Connect with us

Društvo

Pumpadžije i trgovci kažnjeni s tri miliona KM jer su zakidali građane

Uredbe Vlade RS koje se odnose na određivanje marži prilikom formiranja cijena nafte i naftnih derivata, te osnovnih životnih namirnica, donesene da bi se građanima olakšalo usljed enormne inflacije, za pojedine distributere goriva i trgovce bili su samo mrtvo slovo na papiru.

To potvrđuju informacije koje su “Nezavisnim novinama” dostavljene iz Inspektorata RS, a u kojima se navodi da su pumpadžije i trgovci od marta ove godine neprestano i nezakonito dizali cijene svojih usluga, zbog čega su im izrečene kazne od tri miliona KM.

Nakon što je predsjednik Vlade RS Radovan Višković naložio da republički inspektori krenu u kontrole benzinskih pumpi u Srpskoj, iz Inspektorata RS poručuju da nadležne inspekcije u proteklih devet mjeseci nisu ni prestajale sa kontrolama, te da je u skoro svakoj drugoj utvrđena nepravilnost.

“Od početka marta ove godine je izvršena ukupno 241 kontrola, od toga su 154 bile neuredne”, kazali su iz Republičkog inspektorata, dodajući:

“Tom prilikom je izdato 314 prekršajnih naloga u vrijednosti od 2.123.500 KM. Utvrđene nepravilnosti uglavnom su se odnosile na formiranje cijena naftnih tečnih derivata”, rečeno je za “Nezavisne” iz Inspektorata RS.

A samo u novembru od 10 posjeta benzinskim pumpama tržišni inspektori utvrdili su nezakonitosti u čak sedam kontrola.

“Od 1. do 24. novembra 2022. godine je izdato 16 prekršajnih naloga u vrijednosti od 106.100 KM”, poručili su iz Inspektorata ističući da su kontrole i dalje u toku.

Poražavajuće vijesti za građane stižu i kada je u pitanju kupovina osnovnih životnih namirnica. Iako je i u ovom slučaju Vlada RS stavila na snagu ograničenje cijena, veći trgovački centri i marketi na to nisu obraćali posebnu pažnju pa su novčanike građana ostavili tanje za više stotina hiljada KM.

“Od 1. marta ove godine izvršeno je 149 kontrola, od čega je 100 kontrola bilo neuredno, a izdato je 119 prekršajnih naloga u vrijednosti od 886.000 KM. Za druge prekršaje vezane takođe za cijene u tržnim centrima izdato je 89 prekršajnih naloga u vrijednosti od 63.000 KM”, kazali su iz Inspektorata.

Samo u tekućem mjesecu 31 kontrola je bila neuredna.

“Izdata su 34 prekršajna naloga u vrijednosti od 267.000 KM, dok je za ostale prekršaje koji se odnose takođe na cijene izdato 25 prekršajnih naloga u vrijednosti od 16.300 KM”, navodi se u izvještaju koji je dostavljen “Nezavisnim”.

Novčane kazne koje inspektori izdaju nisu nikakva mjera jer to i pumpe i trgovci nadomjeste veoma brzo, i to iz džepa potrošača, smatraju stručnjaci.

“Mi smo na samom početku kontrola vidjeli, u stvari, koliko potrošači ispaštaju. I tada je osnovno pitanje bilo šta pored novčane kazne, ko će potrošačima namiriti novac koji im je nezakonito uzet? Ali i kazne koje se izdaju trgovcima su zanemarive, čak i one najveće. Ovakve kaznene mjere ne govore potrošačima da su zaštićeni. Sve dok se ne imenuju svi ti koji krše uredbe ili dok potrošači možda ne odustanu od kupovine u takvim objektima – neće uroditi plodom”, ističe Murisa Marić iz Udruženja za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora.

Ona podsjeća i da je na žalbe građana i udruženja odgovoreno da se obrate sudu.

“A tek to je dug put, za koji niko od potrošača ne želi da se odluči jer znaju koliko koštaju ti sudski troškovi i podizanje te tužbe”, rekla je Marićeva. I ekonomista Milenko Stanić smatra da prinudne mjere poput novčanih kazni nisu dugoročno rješenje, što se vidi prema dostupnim podacima. Prema njegovim riječima, ključ je u povećanju konkurencije na tržištu.

“Da se jednostavno ponuđači bore za kupce i potrošače i da u toj borbi oni shvate koliko je važno da sačuvaju svakog kupca/potrošača. U tom smislu oni će se sigurno odreći takvih stvari i privilegija”, smatra Stanić.

U ovakvim situacijama, kaže on, rješenje bi bilo i da država ima svoje robne rezerve, kako bi mogla da reaguje u kriznim situacijama.

“Upravo tada bi povećanjem ponude natjerala neodgovorne distributere i proizvođače da snize marže koje su očigledno u ovim uslovima, pogotovo na mjestima gdje je monopol, zaista problematične”, zaključio je Stanić.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i toplije

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/  će biti sunčano vrijeme uz malu oblačnost i toplije.

Ujutro će biti vedro i svježe, u višim predjelima i po kotlinama prohladno, a lokalno duž rijeka moguća je magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren, istočni i sjeveroistočni vjetar. U Hercegovini se ujutru očekuje umjerena bura, a tokom dana južni vjetar.  Jutarnja temperatura vazduha biće od devet od 14, na jugu do 19, u višim predjelima od četiri, a dnevna od 24 do 30, u višim predjelima od 20 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

STUDIJA EVROPSKOG PARLAMENTA: Jugoistočna Evropa se naoružava, jedino BiH zaostaje

Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regionu jugoistočne Evrope koja nije povećala izdvajanja za odbranu, objavljeno je u opširnoj studiji na stranici Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta koja se bavi bezbjednosnim strategijama zemalja u procesu proširenja.

BiH daleko iza susjeda
Kako je navedeno, procentualno gledano, Kosovo, koje je i u studiji navedeno kao nepriznat međunarodni subjekt, Sjeverna Makedonija i Albanija najviše su povećale ulaganja u odbranu, dok je u apsolutnom iznosu apsolutni šampion Srbija, za koju je naglašeno da je povećala ulaganja u gotovo svim segmentima.

Prema ovim podacima, u protekloj deceniji Kosovo je povećalo ulaganja u odbranu za 242 odsto, Sjeverna Makedonija 154, a Albanija 150 odsto. I Crna Gora je udvostručila svoja ulaganja u odbranu na 115 odsto.

“Kontrasta radi, BiH je svoja ulaganja u odbranu povećala marginalno, za osam odsto tokom dekade, i u odbranu ulaže oko 0,7 odsto bruto domaćeg proizvoda, što je daleko iza njenih susjeda”, navedeno je.

Srbija dominira regionalnom vojnom industrijom
Za Srbiju je navedeno da apsolutno dominira regionalnom namjenskom industrijom i da njenu kičmu čine državna preduzeća i velika mreža malih i srednjih privatnih kompanija koje se specijalizuju u različitim oblastima vojne industrije poput oklopnih vozila, vojnih dronova i projektila.

“Srbija je u periodu od 2021. do 2025. godine zauzimala 37. mjesto u svijetu po uvozu glavnih kategorija naoružanja, znatno ispred ostalih zemalja u regionu. U istom periodu Kina je postala glavni dobavljač naoružanja Srbiji, sa udjelom od 61 odsto u ukupnom uvozu glavnih sistema naoružanja. Srbija je postala prvi evropski korisnik nekoliko ključnih kineskih vojnih tehnologija, među kojima su sistem protivvazdušne odbrane FK-3 i balističke rakete vazduh – zemlja CM-400AKG”, navedeno je, uz napomenu da je nakon ruske invazije na Ukrajinu saradnja Srbije s ruskom namjenskom industrijom prestala i da se Srbija od tada preusmjerila na podršku Ukrajini.

Srbija ulaže milijarde, BiH manje od 200 miliona dolara
Konkretno u brojkama, Srbija je prije deset godina ulagala milijardu dolara u odbranu, 2021. više od dvije, a prošle godine više od 2,5 milijardi. Daleko iza nje su Albanija i Gruzija, koje su prošle godine znatno povećale ulaganja u odbranu, ali u apsolutnom iznosu to je “tek” oko 600 miliona dolara. BiH je u obranu prošle godine uložila manje od 200 miliona dolara, ali taj iznos je čak manji nego godinu dana ranije.

Uprkos marginalnim ulaganjima, BiH i dalje ima relativno veliku vojsku. Od zemalja u procesu proširenja najveća je Ukrajina, koja trenutno ima oko 700.000 vojnika ili oko 1,8 odsto ukupne populacije. Druga je Srbija s oko 28.000 vojnika, odnosno oko pola procenta ukupne populacije. BiH je na četvrtom mjestu u regionu, jer ima oko 11.000 vojnika, odnosno oko trećinu jednog procenta ukupne populacije. To, međutim, nije veoma impresivan podatak jer je BiH druga najveća zemlja u jugoistočnoj Evropi, poslije Srbije, koje nisu članice EU i obuhvaćene su ovom studijom.

BiH među zemljama koje su naoružanjem pomogle Ukrajini
Zanimljivo je i da je BiH okarakterisana kao jedna od zemalja koja je značajno pomogla Ukrajini, što je navedeno u dijelu studije koja se bavi ukrajinskom namjenskom industrijom.

“Između 2021. i 2025. godine Ukrajina je bila najveći svjetski uvoznik glavnih kategorija naoružanja, uključujući sisteme protivvazdušne odbrane, avione i oklopna vozila, sa udjelom od 9,7 odsto u ukupnom svjetskom uvozu naoružanja. Od početka ruske invazije 2022. godine, najmanje 22 države članice EU i tri zemlje obuhvaćene procesom proširenja – BiH, Crna Gora i Sjeverna Makedonija – isporučile su Ukrajini glavne sisteme naoružanja”, navedeno je.

Zemlje regiona sklapaju poslove s evropskim kompanijama
Takođe je navedeno da je većina zemalja regiona, za razliku od BiH, ostvarila značajnu saradnju s drugim zemljama. Tako su, na primjer, Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija potpisale ugovore s velikim EU kompanijama namjenske industrije kako bi uskladile svoje vojne potencijale s NATO standardima.

“Tokom protekle dvije godine Sjeverna Makedonija je, na primjer, nabavila višenamjenske helikoptere italijanske kompanije ‘Leonardo’, dok su Albanija i Crna Gora potpisale ugovore sa francuskim kompanijama ‘Thales’ i ‘Kership’ o nabavci sistema za nadzor vazdušnog prostora, odnosno patrolnih brodova za djelovanje na otvorenom moru”, navode oni. Takođe, Srbija je potpisala ugovor s francuskom kompanijom “Dassault” za kupovinu aviona rafale, kako bi u svoju vojsku uvela i značajnu evropsku komponentu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Mjestimično kiša i pljuskovi

U Bosni i Hercegovini će preovladavati promjenljivo do pretežno oblačno vrijeme, ponegdje sa prolaznom kišom i kratkotrajnim pljuskovima.

drugom dijelu dana se očekuje smanjenje oblačnosti uz sunčane periode, dok će uveče biti pretežno vedro i svježe, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorloškog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha biće od 10 do 15, na jugu do 17, u višim predjelima na istoku od šest stepeni, a maksimalna od 21 na istoku do 26 na zapadu, na jugu do 30, u višim predjelima od 19 stepeni Celzijusovih.  Duvaće slab do umjeren vjetar, promjenljiv ili sjevernih smjerova, na jugu ujutro umjerena i jaka bura, koja će tokom dana oslabiti.

Nastavi čitati

Aktuelno