Connect with us

Svijet

DOBRE VIJESTI ZA UKRAJINCE! Timošenko: U Herson stigla struja

Rat u Ukrajini – 276. dan. Žestoke borbe na jugu i istoku Ukrajine. Počela evakuacija iz Hersona. Četiri ukrajinske nuklearne elektrane u Ukrajini ponovo su priključene na državnu elektroenergetsku mrežu, potvrdila je Međunarodna agencija za atomsku energiju. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da šest miliona domaćinstava u toj zemlji i dalje nema struju.

13.35 Belgijski premijer doputovao u Kijev
Belgijski premijer Aleksandar De Kro razgovarao je danas u Kijevu sa ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim o vojnoj pomoći i izvozu žitarica.

“Mi smo uz narod Ukrajine više nego ikada. Kako se približava hladna zima, Belgija je odobrila novu humanitarnu i vojnu pomoć”, napisao je belgijski premijer na društvenim mrežama.

Zelenski je objavio video-snimak sastanka sa De Kroom, navodeći da je fokus razgovora bio na sporazumu o izvozu žita i prebacivanju sredstava i pomoći Ukrajini.

Belgijski ministar odbrane Ludivin Dedonder rekla je ranije da je Vlada odobrila novi paket vojne pomoći Ukrajini uključujući podvodne dronove i mobilne laboratorije.

Belgija je do sada potrošila 76 miliona evra za oružje Ukrajini.

12.27 Lavrov: Ukrajinci će se osloboditi od neonacističkih vladara

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je, u dokumentarcu emitovanom danas, da Ukrajinci zaslužuju prijateljski odnos sa slovenskom braćom i da će biti oslobođeni od “neonacističkih vladara”.

On je dodao da je Evropa dio oživljavanja neonacizma širom svijeta i da se to prikazalo u ukrajinskoj krizi.

“Pretpostavljam da je Evropa deo oživaljavanja neonacizma. Teško je doneti drugačiji zaključak. Francuski predsjednik Emanuel Makron nedavno je upitao zašto bi Ukrajina živjela po modelu koji Rusija nameće. Međutim, nije pitao zašto Rusi koji žive u Ukrajini treba da žive po modelu koji su nametnuli neonacisti. To su očigledni dupli standardi. Ovo je, bez srama, došlo iz usta čovjeka koji želi da bude vodeći političar Evrope. Nestvarno”, dodao je Lavrov.

Ruski ministar ističe da Evropa igra u tandemu sa SAD i da EU nema skoro nikakvu nezavisnost jer je Vašington preuzeo kontrolu nad Briselom.

“Skoro da nemate nezavisne glasove u EU. Makron ponekad pokuša da unese ”stratešku autonomiju” EU. Niko im neće dati da stvore bilo kakvu autonomiju, još manje stratešku”, naglasio je Lavorv.

Lavrov je rekao da evropski lideri ohrabruju ukrajinske vlasti da ističu neonacističke manifestacije.

On je naveo je da predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel, predsednika Evropske komisije Ursula fon der Lajen, generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg redovno govore da se u Ukrajini brane evropske vrijednosti, a Volodimir Zelenski brani “slobodu i demokratiju”.

“Po istom principu, oni su podržali, suštinski, neonacistički puč 2014. godine, koji je imao za cilj da ukine sve rusko na ukrajinskoj teritoriji. Usledili su brojni zakoni u kojima se zabranjuje rusko obrazovanje, ruski mediji i kultura. Danas, oni podržavaju slogane prema kojima Zelenski sprovodi svoju kampanju i pravila”, rekao je Lavrov.

12.16 Timošenko: U Herson stigla struja
U gradu Hersonu na jugu Ukrajine, koji je nedavno oslobođen od ruske okupacije, ponovo je uspostavljeno snabdijevanje električnom energijom, izjavio je danas savetnik ukrajinskog predsjednika Kirilo Timošenko.

„Prvo snabdijevamo strujom kritičnu gradsku infrastrukturu, a zatim odmah domaćinstva“, napisao je Timošenko na Telegramu, prenio je Rojters.

U Hersonu nije bilo struje, centralnog grijanja i tekuće vode kada su ukrajinske snage preuzele grad 11. novembra nakon što se povukla ruska vojska.

Ruske trupe zauzele su Herson ubrzo nakon napada na Ukrajinu 24. februara i to je bila jedina regionalna prestonica koju su Rusi uspjeli da zauzmu.
Ukrajinski zvaničnici kažu da ruske snage i dalje granatiraju Herson sa druge strane reke Dnjepar.

Načelnik lokalne uprave rekao je da je u proteklih šest dana ubijeno 15, a ranjeno 35 ljudi u Hersonu, prenela je britanska agencija.

12.03 U Ukrajini se obnavlja snabdijevanje strujom i vodom

Ukrajinske nadležne službe danas nastoje da obnove snabdijevanje strujom i vodom nakon nedavnih ruskih vojnih udara koji su izazvali velika oštećenja na infrastrukturnim objektima.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da šest miliona domaćinstava u toj zemlji i dalje nema struju, nakon velikih ruskih raketnih napada ove sedmice, prenio je AP.

Kijevska opštinska administracija saopštila je jutros da svi stanovnici u Kijevu imaju vodu, ali da je oko 130.000 stanovnika i dalje bez struje.

Gradske vlasti u Kijevu su navele da će snabdijevanje strujom, vodom, kao i grijanje biti potpuno obnovljeno u roku od 24 sata.

Istovremeno u Ukrajini se obilježava 90 godina od početka Holodomora ili Velike gladi, tokom koje je umrlo više od tri miliona ljudi tokom dve godine dok je sovjetska vlada pod Josifom Staljinom konfiskovala zalihe hrane i žitarica i deportovala mnoge Ukrajince.

Njemački kancelar Olaf Šolc je, povodom godišnjice Holodomora, povukao paralelu sa uticajem rata u Ukrajini, ključnom izvozniku poljoprivrednih proizvoda, na snabdijevanje svjetskih tržišta.

„Danas smo ujedinjeni u izjavi da se glad nikada više ne smije koristiti kao oružje”, rekao je Šolc u video poruci.

Šolc je istakao da zbog toga svijet ne smije da toleriše situaciju čiji smo svjedoci: najveću globalnu krizu u snabdijevanju hranom u posljednjih nekoliko godina koja je pogodila milione ljudi – od Avganistana do Madagaskara, od Sahela do Roga Afrike.

Šolc je rekao da brod Svjetskog programa za hranu trenutno isporučuje ukrajinsko žito Etiopiji, a da je Njemačka izdvojila još 10 miliona evra da pomogne ubrzanju isporuka žitarica iz Ukrajine.

Izvoz iz Ukrajine je nastavljen prema dogovoru uz posredovanje UN, ali je i dalje daleko niži od predratnog nivoa, što je dovelo do rasta cijena hrane na svjetskim tržištima, prenijela je američka agencija.

07.24 Ukrajina: Počela evakuacija iz Hersona

Iz Hersona je krenuo voz za Hmeljnicki sa prvih 100 stanovnika Hersona koji su se odazvali pozivu vlade na evakuaciju zbog problema nastalih usled oštećenja infrastrukture.

Među njima je 26 djece, sedam nepokretnih pacijenata i šest osoba sa invaliditetom, saopštilo je ukrajinsko Ministarstvo za reintegraciju, a prenosi Ukrinform.

Po dolasku u Hmeljnicki, svi evakuisani će dobiti sertifikate da su interno raseljena licaa i državnu finansijsku pomoć.

Oni će imati besplatan smještaj i dobijaće humanitarnu pomoć.

Ranije je načelnik Hersonske regionalne državne uprave Jaroslav Januševič pozvao na evakuaciju građana iz Hersona u druge dijelove Ukrajine, zbog, kako je naveo, velike opasnosti od granatiranja ruskih snaga i problema do kojih je došlo nakon oštećenja infrastrukture.

07.21 Zelenski: Šest miliona domaćinstava i dalje bez struje

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da šest miliona domaćinstava u toj zemlji i dalje nema struju, nakon velikih ruskih raketnih napada ove nedelje.

“I sinoć su se nastavile restrikcije u brojnim regionima, kao i u Kijevu. Ipak, broj pogođenih domaćinstava bez struje je sada duplo manji u odnosu na srijedu”, rekao je Zelenski.

Milioni ljudi su i dalje bez struje, vode i grejanja, kako se zima pojačava.

Zelenski je dodao da su glavni grad i okolni regioni najviše pogođeni napadima.

Rekao je da su brojni stanovnici u Kijevu bez struje preko 20 ili 30 časova.

On je istakao da su, posle Kijeva, najviše pogođeni regioni Odese, Lavova i Vinitsje i Dnjepropetrovska.

Zelenski je apelovao na građane da što više koriste aparate koje štedljivo troše energiju.

“Ukoliko nemate isključenja struje, to ne znači da je problem završen. Molim vas, ukoliko imate struju, to ne znači da treba da palite nekoliko električnih uređaja ođednom. Moramo da preguramo zimu koju će svi pamtiti”, poručio je Zelenski.

Premijer Ukrajine Denis Šmihal rekao je da, uprkos napadima, skoro sve ključne infrastrukture u zemlji su ponovo u funkciji, uključujući i vodovod, toplane, bolnice i hitne službe.

“Međutim, običan narod se suočava sa planiranim restrikcijama u svakom dijelu Ukrajine”, rekao je Šmihal.

07.14 Grosi: IAEA završila bezbjednosnu misiju u Černobilju

Jednonedjeljna misija stručnjaka za nuklearnu bezbjednost i bezbjednost u nuklearnoj elektrani u Černobilju je završena, naveo je generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi u saopštenju objavljenom na sajtu IAEA.

IAEA je završila jednonedjeljnu ekspertsku misiju za nuklearnu bezbjednost i bezbjednost u Černobilju, uključujući zonu isključenja koja je postavljena oko nuklearne elektrane nakon nesreće 1986, navedeno je u saopštenju.

Misija će pomoći da se otvori put za nadogradnju i poboljšanje nuklearne bezbjednosti elektrane, stoji u saopštenju.

Eksperti IAEA su, takođe, stekli bolje razumijevanje bezbjednosnih potreba nuklearne elektrane i pružili savete i smernice o praćenju radijacije, navedeno je u saopštenju.

Na zahtjev ukrajinske vlade, IAEA će u narednim sedmicama rasporediti ekspertske misije u nuklearne elektrane Rovenskaja, Hmelnickaja i Južnoukrajinskaja.

06.53 Zelenski kritikovao Klička zbog skloništa

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kritikovao je gradonačelnika Kijeva Vitalija Klička zbog loših rezultata u funkcionisanju skloništa uspostavljenih kako bi se pomoglo građanima koji su ostali bez struje i grijanja nakon ruskih napada.

Ukrajina je uspostavila hiljade takozvanih “centara nepobjedivosti” gdje ljudi mogu da se ugreju, dođu do vode, interneta i linkova za mobilne telefone.

U večernjem obraćanju Zelenski je sugerisao da gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko i njegovi zvaničnici nisu učinili dovoljno da pomognu.

“Nažalost, lokalne vlasti nisu dobro radile u svim gradovima. Konkretno, ima mnogo pritužbi u Kijevu… Blago rečeno, potrebno je da se više radi”, rekao je on i istakao da nivo usluga dostupnih u mnogim centrima u Kijevu nije dovoljno dobar.

“Obratite pažnju – žiteljima Kijeva je potrebna veća podrška… mnogi (od njih) su bez struje 20 ili čak 30 sati. Očekujemo kvalitetan rad od kabineta gradonačelnika”, naglasio je Zelenski.

On je, takođe, kritikovao one “koji su lagali” u svojim zvaničnim izvještajima, ali nije iznio detalje.

Do sada je uspostavljeno više od 4.000 centara.

Primjedbe koje je uputio Zelenski su neuobičajene, s obzirom da je on nastojao da njeguje sliku nacionalnog jedinstva tokom rata i obično obasipao zvaničnike pohvalama, navela je agencija.

Kličko, 51-godišnji bivši profesionalni bokser, izabran je za gradonačelnika Kijeva 2014. godine. Iz njegove kancelarije za sada nije bilo reakcija.
Glas srpske

Related Topics:

Svijet

NEPALSKI SCENARIO: “GENERACIJA Z” traži ostavku vlade i u Maroku

Marokanski kolektiv mladih “GenZ 212” zatražio je u četvrtak naveče ostavku vlade, nakon šest dana protesta za bolje zdravstvene i obrazovne usluge koje su obilježili nasilje i smrt tri osobe.

“Pozivamo na raspuštanje aktuelne vlade zbog njenog neuspjeha da zaštiti ustavna prava Marokanaca i odgovori na njihove društvene zahtjeve”, navodi se u saopštenju “GenZ 212” upućenom kralju Muhamedu VI, pozivajući i na “fer sudske postupke” protiv odgovornih za korupciju.

Demonstracije, koje je “GenZ 212” organizovao od prošle subote, uslijedile su nakon protesta koji su počeli sredinom septembra u nekoliko gradova zbog smrti osam trudnica primljenih na carski rez u državnu bolnicu u Agadiru, na jugu zemlje.

“Narod želi zdravstvo i obrazovanje”, skandirale su u četvrtak desetine demonstranata, mašući marokanskim zastavama u trgovačkoj četvrti Agdal u centru prijestonice Rabata.

Demonstracije u Markoku uslijedile su nakon sličnih, masovnih protesta mladih u Nepalu, Indoneziji, Filipinima i na Madagaskaru.

Nemiri u Nepalu doveli su do ostavke premijera, dok je predsjednik Madagaskara u ponedjeljak raspustio svoju vladu u pokušaju da umiri demonstrante.

“Generacija Z” je proteste u Maroku organizovala putem društvenih mreža TikTok, Instagram i platforme Discord.

Oni su počeli u gradu Agadir, sa zahtjevima za bolje obrazovanje i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu, prenosi Euronews.

Kao mirne demonstracije proširili su se zemljom na gradove Rabat, Kazablanku, Marakeš, Tanger, Ujdu, Inzegane, Tiznit, Ait Amir i Tarudant.

Nedavno formirani kolektiv “GenZ 212”, čiji su osnivači nepoznati, a koji ima 150.000 članova na platformi Discord, sebe predstavlja kao grupu “slobodne omladine”, bez političke pripadnosti.

Grupa je naglasila da “odbacuje sve oblike nasilja” i pozvala demonstrante “da poštuju mirnu prirodu” pokreta.

Prvi veći incident izbio je kada je policijski kombi udario jednog učesnika protesta, a viralni snimak izazvao je lažne glasine o njegovoj smrti, koje su kasnije demantovane.

Incident je doveo do ozbiljnije eskalacije nasilja koje je u utorak uveče zahvatilo jug zemlje, kada su demonstranti napali policiju i opljačkali prodavnice.

Prilikom napada na policiju maskirani demonstranti gađali su snage bezbjednosti kamenjem i Molotovljevim koktelima.

Takođe, demonstranti su tokom četvrtog dana protesta uzvikivali parolu “Narod hoće pad režima” što je direktna referenca na Arapsko proljeće kada je slogan nastao.

Talas nasilja nastavio se i narednih dana, a noć između srijede i četvrtka obilježili su neredi u Marakešu, tokom kojih su demonstranti zapalili policijsku stanicu.

Istovremeno, u gradiću Lklia na jugu zemlje, demonstranti su pokušali da upadnu u policijsku stanicu kako bi ukrali oružje, na šta je policija odgovorila u samoodbrani i ubila tri demonstranta.

Istovremeno u Kazablanci je održan miran protest na kojem su demonstranti zahtijevali ostavku premijera Aziza Ahanuša i kraj korupcije.

U noći tokom koje je došlo do eskalacije nasilja, kada su maskirani demonstranti napali policiju kamenjem i Molotovljevim koktelima, povrijeđeno je 263 policajaca i 23 civila, dok je uhapšeno više od 400 lica.

Kraljevina, koja će biti jedan od domaćina Svjetskog prvenstva u fudbalu 2030., počela je velike infrastrukturne projekte: izgradnju novih stadiona, proširenje mreže brzih pruga i modernizaciju nekoliko aerodroma.

“Želimo bolnice, ne samo stadione”, slogan je koji se koristi od početka protesta i koji je bio poruka mladih u četvrtak u Rabatu, Kazablanki i Agadiru, prenosi Nova.

“GenZ 212” (212 je pozivni broj za Maroko) tvrdi da djeluje iz “ljubavi prema zemlji i kralju”, u zemlji u kojoj su velike nejednakosti, kako teritorijalne, tako i između javnog i privatnog sektora.

“GenZ 212” je pozvao i na “oslobađanje svih pritvorenih u vezi sa mirnim protestima”.

Nastavi čitati

Svijet

UZBUNA U MINHENU: Letovi otkazani, na hiljade putnika prespavalo na aerodromu

Nešto poslije 22 sata vazdušni saobraćaj na minhenskom aerodromu bio je obustavljen, a brojni letovi otkazani.

Na aerodromu u Minhenubrojni letovi su sinoć otkazani zbog primjećivanja sumnjivih dronova. Mnogi putnici su noć morali da provedu na aerodromu. Aerodrom je jutros ponovo otvoren.

Prema policijskim navodima, nekoliko ljudi je videlo dronove kako lete iznad aerodroma u Minhenu, prenosi Tagešsau.

Nešto poslije 22 sata zbog toga je vazdušni saobraćaj bio obustavljen, a brojni letovi otkazani. Na aerodromu u Minhenu otkazano je 17 letova, što je pogodilo skoro 3.000 putnika. Uz to, 15 dolaznih letova moralo je biti preusmjereno ka Štutgartu, Nirnbergu, Beču i Frankfurtu.

Policija i vatrogasna služba aerodroma postavile su desetine poljskih kreveta u terminalu za tu namjenu.

Potraga za neidentifikovanim letećim objektom
Prema podacima Federalne policije, nekoliko ljudi je prijavilo da su vidjeli dron u blizini aerodroma.

Kasnije je primjećeno njihovo prisustvo i iznad aerodromskog prostora. Da li je u pitanju bio jedan ili više dronova, ostaje nejasno.

Državni i savezni policajci su pratili područje i tragali za letećim objektima i osumnjičenima, ali bez uspjeha. Takođe je raspoređen i policijski helikopter.

Oktoberfest, najveći svetski folklorni festival, nastavlja se do nedjelje u Minhenu. Kao najveći festival na svijetu, privlači milione posjetilaca iz cijelog svijeta. I oni bi mogli biti pogođeni ograničenjima vazdušnog saobraćaja.

Oktoberfest je juče bio zatvoren na pola dana zbog prijetnje bombom.

Nastavi čitati

Svijet

TENZIJE RASTU IZ DANA U DAN: Tusk tvrdi da je Evropa već u ratu, dok Putinu poručuje: “Želite da nas testirate, SAMO PROBAJTE”

Stanje u Evropi je alarmantno, a tenzije rastu iz dana u dan. To se može zaključiti po izjavama pojedinih lidera evropskih zemalja, koje su ujedno i članice NATO alijanse, ali i po odgovoru predsjednika Rusije.

Naime, danska premijerka Mete Frederiksen upozorila je da su nedavni upadi dronova u danski vazdušni prostor “samo početak”, dok je njen kolega iz Poljske Donald Tusk otišao korak dalje i istakao da je “Evropa već u ratu”.

Sinoć se oglasio i predsjednik Rusije Vladimir Putin koji je u svom obraćanju istakao da će “odgovor Rusije na militarizaciju Evrope biti uvjerljiv”.

Frederiksen upozorila Evropu da se spremi za napade
Danska premijerka Mete Frederiksen upozorila je da su nedavni upadi dronova u danski vazdušni prostor “samo početak”.

U dva velika intervjua za danske novine i “Fajnenšel tajms”, Frederiksen je pozvala Evropu da više razgovara o tome šta nova bezbjednosna situacija znači za kontinent i kako bi trebalo da odgovori na prijetnju.

U oštroj opasci, rekla je da je situacija u Evropi podsjeća na onu u međuratnom periodu 20. vijeka, jer se kontinent suočava sa prijetnjama koje proizilaze iz “pravog rata” u Ukrajini i novog, šireg hibridnog rata koji Rusija vodi protiv nje.

Ideja hibridnog rata je da nas ugrozi, da nas podijeli, da nas destabilizuje. Da se ​​jednog dana koriste dronovi, sljedećeg dana sajber napadi, trećeg dana sabotaža. Dakle, ovo se neće završiti – rekla je ona za FT.

Lider NATO zemlje poručio da je Evropa već u ratu
Poljski premijer Donald Tusk izjavio je juče da za njegovu zemlju rat u Ukrajini “nije apstrakt” i da se Poljska suočila sa višestrukim pokušajima ilegalnog prelaska poljske granice sa Belorusijom “svakog dana”, sa nekim napadima na njene vojnike, uključujući i žrtve.

– To je naš rat, i ako Ukrajina izgubi, to znači naš neuspjeh – naglasio je poljski premijer u obraćanju na panelu na Samitu Evropske političke zajednice u Kopenhagenu.

Tusk je rekao da su provokacije iz Rusije na Baltičkom moru skoro svakodnevne, dodajući da je Zapad umiješan u “novu vrstu rata” sa Rusijom.

– Dobio sam poruku iz Varšave, imamo još jedan incident sada blizu luke Ščećin… Imamo nove incidente u našem regionu, mislim na Baltičko more, svake nedjelje, skoro svakog dana – rekao je Tusk.

On je u obraćanju upozorio “da Evropa više nije u predratnom periodu, već se suočava sa ratom”.

“Ako Evropa hoće da nas testira – samo neka proba”
S druge strane, ruski predsjednik Vladimir Putin obratio se sinoć na plenarnoj sjednici 22. godišnjeg sastanka Međunarodnog diskusionog kluba “Valdaj” u Sočiju i tom prilikom je poslao jasnu poruku:

– Ako Evropa hoće da nas testira – samo neka proba!

Naime, Vladimir Putin je, između ostalog, izjavio da u sadašnjoj situaciji u svijetu treba biti spreman na sve i da je “ulog izuzetno visok”.

On je, takođe, naglasio da je samoobmana opasna stvar i da Rusija ne bi trebalo da ignoriše šta se dešava.

– Potrebno je pratiti militarizaciju Zapada. Njemačka planira da ponovo učini svoju vojsku najmoćnijom u Evropi. Mi jednostavno ne možemo da zanemarimo to što se događa, nemamo pravo to da uradimo zbog sopstvene bezbjednosti. Ako žele da testiraju našu odbrambenu sposobnost – neka probaju. Naša istorija je pokazala da je slabost nedopustiva. Moskva je nikada neće ispoljiti, neka to imaju na umu oni kojima smeta to što Rusija postoji. Odgovor Rusije na militarizaciju Evrope biće uvjerljiv – naglasio je Putin.

Kako je rekao, odgovornost za činjenicu da požar u Ukrajini još nije zaustavljen prvenstveno leži na Evropi.

– Konflikt za sada nismo uspjeli da prekinemo, a krivica za to je na Evropi koja stalno pokušava da ga još više raspali. Ali, dobra volja će ipak pobjediti. Promjene se dešavaju čak i javnom mnjenju Ukrajine – naveo je on, prenosi Blic.

Nastavi čitati

Aktuelno