojima su djeca prisiljena da se sama bore tokom odrastanja, što kod njih proizvodi emotivne posljedice i uvodi u rizične poremećaje i ponašanja.

Predsjednik Udruženja “Ponos” Marina Protić ocijenila je korisnim radionice o mentalnom zdravlju porodice s obzirom na to da se roditelji svakodnevno suočavaju sa brojnim izazovima.

Silvana Mićanović, majka troje djece, smatra da nije izgubila autoritet kao roditelj uprkos tome što je blaga i popustljiva i što se prilikom donošenja odluka rukovodi osjećajima, a ne očekivanjima i savjetima sredine.

Dragana Marić je istakla da se razgovorom bori da joj djeca ne skrenu sa pravog puta ili dohvate lošeg društva, a kao najveći izazov je navela internet i velika dostupnost sadržaja koji on omogućava.

Nastavi čitati

Društvo

EVO KAO SU ZAPOSLENI U INSTITUCIJAMA SRPSKE pokvarili prosječnu ocjenu! Ni truda ni zalaganja

Službenici i namještenici u Republici Srpskoj blago su nazadovali u radu i zalaganju ako je suditi prema ocjenama njihovih šefova, a samo jedan radnik u 45 republičkih institucija dobio je jedinicu.

Navedeno je to u izvještaju o sprovedenom ocjenjivanju državnih službenika i namještenika zaposlenih u republičkim organima uprave Republike Srpske za prvo polugodište 2023. koji je objavila Agencija za državnu upravu. Šefovi su ocjenjivali rad i zalaganje 5.337 radnika u 45 republičkih institucija.

– Prosječna ocjena u radu službenika i namještenika iznosi 3,57. Taj prosjek bilježi blagi pad u odnosu na godinu ranije, kada je prosječna ocjena iznosila 3,80 – stoji u izvještaju.

Ocjenu “ne zadovoljava” dobio je svega jedan zaposleni od ukupnog broja ocijenjenih, a riječ je o radniku Ministarstva porodice, omladine i sporta.

Kod imena 85 službenika i namještenika upisana je ocjena “zadovoljava”.

– Najviše radnika, i to njih 2.729, dobilo je ocjenu “ističe se”, dok je nešto manje zaposlenih, tačnije njih 2.522 dobilo najveću ocjenu, odnosno kraj njihovih imena upisano je da se “naročito ističu” – navodi se u izvještaju Agencije za državnu upravu RS.

U istom izvještaju stoji i da je u prvom polugodištu prošle godine u višu kategoriju radnog mjesta napredovalo pet zaposlenih.

– Sporno je da li upisane ocjene pokazuju pravo stanje efikasnosti u javnoj upravi, ali je jasno da tako rad službenika i namještenika vide njihovi pretpostavljeni. Vjerovatno pojedini upisuju i veće ocjene da se ne bi zamjerali radnicima. Sve je to relativno – kazao je “Glasu Srpske” vršilac dužnosti direktora Agencije za državnu upravu Aleksandar Radeta.

* ne zadovoljava – 1

* zadovoljava – 85

* ističe se – 2.729

* naročito se ističe – 2.522

Ako dođe do usvajanja novog zakona o državnim službenicima, naglašava Radeta, ocjenjivanje službenika i namještenika biće mnogo realnije.

– Radna grupa je završila taj zakon, odnosno napisala ga onako kako misli da treba. Ne znam da li će se on uskoro naći na dnevnom redu Vlade. Potrebno je obezbijediti i sredstva za sprovođenje svih predloženih rješenja. Nadležni će procijeniti kada je najbolji trenutak za donošenje novog zakona o državnim službenicima – poručio je Radeta.

Naglasio je da, ako uporedimo našu upravu sa administracijama u Evropi, onda ona i nije tako loša.

– Narod misli da je uprava lošija nego što jeste. Mnogi misle da je javna uprava i ono što nije, jer iznose razne primjedbe koje u principu nemaju nikakve veze sa ovim službenicima i namještenicima koje ocjenjuju njihovi pretpostavljeni. Primjedbe građana se obično odnose na rad zaposlenih u lokalnim zajednicama ili javnim ustanovama – naveo je Radeta.

Kada je riječ o zaposlenom koji je ocijenjen ocjenom “ne zadovoljava”, Radeta navodi da taj radnik može da snosi određene sankcije, kao što je smanjenje plate u određenom procentu nekoliko mjeseci.

– Ako taj radnik dobije drugu negativnu ocjenu zaredom, može ostati bez posla – zaključio je Radeta.

Motivacija

U Agenciji za državnu upravu RS navode da je svrha ocjenjivanja zaposlenih u republičkim organima uprave motivisanje službenika, odnosno namještenika da konstantno unapređuju svoja znanja i iskustva.

– Istovremeno, ocjenjivanje stvara preduslov za poboljšanje i unapređenje rada republičke uprave u cjelini – navode u Agenciji za državnu upravu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno i znatno hladnije, snijeg u brdsko-planinskim predjelima

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) se očekuje oblačno i znatno hladnije vrijeme sa kišom, dok će u brdsko-planinskim predjelima padati susnježica i snijeg, uz formiranje manjeg snježnog pokrivača.

Na jugu će biti toplije, uz jaču kišu i pljuskove, dok će krajem dana padavine oslabiti, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren, sjeverni, a na planinama na zapadu ponegdje jak.

Minimalna temperatura vazduha iznosiće od jedan do šest, na jugu do 12, a u višim predjelima od minus jedan, dok će maksimalna biti od pet do 11, na jugu do 17 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Aktuelno