Connect with us

Svijet

DOBRE VIJESTI ZA UKRAJINCE! Timošenko: U Herson stigla struja

Rat u Ukrajini – 276. dan. Žestoke borbe na jugu i istoku Ukrajine. Počela evakuacija iz Hersona. Četiri ukrajinske nuklearne elektrane u Ukrajini ponovo su priključene na državnu elektroenergetsku mrežu, potvrdila je Međunarodna agencija za atomsku energiju. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da šest miliona domaćinstava u toj zemlji i dalje nema struju.

13.35 Belgijski premijer doputovao u Kijev
Belgijski premijer Aleksandar De Kro razgovarao je danas u Kijevu sa ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim o vojnoj pomoći i izvozu žitarica.

“Mi smo uz narod Ukrajine više nego ikada. Kako se približava hladna zima, Belgija je odobrila novu humanitarnu i vojnu pomoć”, napisao je belgijski premijer na društvenim mrežama.

Zelenski je objavio video-snimak sastanka sa De Kroom, navodeći da je fokus razgovora bio na sporazumu o izvozu žita i prebacivanju sredstava i pomoći Ukrajini.

Belgijski ministar odbrane Ludivin Dedonder rekla je ranije da je Vlada odobrila novi paket vojne pomoći Ukrajini uključujući podvodne dronove i mobilne laboratorije.

Belgija je do sada potrošila 76 miliona evra za oružje Ukrajini.

12.27 Lavrov: Ukrajinci će se osloboditi od neonacističkih vladara

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je, u dokumentarcu emitovanom danas, da Ukrajinci zaslužuju prijateljski odnos sa slovenskom braćom i da će biti oslobođeni od “neonacističkih vladara”.

On je dodao da je Evropa dio oživljavanja neonacizma širom svijeta i da se to prikazalo u ukrajinskoj krizi.

“Pretpostavljam da je Evropa deo oživaljavanja neonacizma. Teško je doneti drugačiji zaključak. Francuski predsjednik Emanuel Makron nedavno je upitao zašto bi Ukrajina živjela po modelu koji Rusija nameće. Međutim, nije pitao zašto Rusi koji žive u Ukrajini treba da žive po modelu koji su nametnuli neonacisti. To su očigledni dupli standardi. Ovo je, bez srama, došlo iz usta čovjeka koji želi da bude vodeći političar Evrope. Nestvarno”, dodao je Lavrov.

Ruski ministar ističe da Evropa igra u tandemu sa SAD i da EU nema skoro nikakvu nezavisnost jer je Vašington preuzeo kontrolu nad Briselom.

“Skoro da nemate nezavisne glasove u EU. Makron ponekad pokuša da unese ”stratešku autonomiju” EU. Niko im neće dati da stvore bilo kakvu autonomiju, još manje stratešku”, naglasio je Lavorv.

Lavrov je rekao da evropski lideri ohrabruju ukrajinske vlasti da ističu neonacističke manifestacije.

On je naveo je da predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel, predsednika Evropske komisije Ursula fon der Lajen, generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg redovno govore da se u Ukrajini brane evropske vrijednosti, a Volodimir Zelenski brani “slobodu i demokratiju”.

“Po istom principu, oni su podržali, suštinski, neonacistički puč 2014. godine, koji je imao za cilj da ukine sve rusko na ukrajinskoj teritoriji. Usledili su brojni zakoni u kojima se zabranjuje rusko obrazovanje, ruski mediji i kultura. Danas, oni podržavaju slogane prema kojima Zelenski sprovodi svoju kampanju i pravila”, rekao je Lavrov.

12.16 Timošenko: U Herson stigla struja
U gradu Hersonu na jugu Ukrajine, koji je nedavno oslobođen od ruske okupacije, ponovo je uspostavljeno snabdijevanje električnom energijom, izjavio je danas savetnik ukrajinskog predsjednika Kirilo Timošenko.

„Prvo snabdijevamo strujom kritičnu gradsku infrastrukturu, a zatim odmah domaćinstva“, napisao je Timošenko na Telegramu, prenio je Rojters.

U Hersonu nije bilo struje, centralnog grijanja i tekuće vode kada su ukrajinske snage preuzele grad 11. novembra nakon što se povukla ruska vojska.

Ruske trupe zauzele su Herson ubrzo nakon napada na Ukrajinu 24. februara i to je bila jedina regionalna prestonica koju su Rusi uspjeli da zauzmu.
Ukrajinski zvaničnici kažu da ruske snage i dalje granatiraju Herson sa druge strane reke Dnjepar.

Načelnik lokalne uprave rekao je da je u proteklih šest dana ubijeno 15, a ranjeno 35 ljudi u Hersonu, prenela je britanska agencija.

12.03 U Ukrajini se obnavlja snabdijevanje strujom i vodom

Ukrajinske nadležne službe danas nastoje da obnove snabdijevanje strujom i vodom nakon nedavnih ruskih vojnih udara koji su izazvali velika oštećenja na infrastrukturnim objektima.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da šest miliona domaćinstava u toj zemlji i dalje nema struju, nakon velikih ruskih raketnih napada ove sedmice, prenio je AP.

Kijevska opštinska administracija saopštila je jutros da svi stanovnici u Kijevu imaju vodu, ali da je oko 130.000 stanovnika i dalje bez struje.

Gradske vlasti u Kijevu su navele da će snabdijevanje strujom, vodom, kao i grijanje biti potpuno obnovljeno u roku od 24 sata.

Istovremeno u Ukrajini se obilježava 90 godina od početka Holodomora ili Velike gladi, tokom koje je umrlo više od tri miliona ljudi tokom dve godine dok je sovjetska vlada pod Josifom Staljinom konfiskovala zalihe hrane i žitarica i deportovala mnoge Ukrajince.

Njemački kancelar Olaf Šolc je, povodom godišnjice Holodomora, povukao paralelu sa uticajem rata u Ukrajini, ključnom izvozniku poljoprivrednih proizvoda, na snabdijevanje svjetskih tržišta.

„Danas smo ujedinjeni u izjavi da se glad nikada više ne smije koristiti kao oružje”, rekao je Šolc u video poruci.

Šolc je istakao da zbog toga svijet ne smije da toleriše situaciju čiji smo svjedoci: najveću globalnu krizu u snabdijevanju hranom u posljednjih nekoliko godina koja je pogodila milione ljudi – od Avganistana do Madagaskara, od Sahela do Roga Afrike.

Šolc je rekao da brod Svjetskog programa za hranu trenutno isporučuje ukrajinsko žito Etiopiji, a da je Njemačka izdvojila još 10 miliona evra da pomogne ubrzanju isporuka žitarica iz Ukrajine.

Izvoz iz Ukrajine je nastavljen prema dogovoru uz posredovanje UN, ali je i dalje daleko niži od predratnog nivoa, što je dovelo do rasta cijena hrane na svjetskim tržištima, prenijela je američka agencija.

07.24 Ukrajina: Počela evakuacija iz Hersona

Iz Hersona je krenuo voz za Hmeljnicki sa prvih 100 stanovnika Hersona koji su se odazvali pozivu vlade na evakuaciju zbog problema nastalih usled oštećenja infrastrukture.

Među njima je 26 djece, sedam nepokretnih pacijenata i šest osoba sa invaliditetom, saopštilo je ukrajinsko Ministarstvo za reintegraciju, a prenosi Ukrinform.

Po dolasku u Hmeljnicki, svi evakuisani će dobiti sertifikate da su interno raseljena licaa i državnu finansijsku pomoć.

Oni će imati besplatan smještaj i dobijaće humanitarnu pomoć.

Ranije je načelnik Hersonske regionalne državne uprave Jaroslav Januševič pozvao na evakuaciju građana iz Hersona u druge dijelove Ukrajine, zbog, kako je naveo, velike opasnosti od granatiranja ruskih snaga i problema do kojih je došlo nakon oštećenja infrastrukture.

07.21 Zelenski: Šest miliona domaćinstava i dalje bez struje

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da šest miliona domaćinstava u toj zemlji i dalje nema struju, nakon velikih ruskih raketnih napada ove nedelje.

“I sinoć su se nastavile restrikcije u brojnim regionima, kao i u Kijevu. Ipak, broj pogođenih domaćinstava bez struje je sada duplo manji u odnosu na srijedu”, rekao je Zelenski.

Milioni ljudi su i dalje bez struje, vode i grejanja, kako se zima pojačava.

Zelenski je dodao da su glavni grad i okolni regioni najviše pogođeni napadima.

Rekao je da su brojni stanovnici u Kijevu bez struje preko 20 ili 30 časova.

On je istakao da su, posle Kijeva, najviše pogođeni regioni Odese, Lavova i Vinitsje i Dnjepropetrovska.

Zelenski je apelovao na građane da što više koriste aparate koje štedljivo troše energiju.

“Ukoliko nemate isključenja struje, to ne znači da je problem završen. Molim vas, ukoliko imate struju, to ne znači da treba da palite nekoliko električnih uređaja ođednom. Moramo da preguramo zimu koju će svi pamtiti”, poručio je Zelenski.

Premijer Ukrajine Denis Šmihal rekao je da, uprkos napadima, skoro sve ključne infrastrukture u zemlji su ponovo u funkciji, uključujući i vodovod, toplane, bolnice i hitne službe.

“Međutim, običan narod se suočava sa planiranim restrikcijama u svakom dijelu Ukrajine”, rekao je Šmihal.

07.14 Grosi: IAEA završila bezbjednosnu misiju u Černobilju

Jednonedjeljna misija stručnjaka za nuklearnu bezbjednost i bezbjednost u nuklearnoj elektrani u Černobilju je završena, naveo je generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi u saopštenju objavljenom na sajtu IAEA.

IAEA je završila jednonedjeljnu ekspertsku misiju za nuklearnu bezbjednost i bezbjednost u Černobilju, uključujući zonu isključenja koja je postavljena oko nuklearne elektrane nakon nesreće 1986, navedeno je u saopštenju.

Misija će pomoći da se otvori put za nadogradnju i poboljšanje nuklearne bezbjednosti elektrane, stoji u saopštenju.

Eksperti IAEA su, takođe, stekli bolje razumijevanje bezbjednosnih potreba nuklearne elektrane i pružili savete i smernice o praćenju radijacije, navedeno je u saopštenju.

Na zahtjev ukrajinske vlade, IAEA će u narednim sedmicama rasporediti ekspertske misije u nuklearne elektrane Rovenskaja, Hmelnickaja i Južnoukrajinskaja.

06.53 Zelenski kritikovao Klička zbog skloništa

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kritikovao je gradonačelnika Kijeva Vitalija Klička zbog loših rezultata u funkcionisanju skloništa uspostavljenih kako bi se pomoglo građanima koji su ostali bez struje i grijanja nakon ruskih napada.

Ukrajina je uspostavila hiljade takozvanih “centara nepobjedivosti” gdje ljudi mogu da se ugreju, dođu do vode, interneta i linkova za mobilne telefone.

U večernjem obraćanju Zelenski je sugerisao da gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko i njegovi zvaničnici nisu učinili dovoljno da pomognu.

“Nažalost, lokalne vlasti nisu dobro radile u svim gradovima. Konkretno, ima mnogo pritužbi u Kijevu… Blago rečeno, potrebno je da se više radi”, rekao je on i istakao da nivo usluga dostupnih u mnogim centrima u Kijevu nije dovoljno dobar.

“Obratite pažnju – žiteljima Kijeva je potrebna veća podrška… mnogi (od njih) su bez struje 20 ili čak 30 sati. Očekujemo kvalitetan rad od kabineta gradonačelnika”, naglasio je Zelenski.

On je, takođe, kritikovao one “koji su lagali” u svojim zvaničnim izvještajima, ali nije iznio detalje.

Do sada je uspostavljeno više od 4.000 centara.

Primjedbe koje je uputio Zelenski su neuobičajene, s obzirom da je on nastojao da njeguje sliku nacionalnog jedinstva tokom rata i obično obasipao zvaničnike pohvalama, navela je agencija.

Kličko, 51-godišnji bivši profesionalni bokser, izabran je za gradonačelnika Kijeva 2014. godine. Iz njegove kancelarije za sada nije bilo reakcija.
Glas srpske

Related Topics:

Svijet

KAMIONI KRUŽE NJUJORKOM: Na njima snimci života Srba na KiM

Kamioni sa velikim video-bimovima na kojima se prikazuju snimci života Srba na Kosovu i Metohiji prolaze ulicama Njujorka, uključujući i Tajms skver, u vrijeme održavanja godišnje sjednice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Akciju je pokrenula srpska dijaspora u SAD sa ciljem da državnicima koji borave u Njujorku skrene pažnju na položaj Srba na Kosovu i Metohiji.

Na ekranima se, između ostalog, prikazuju snimci Martovskog pogroma iz 2004. godine, ranjenog dječaka Stefana Stojanovića iz Gotovuše, kao i protesta srpskih ljekara.

U ime srpske dijaspore u Americi, Aleks Mitrović izjavio je za Tanjug da je cilj akcije da se tokom Generalne debate skrene pažnja brojnim državnicima na život srpskog naroda u AP Kosovo i Metohija.

“Želim da napomenem da ovo nije politička akcija, već naprotiv, humanitarna i, pre svega, akcija patriotizma”, rekao je Mitrović.

Kamioni koji prikazuju snimke života srpskog naroda u AP Kosovo i Metohija do sada su prošli najvažnijim njujorškim ulicama, kao i glavnim trgom u centru grada Tajms skverom.

Na kamionima se mogu vidjeti snimci iz marta 2004. godine za vrijeme Martovskog pogroma, kao i snimci povrijeđenog srpskog dečaka Stefana Stojanovića u Gotovuši, koga je Azem Kurtaj ranio na Badnji dan 2023. godine.

Takođe, emituju se i snimci protesta srpskih ljekara u južnoj pokrajini u maju i junu ove godine, neosnovana privođenja pojedinih Srba u AP Kosovo i Metohija, kao i poruke podrške predsjedniku SAD Donaldu Trampu u Beogradu, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

GRADONAČELNIK NJUJORKA PRED POSJETU NETANJAHUA: “On je ratni zločinac, ali ne mogu da ga uhapsim”

Gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani ponovo je nazvao Netanjahua ratnim zločincem, ali je priznao da grad nema ovlaštenja da ga uhapsi po nalogu MKS-a, uprkos obećanjima iz kampanje.

Gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani nazvao je izraelskog premijera Benjamina Netanjahua ratnim zločincem i tako nastavio sa oštrim kritikama na njegov račun. Mamdani je istovremeno priznao da nema ovlašćenja da ga uhapsi, iako je to obećavao u gradonačelničkoj kampanji. Cijeli intervju sa Kristijan Amanpur biće emitovan u utorak na programima CNN International i CNN All Access, piše CNN.

Mamdani je i ranije Netanjahua nazivao ratnim zločincem i tokom kampanje je govorio da bi, ako izraelski premijer dođe u Njujork, grad trebalo da postupi prema nalogu Međunarodnog krivičnog suda (MKS). Njegova administracija je nakon preuzimanja vlasti razmatrala pravne mogućnosti, ali je zaključila da grad nema nezavisna ovlašćenja za izvršenje tog naloga. Mamdani je potom pozvao saveznu vladu da preduzme korake.

MKS je u novembra 2024. izdao nalog za hapšenje Netanjahua zbog optužbi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti povezane sa ratom u Gazi. Netanjahu i izraelske vlasti odbacuju optužbe i osporavaju nadležnost suda. Ni SAD ni Izrael nisu članice MKS-a.

Mamdani je ranije poručio i da Netanjahu nije dobrodošao u Njujork. Izraelski premijer bi ipak ove nedjelje trebalo da stigne u grad kako bi se obratio Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. Mamdani je rekao da ne planira da učestvuje u većini najavljenih protesta, ali je naglasio da građani imaju pravo da protestuju.

Susret gradonačelnika sa Trampom

Predsjednik Donald Tramp i gradonačelnik Mamdani sastali su se u ponedjeljak u gradonačelničkoj rezidenciji Grejsi Menšn (Gracie Mansion). Bio je to njihov treći susret uživo i prvi na Mamdanijevom terenu otkako je postao gradonačelnik.

Tramp se zahvalio Mamdaniju na gostoprimstvu i izrazio nadu da će biti “sjajan gradonačelnik”. Predsjednik boravi u Njujorku zbog Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, gdje će se u utorak obratiti svjetskim liderima. Mamdani je povodom sastanka naglasio da vjeruje u “slobodu medija” i pobrinuo se da za novinare ne bude nikakvih ograničenja.

Nastavi čitati

Svijet

BLANUŠA ODBIO TV DUEL SA MINIĆEM: „Neću da budem dio ovog igrokaza režima“

Kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske Branko Blanuša saopštio je da neće učestvovati u direktnom sučeljavanju sa kandidatom SNSD-a Savom Minićem na RTRS-u, zakazanom za 23. septembar. Kao razlog naveo je kratak rok za pripremu i ranije zakazane aktivnosti u Kozarskoj Dubici i Prijedoru.

Predsjednička kampanja u Republici Srpskoj dobila je novi nastavak polemike oko televizijskog sučeljavanja Branka Blanuše i Save Minića.

RTRS je kandidatima SDS-a i SNSD-a uputio poziv za direktnu debatu koja je planirana za srijedu, 23. septembra, u 20.10 časova, ali je Blanuša večeras saopštio da neće učestvovati. Minić je, prema informacijama RTRS-a, potvrdio dolazak.

Blanuša: „Rok od dva dana je besmislen“

Blanuša je rekao da je poziv za emisiju dobio ujutro, za termin koji je već zakazan za samo dva dana.

„Jutros sam dobio poziv za snimanje emisije na Radio-televiziji Republike Srpske za srijedu uveče. U ovoj emisiji bi, takođe, trebalo da gostuje kandidat SNSD-a za predsjednika, gospodin Savo Minić“, naveo je Blanuša.

Prema njegovim riječima, kandidati već imaju unaprijed isplanirane obaveze u toku predizborne kampanje.

„RTRS i Savo Minić znaju da su, u jeku predizborne kampanje, kalendari kandidata već odavno prepuni aktivnosti i da je rok od dva dana besmislen“, rekao je.

Blanuša je dodao da su, kako tvrdi, prethodnih dana iz SNSD-a stizale poruke o potrebi njihovog duela, što je ocijenio kao politički potez.

„Nemam namjeru da budem dio ovog igrokaza“

Kandidat SDS-a potom je direktno poručio da neće prihvatiti poziv za emisiju.

„Nemam namjeru da budem dio ovog igrokaza režima“, rekao je Blanuša.

On je svoju odluku povezao i sa ranije zakazanim razgovorima sa građanima.

„U srijedu sam u Kozarskoj Dubici i Prijedoru, gdje imam odavno zakazane susrete i razgovore sa građanima“, naveo je.

Blanuša je rekao da tim aktivnostima daje prednost u odnosu na gostovanje na televiziji.

„Ljudi su mi bitniji“

Blanuša je posebno naglasio da, kako kaže, ne želi da zbog televizijskog duela odustane od ranije dogovorenih susreta sa građanima.

„Nema te sile koja će me natjerati da zbog gostovanja u emisiji sa čovjekom koji je dio režima koji je natjerao građane Republike Srpske da bježe u bijeli svijet, te iste građane iznevjerim. Ipak su mi ljudi bitniji“, poručio je.

Ova ocjena o vlasti i uticaju politike na iseljavanje predstavlja Blanušin politički stav.

Nova polemika oko televizijskih debata

Odluka da ne učestvuje u debati sa Minićem nije prvi put da Blanuša odbija poziv za televizijsko sučeljavanje.

RTRS navodi da je i ranije tokom kampanje postojala slična situacija, dok su iz SNSD-a tada kritikovali njegovu odluku. Milorad Dodik je u septembru javno prozvao Blanušu zbog neučešća u prethodno planiranom duelu i pozvao ga da se suoči sa Minićem.

Sada je nova debata zakazana za 23. septembar, a Blanuša je ponovo odbio poziv.

„Neće spriječiti da se pravda vrati“

Blanuša je na kraju poručio da, kako smatra, politički pritisci neće promijeniti njegovu kampanju.

„U SNSD-u moraju da znaju da ovakvim jeftinim politikantskim trikovima neće spriječiti da se pravda vrati u Republiku Srpsku“, rekao je.

Dodao je:

„Narod ih je odavno prozreo.“

RTRS je saopštio da su pozivi za televizijska sučeljavanja upućeni kandidatima za predsjednika Republike Srpske, dok je za emisiju 23. septembra potvrđeno učešće Save Minića. Blanuša je, međutim, naveo da zbog kratkog roka i ranije zakazanih obaveza neće doći u studio.

Nastavi čitati

Aktuelno