Connect with us

Svijet

DOBRE VIJESTI ZA UKRAJINCE! Timošenko: U Herson stigla struja

Rat u Ukrajini – 276. dan. Žestoke borbe na jugu i istoku Ukrajine. Počela evakuacija iz Hersona. Četiri ukrajinske nuklearne elektrane u Ukrajini ponovo su priključene na državnu elektroenergetsku mrežu, potvrdila je Međunarodna agencija za atomsku energiju. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da šest miliona domaćinstava u toj zemlji i dalje nema struju.

13.35 Belgijski premijer doputovao u Kijev
Belgijski premijer Aleksandar De Kro razgovarao je danas u Kijevu sa ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim o vojnoj pomoći i izvozu žitarica.

“Mi smo uz narod Ukrajine više nego ikada. Kako se približava hladna zima, Belgija je odobrila novu humanitarnu i vojnu pomoć”, napisao je belgijski premijer na društvenim mrežama.

Zelenski je objavio video-snimak sastanka sa De Kroom, navodeći da je fokus razgovora bio na sporazumu o izvozu žita i prebacivanju sredstava i pomoći Ukrajini.

Belgijski ministar odbrane Ludivin Dedonder rekla je ranije da je Vlada odobrila novi paket vojne pomoći Ukrajini uključujući podvodne dronove i mobilne laboratorije.

Belgija je do sada potrošila 76 miliona evra za oružje Ukrajini.

12.27 Lavrov: Ukrajinci će se osloboditi od neonacističkih vladara

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je, u dokumentarcu emitovanom danas, da Ukrajinci zaslužuju prijateljski odnos sa slovenskom braćom i da će biti oslobođeni od “neonacističkih vladara”.

On je dodao da je Evropa dio oživljavanja neonacizma širom svijeta i da se to prikazalo u ukrajinskoj krizi.

“Pretpostavljam da je Evropa deo oživaljavanja neonacizma. Teško je doneti drugačiji zaključak. Francuski predsjednik Emanuel Makron nedavno je upitao zašto bi Ukrajina živjela po modelu koji Rusija nameće. Međutim, nije pitao zašto Rusi koji žive u Ukrajini treba da žive po modelu koji su nametnuli neonacisti. To su očigledni dupli standardi. Ovo je, bez srama, došlo iz usta čovjeka koji želi da bude vodeći političar Evrope. Nestvarno”, dodao je Lavrov.

Ruski ministar ističe da Evropa igra u tandemu sa SAD i da EU nema skoro nikakvu nezavisnost jer je Vašington preuzeo kontrolu nad Briselom.

“Skoro da nemate nezavisne glasove u EU. Makron ponekad pokuša da unese ”stratešku autonomiju” EU. Niko im neće dati da stvore bilo kakvu autonomiju, još manje stratešku”, naglasio je Lavorv.

Lavrov je rekao da evropski lideri ohrabruju ukrajinske vlasti da ističu neonacističke manifestacije.

On je naveo je da predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel, predsednika Evropske komisije Ursula fon der Lajen, generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg redovno govore da se u Ukrajini brane evropske vrijednosti, a Volodimir Zelenski brani “slobodu i demokratiju”.

“Po istom principu, oni su podržali, suštinski, neonacistički puč 2014. godine, koji je imao za cilj da ukine sve rusko na ukrajinskoj teritoriji. Usledili su brojni zakoni u kojima se zabranjuje rusko obrazovanje, ruski mediji i kultura. Danas, oni podržavaju slogane prema kojima Zelenski sprovodi svoju kampanju i pravila”, rekao je Lavrov.

12.16 Timošenko: U Herson stigla struja
U gradu Hersonu na jugu Ukrajine, koji je nedavno oslobođen od ruske okupacije, ponovo je uspostavljeno snabdijevanje električnom energijom, izjavio je danas savetnik ukrajinskog predsjednika Kirilo Timošenko.

„Prvo snabdijevamo strujom kritičnu gradsku infrastrukturu, a zatim odmah domaćinstva“, napisao je Timošenko na Telegramu, prenio je Rojters.

U Hersonu nije bilo struje, centralnog grijanja i tekuće vode kada su ukrajinske snage preuzele grad 11. novembra nakon što se povukla ruska vojska.

Ruske trupe zauzele su Herson ubrzo nakon napada na Ukrajinu 24. februara i to je bila jedina regionalna prestonica koju su Rusi uspjeli da zauzmu.
Ukrajinski zvaničnici kažu da ruske snage i dalje granatiraju Herson sa druge strane reke Dnjepar.

Načelnik lokalne uprave rekao je da je u proteklih šest dana ubijeno 15, a ranjeno 35 ljudi u Hersonu, prenela je britanska agencija.

12.03 U Ukrajini se obnavlja snabdijevanje strujom i vodom

Ukrajinske nadležne službe danas nastoje da obnove snabdijevanje strujom i vodom nakon nedavnih ruskih vojnih udara koji su izazvali velika oštećenja na infrastrukturnim objektima.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da šest miliona domaćinstava u toj zemlji i dalje nema struju, nakon velikih ruskih raketnih napada ove sedmice, prenio je AP.

Kijevska opštinska administracija saopštila je jutros da svi stanovnici u Kijevu imaju vodu, ali da je oko 130.000 stanovnika i dalje bez struje.

Gradske vlasti u Kijevu su navele da će snabdijevanje strujom, vodom, kao i grijanje biti potpuno obnovljeno u roku od 24 sata.

Istovremeno u Ukrajini se obilježava 90 godina od početka Holodomora ili Velike gladi, tokom koje je umrlo više od tri miliona ljudi tokom dve godine dok je sovjetska vlada pod Josifom Staljinom konfiskovala zalihe hrane i žitarica i deportovala mnoge Ukrajince.

Njemački kancelar Olaf Šolc je, povodom godišnjice Holodomora, povukao paralelu sa uticajem rata u Ukrajini, ključnom izvozniku poljoprivrednih proizvoda, na snabdijevanje svjetskih tržišta.

„Danas smo ujedinjeni u izjavi da se glad nikada više ne smije koristiti kao oružje”, rekao je Šolc u video poruci.

Šolc je istakao da zbog toga svijet ne smije da toleriše situaciju čiji smo svjedoci: najveću globalnu krizu u snabdijevanju hranom u posljednjih nekoliko godina koja je pogodila milione ljudi – od Avganistana do Madagaskara, od Sahela do Roga Afrike.

Šolc je rekao da brod Svjetskog programa za hranu trenutno isporučuje ukrajinsko žito Etiopiji, a da je Njemačka izdvojila još 10 miliona evra da pomogne ubrzanju isporuka žitarica iz Ukrajine.

Izvoz iz Ukrajine je nastavljen prema dogovoru uz posredovanje UN, ali je i dalje daleko niži od predratnog nivoa, što je dovelo do rasta cijena hrane na svjetskim tržištima, prenijela je američka agencija.

07.24 Ukrajina: Počela evakuacija iz Hersona

Iz Hersona je krenuo voz za Hmeljnicki sa prvih 100 stanovnika Hersona koji su se odazvali pozivu vlade na evakuaciju zbog problema nastalih usled oštećenja infrastrukture.

Među njima je 26 djece, sedam nepokretnih pacijenata i šest osoba sa invaliditetom, saopštilo je ukrajinsko Ministarstvo za reintegraciju, a prenosi Ukrinform.

Po dolasku u Hmeljnicki, svi evakuisani će dobiti sertifikate da su interno raseljena licaa i državnu finansijsku pomoć.

Oni će imati besplatan smještaj i dobijaće humanitarnu pomoć.

Ranije je načelnik Hersonske regionalne državne uprave Jaroslav Januševič pozvao na evakuaciju građana iz Hersona u druge dijelove Ukrajine, zbog, kako je naveo, velike opasnosti od granatiranja ruskih snaga i problema do kojih je došlo nakon oštećenja infrastrukture.

07.21 Zelenski: Šest miliona domaćinstava i dalje bez struje

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da šest miliona domaćinstava u toj zemlji i dalje nema struju, nakon velikih ruskih raketnih napada ove nedelje.

“I sinoć su se nastavile restrikcije u brojnim regionima, kao i u Kijevu. Ipak, broj pogođenih domaćinstava bez struje je sada duplo manji u odnosu na srijedu”, rekao je Zelenski.

Milioni ljudi su i dalje bez struje, vode i grejanja, kako se zima pojačava.

Zelenski je dodao da su glavni grad i okolni regioni najviše pogođeni napadima.

Rekao je da su brojni stanovnici u Kijevu bez struje preko 20 ili 30 časova.

On je istakao da su, posle Kijeva, najviše pogođeni regioni Odese, Lavova i Vinitsje i Dnjepropetrovska.

Zelenski je apelovao na građane da što više koriste aparate koje štedljivo troše energiju.

“Ukoliko nemate isključenja struje, to ne znači da je problem završen. Molim vas, ukoliko imate struju, to ne znači da treba da palite nekoliko električnih uređaja ođednom. Moramo da preguramo zimu koju će svi pamtiti”, poručio je Zelenski.

Premijer Ukrajine Denis Šmihal rekao je da, uprkos napadima, skoro sve ključne infrastrukture u zemlji su ponovo u funkciji, uključujući i vodovod, toplane, bolnice i hitne službe.

“Međutim, običan narod se suočava sa planiranim restrikcijama u svakom dijelu Ukrajine”, rekao je Šmihal.

07.14 Grosi: IAEA završila bezbjednosnu misiju u Černobilju

Jednonedjeljna misija stručnjaka za nuklearnu bezbjednost i bezbjednost u nuklearnoj elektrani u Černobilju je završena, naveo je generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi u saopštenju objavljenom na sajtu IAEA.

IAEA je završila jednonedjeljnu ekspertsku misiju za nuklearnu bezbjednost i bezbjednost u Černobilju, uključujući zonu isključenja koja je postavljena oko nuklearne elektrane nakon nesreće 1986, navedeno je u saopštenju.

Misija će pomoći da se otvori put za nadogradnju i poboljšanje nuklearne bezbjednosti elektrane, stoji u saopštenju.

Eksperti IAEA su, takođe, stekli bolje razumijevanje bezbjednosnih potreba nuklearne elektrane i pružili savete i smernice o praćenju radijacije, navedeno je u saopštenju.

Na zahtjev ukrajinske vlade, IAEA će u narednim sedmicama rasporediti ekspertske misije u nuklearne elektrane Rovenskaja, Hmelnickaja i Južnoukrajinskaja.

06.53 Zelenski kritikovao Klička zbog skloništa

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kritikovao je gradonačelnika Kijeva Vitalija Klička zbog loših rezultata u funkcionisanju skloništa uspostavljenih kako bi se pomoglo građanima koji su ostali bez struje i grijanja nakon ruskih napada.

Ukrajina je uspostavila hiljade takozvanih “centara nepobjedivosti” gdje ljudi mogu da se ugreju, dođu do vode, interneta i linkova za mobilne telefone.

U večernjem obraćanju Zelenski je sugerisao da gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko i njegovi zvaničnici nisu učinili dovoljno da pomognu.

“Nažalost, lokalne vlasti nisu dobro radile u svim gradovima. Konkretno, ima mnogo pritužbi u Kijevu… Blago rečeno, potrebno je da se više radi”, rekao je on i istakao da nivo usluga dostupnih u mnogim centrima u Kijevu nije dovoljno dobar.

“Obratite pažnju – žiteljima Kijeva je potrebna veća podrška… mnogi (od njih) su bez struje 20 ili čak 30 sati. Očekujemo kvalitetan rad od kabineta gradonačelnika”, naglasio je Zelenski.

On je, takođe, kritikovao one “koji su lagali” u svojim zvaničnim izvještajima, ali nije iznio detalje.

Do sada je uspostavljeno više od 4.000 centara.

Primjedbe koje je uputio Zelenski su neuobičajene, s obzirom da je on nastojao da njeguje sliku nacionalnog jedinstva tokom rata i obično obasipao zvaničnike pohvalama, navela je agencija.

Kličko, 51-godišnji bivši profesionalni bokser, izabran je za gradonačelnika Kijeva 2014. godine. Iz njegove kancelarije za sada nije bilo reakcija.
Glas srpske

Related Topics:

Svijet

DAN KADA JE SUNCE PALO NA ZEMLJU! Hirošima obilježava 81 godinu od užasa, OPOMENA ČOVJEČANSTVU odjekuje jače nego ikad!

Hirošima danas obilježava 81. godinu od američkog bombardovanja, a iz ovog japanskog grada upućen je poziv na nepohodnost potpunog ukidanja nuklearnog oružja u svijetu, ali i upozorenje da rastuće međunarodne tenzije povećavaju rizik od nove nuklearne katastrofe.

Gradonačelnik Hirošime Kazumi Macui poručio je da prihvatanje sile kao sredstva za ostvarivanje političkih ciljeva može da dovede do novog ciklusa nasilja i tragedije, poput Hirošime ili Nagasakija.

Macui je pozvao političke lidere da prepoznaju razorne posljedice svake upotrebe nuklearnog oružja i da pokažu liderstvo s ciljem nuklearnog razoružanja kroz međunarodnu saradnju. U Japanu je održana komemoracija i minut ćutanja u 8.15 časova, tačno u vrijeme kada je 6. avgusta 1945. godine američki bombarder “Enola Gej” bacio atomsku bombu na Hirošimu.

Agencija TASS javila je da je Macui kritikovao Rusiju i njene akcije u Ukrajini tokom komemoracije, ali nije pomenuo SAD kao zemlju koja je bacila bombu na grad.

Japanski premijer Sanae Takaiči takođe nije pomenula SAD u svom obraćanju. Ona je obećala da će Japan nastaviti da čini sve što je moguće da stvori svijet bez nuklearnog oružja. – Ne smijemo prestati da se krećemo ovim putem – naglasila je ona i pozvala na nuklearno razoružanje. Ona je izrazila nadu da svijet nikada neće vidjeti treći grad koji je pretrpio atomsko bombardovanje.

Japanski zvaničnici uglavnom ne ističu u javnim govorima da su SAD izvršile napade na gradove Hirošimu i Nagasaki, navodi TASS.

Američke snage izvele su napade atomskim oružjem sa zvanično navedenim ciljem ubrzavanja predaje Japana. To ostaju jedini slučajevi upotrebe nuklearnog oružja u ratovanju u ljudskoj istoriji. Prema različitim procjenama, bomba bačena na Hirošimu 6. avgusta 1945. godine ubila je između 70.000 i 100.000 ljudi na sam dan eksplozije.

Do kraja 1945. godine, broj žrtava porastao je na 140.000, jer su ljudi umirali u bolnicama od zadobijenih povreda i izloženosti zračenju. Ukupan broj žrtava bombardovanja sada prelazi 350.000.

SAD i dalje ne priznaju moralnu odgovornost za atomska bombardovanja, pravdajući svoje postupke kao “vojnu nužnost”.

Nastavi čitati

Svijet

“IZUZETNO SU TEŠKI LJUDI!” Džej Di Vens poslao jasnu poruku “Pregovori sa Iranom biće dugi i mučni!”

Potpredsednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da su Iranci izuzetno teški ljudi, kao i da će pregovori sa Teheranom potrajati. On je u intervjuu za Foks njuz rekao da će pregovori o sporazumu s Iranom biti složeni i da će zahtevati vreme.
“Irancisu izuzetno teški ljudi i imaju fragmentiran sistem. Postoje ljudi u njihovom sistemu koji žele da se rat završi, postoje i radikali koji žele nastavak rata”, rekao je Vens i dodao da je posao američke administracije da u takvim okolnostima dođe do najboljeg ishoda za američku javnost i predsednika SAD.
Kako je rekao do sporazuma verovatno neće doći brzo, ali će SAD da postignu svoje ciljeve.

“Mislim da će na kraju doći do toga da cene nafte, koje su danas bile 79 dolara, padnu i ostanu niske. Iran nikada neće imati nuklearno oružje, a SAD će biti u jačoj poziciji”, rekao je Vens.

Dodao je i da ne bi trebalo da se donose zaključci o ishodu pregovora dok oni još traju, ali da će SAD nastaviti da se oslanja na vojni pritisak, ekonomske mere i diplomatiju kako bi postigle svoje ciljeve.

“Mi smo nekako usred igre i i ljudi pokušavaju da predvide kako će se ona odvijati. Mogu da vam kažem da će to ići na način dobar po SAD”, rekao je on.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Svijet

IMA NOVU PAKLENU TAKTIKU Putin udario Kijev gdje najviše boli, svijetu prijeti novi haos

Napadi ukrajinskih dronova duboko na teritoriju Rusije izazvali su nestašice goriva, opteretili ekonomiju, unijeli nemir među obične građane i zadali ozbiljne glavobolje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Uz to, ukrajinske snage su praktično odsjekle okupirani Krim od ostatka Rusije i nastavljaju da napadaju brodove u Crnom i Azovskom moru. Međutim, i Rusija je u posljednje vrijeme ostvarila određene uspjehe.

Nova, znatno brutalnija kampanja napada na ukrajinske luke na Crnom moru ogolila je surovu istinu:

Ukrajina nema dovoljno PVO raketa

poremećen je izvoz žita

skresani su prihodi države

zaustavljene isporuke oružja ukrajinskoj vojsci

Poljoprivreda čini čak 60 odsto ukupnog robnog izvoza Ukrajine, pa ovi ruski napadi stižu u najgorem mogućem trenutku – baš kada se poljoprivrednici spremaju za žetvu. Ako ova blokada potraje, Rusija bi mogla da presiječe ključni izvor deviznih prihoda Ukrajine i ojača svoju pregovaračku poziciju u svijetu tako što će nanijeti udarac velikim uvoznicima žita u Africi i Aziji, piše Tajm. Kijev, s druge strane, pokušava da umanji razmjere štete. Nakon dvonedjeljnih žestokih udara ruskih dronova i raketa na Odesu i druge primorske gradove, ukrajinski ministar poljoprivrede Taras Visocki tvrdio je u julu da su luke i dalje otvorene i operativne. Međutim, oko 90 odsto brodovlasnika obustavilo je dolaske jer su – baš kao i u Ormuskom moreuzu blizu Irana – troškovi osiguranja skočili u nebesa zbog konstantne opasnosti od novih napada.

Ovo nije prvi put da je pomorski saobraćaj na Crnom moru prekinut od početka ruske invazije. Talasi ruskih napada na luke krajem 2025. i početkom 2026. godine nisu zadugo usporili rad. Ali ovi posljednji udari su i širi i žešći, u velikoj mjeri zato što su nedavni uspjesi Ukrajine, naročito unutar same Rusije, isprovocirali Putina da pokuša da povrati inicijativu na frontu. Za sada, i Ukrajina i Rusija ostaju posvećene agresivnim vojnim strategijama.

Putinova taktika i glavni cilj
Neposredni problem Ukrajine jeste to što se oslanja na ograničene zalihe američkih PVO sistema „patriot” – jedinu pouzdanu odbranu od ruskih raketa – kako bi zaštitila svoje gradove i vojne linije snabdijevanja. Premještanje „patriota” radi odbrane luka bilo bi i preskupo i izuzetno rizično. Svjesna toga, Rusija će nastaviti da gađa luke raketama i dronovima, ne ostavljajući osiguravajućim kućama razlog da smanje premije, a brodovlasnicima motiv da se vrate.

Pored toga što smanjuje prihode Kijeva i njegovu sposobnost da finansira rat, Moskva se nada da će skokom cijena hrane na globalnom nivou oslabiti i međunarodnu podršku Ukrajini. Ukrajina obezbjeđuje četvrtinu uvoza pšenice za Egipat i oko 18 procenata za Indoneziju. Takođe je najveći dobavljač kukuruza za Evropsku uniju, pokriva čak 92 odsto njenog uvoza suncokretovog ulja i ostaje ključni izvor stočne hrane i biljnih ulja.

Putin računa na to da će poskupljenje hrane – u trenutku kada američki rat sa Iranom već podiže cijene nafte i svega ostalog – primorati ukrajinske trgovinske partnere, prije svega u Evropi, da pritisnu Kijev da obustavi napade unutar Rusije. Međutim, malo je vjerovatno da će ta strategija upaliti, navodi se u analizi Tajma. Šta Ukrajina može da uradi
Podrška Evrope Ukrajini i dalje je čvrsta, a vlade koje trpe posljedice poskupljenja prije će okriviti Moskvu nego Kijev. Ipak, Putin očajnički želi pobjede na frontu, pa će gurati po svom čak i bez čiste i ubjedljive pobjede na pomolu. Isto tako, ne treba očekivati ni obnovu sporazuma postignutog pod okriljem Ujedinjenih nacija u julu 2022. godine, koji je ranije omogućio bezbjednu plovidbu do i iz ukrajinskih luka.

Baš kao što je kriza u Ormuskom moreuzu primorala susjedne zemlje da grozničavo traže nove puteve za izvoz nafte iz Persijskog zaliva, tako bi i Ukrajina mogla da preusmjeri izvoz žita preko Dunava, rumunskih luka i željeznice, kao što je to činila na početku rata. Ali, kao i tada, ta alternativna rješenja su skupa i logistički znatno komplikovanija.

Zbog svega ovoga, priroda ruskog rata protiv Ukrajine nastaviće da se mijenja dok obje strane traže način da prekinu pat-poziciju na frontu u svoju korist. A ekonomska šteta, koja se osjeća daleko izvan granica Ukrajine i Rusije, nastaviće da se gomila, piše Blic.

Nastavi čitati

Aktuelno