Na samitu G7 Ukrajini je odobren zajam od 50 milijardi dolara.

Grupa G7 postigla je dogovor da iskoristi zamrznuta ruska sredstva kako bi prikupio 50 milijardi dolara (39 milijardi funti), sa ciljem da Ukrajini pomogao u borbi protiv ruskih snaga. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Džo Bajden, rekao je da je ovo još jedan podsjetnik za Rusiju “da ne odustajemo”, s druge strane,Moskva je zaprijetila “izuzetno bolnim” merama odmazde. Očekuje se da novac stigne do kraja godine, a on će predstavljati dugoročno rješenji za podršku ratnim naporima i ekonomiji Ukrajine.

Takođe na samitu G7 u Italiji, ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski i Džo Bajden potpisali su desetogodišnji bilateralni sporazum o bezbjednosti između Ukrajine i SAD, koji je Kijev proglasio “istorijskim”. Sporazum predviđa američku vojnu i obuku pomoć Ukrajini, ali ne obavezujući Vašington da šalje trupe da učestvuju u borbama za svog saveznika.

Oko 325 milijardi dolara vrijednih sredstava zamrznuto je od strane G7, zajedno sa EU, nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Ta sredstva generišu oko 3 milijarde dolara godišnje od kamata. Prema planu G7, tih 3 milijarde dolara koristiće se za otplatu godišnjih kamata na zajam od 50 milijardi dolara za Ukrajince, uzetih na međunarodnim tržištima.

Govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare na mestu održavanja samita u južnom regionu Pulje u Italiji, predsjednik Bajden rekao je da će zajam od 50 milijardi dolara “staviti u službu Ukrajini i poslati još jedan podsjetnik ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da ne odustajemo”. Američki lider je naglasio da Putin “ne može da očekuje da se povučemo, ne može da nas podijeli, i da ćemo biti uz Ukrajinu dok ne pobijedi u ovom ratu”.

Istorijski sporazum između SAD i Ukrajine
Predsjednik Zelenski zahvalio je svojim američkim i drugim saveznicima na njihovoj nepokolebljivoj podršci. Govoreći o novom sporazumu o bezbjednosti, rekao je: “To je zaista istorijski dan i potpisali smo najjači sporazum između Ukrajine i SAD-a od naše nezavisnosti (1991. godine)”.

Grupa bogatih nacija G7 – Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Velika Britanija i SAD, bili su važni finansijski i vojni podržavaoci Ukrajine u borbi da obuzda okupacione ruske snage. Ostali lideri G7 takođe su pohvalili dogovor o zajmu od 50 milijardi dolara, a britanski premijer Riši Sunak opisao ga je kao “potpunu promjenu igre”. Pojedini u Kijevu, koji su se zalagali za ovu novčanu pomoć, željeli su da G7 oslobodi čitav zamrznuti fond od 300 milijardi dolara, a ne samo kamate koje on generiše. Evropska centralna banka je to odbila. Za razliku od američkog paketa pomoći, koji je pretvoren u više raketa na liniji fronta, ovaj novac vjerovatno neće stići do kraja godine, što znači da će imati malo uticaja na trenutni tok rata.

Za sada, Ukrajina kaže da joj i dalje hitno treba više oružja, prvenstveno sistemi protivvazdušne odbrane kako bi ublažila ruske raketne i napade dronovima na njene gradove i elektrane, kao i dugo očekivani lovci F-16, za koje se nada da će početi da stižu već ovog ljeta. Na samitu G7, Zelenski je rekao da novi sporazum o bezbjednosti uključuje američke isporuke tih aviona. Dogovor o zajmu je takođe od velikog simboličkog značaja za Ukrajinu. Njegov agresor sada je primoran da plati, ne samo za popravku svega što je uništio – već i za odbranu Ukrajine. Jedan od najbližih savjetnika Zelenskog rekao je da odluka Zapada da na ovaj način kazni Rusiju, na neki način, predstavlja prekretnicu u ratu.

Međutim, zajam vjerovatno neće prisiliti Rusiju da promeni svoj kurs u ratu u Ukrajini. Većina zamrznutih sredstava Centralne banke Rusije drži se u Belgiji. Prema međunarodnom pravu, zemlje ne mogu konfiskovati ta sredstva od Rusije i dati ih Ukrajini. Nekoliko sati prije nego što je odluka G7 objavljena, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova upozorila je da će uslijediti “izuzetno bolne” mjere odmazde.

Dramatične scene odvijale su se u četvrtak uveče u stambenom naselju u Hamburgu. Prema pisanju medija, njemačka policija ubila je muškarca nakon što je otvorio vatru na njih. On je osumnjičen da je prije toga zapalio svog oca u stanu.

U četvrtak uveče oko 11.35 sati, stanovnici zgrade u Hamburgu pozvali su policiju zbog “muškarca koji se ponaša nenormalno”.

U isto vrijeme obaviještena je i vatrogasna brigada, koja je pružila pomoć napadačevom ocu zbog teških opekotina.

Kako prenosi “Bild”, sumnja se da je sin zapalio oca na spavanju. Nesrećnom čovjeku je pružena pomoć na licu mjesta, nakon čega je prevezen u bolnicu.

U međuvremenu, sin se zabarikadirao u stanu. Kada je policija pokušala da ga uhapsi, on se pojavio na terasi naoružan i ispalio nekoliko hitaca u pravcu policije.

Patrole su odmah zatražile podršku, pa su stigle snage za specijalne operacije. Kada su stigli na lice mjesta, muškarac je ponovo otvorio vatru na policiju. Službenici za specijalne operacije su pucali na čovjeka i pogodili ga. Kako je saopštila policija, napadač je podlegao povredama na licu mjesta. Niko od policajaca nije povrijeđen.

Za sada nije poznato šta je dovelo do toga da sin zapali oca, niti je poznato stanje žrtve.

Policija nastavlja sa istragom, prenosi “Telegraf”.

Javno tužilaštvo u Lionu juče je podiglo optužnicu protiv sedam osoba, uglavnom državljana Bosne i Hercegovine i Francuske, koji se terete za šverc ratnog oružja sa Balkana.

Iako se ne precizira koliko je državljana BiH razotkriveno u ovoj velikoj akciji francuske policije, navodi se da su optuženi starosti od 27 do 42 godine, a otkriveni su i uhapšeni u dvije faze velike istrage.

Svi optuženi se terete za transport ratnog naoružanja između nekoliko balkanskih zemalja – Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore – i departmana Gornja Savoja u Francuskoj.

Kada bi došlo na odredište, oružje je preprodavano po cijelom regionu

Prema pisanju francuskih medija, klupko je počelo da se odmotava avgusta 2023. godine kada je u jednoj opštini Gornje Savoje uhapšen muškarac nakon što policiji nije dozvolio da pregleda gepek njegovog automobila. Međutim, nakon pribavljanja naloga, policija je u gepeku njegovog automobila pronašla kalašnjikov, municiju, kao i pet granata.

U međuvremenu policija sveobuhvatnom istragom dolazi do saznanja da oružje dolazi sa Balkana i da se radi o međunarodnoj trgovini.

Policija tada aktivira praćenje i nadzor osumnjičenih i otkriva da se šverc odvija isključivo drumskim putem, a oružje se krije i tajnim bunkerima kamiona, ili u gepeku automobila, ali svaki put u malim količinama kako bi bez problema prošli provjeru policije u slučaju da ih zaustavi.

Prema izvoru bliskom istrazi, ovo oružje se nabavlja širom Balkana, od lokala za svega 250 do 300 evra, ali se u Francuskoj preprodaje po desetostruko većoj cijeni, između 2.500 i 3.500 evra po komadu, pišu Nezavisne novine.

Istraga u ovom slučaju se nastavlja.