Connect with us

Politika

SUDBINU ČETVRTOG DELEGATA KROJE KINDER JAJA? Drugi delegat za opoziciju znači da NISU TOTALNI GUBITNICI

Centralna izborna komisija BiH ponovo je u centru pažnje, ovaj put zbog odluke da prizna sporni glas u Narodnoj skupštini za delegata PDP u Domu naroda BiH.

Ako sud odbije žalbu SNSD, to znači da će žrijebanje ili izvlačenje kuglica odlučiti hoće li SNSD zadržati četvrtog ili će opozicija dobiti drugog delegata, od ukupno pet srpskih.

U uputstvu na glasačkom listiću za delegata, koje je Narodnoj skupštini dostavila upravo CIK, piše: „Glasanje se vrši stavljanjem znaka X pored naziva predlagača kandidatske liste“.

U konkretnom slučaju, neko od poslanika nije glasao stavljajući X u kvadratić ispred, nego je stavio veliki znak X preko naziva PDP, kao predlagača liste delegata.

Komisija za izbor i imenovanja NSRS taj listić je proglasila nevažećim. Protiv je jedino bio Igor Crnadak iz PDP, dok su članovi komisije iz opozicione SDS glasali za izvještaj Komisije!

Međutim, nakon što joj je dostavljen glasački materijal iz NSRS, CIK je (uz dva glasa protiv) odlučila da ipak prizna listić. Kažu da način glasanja na njemu nije suprotan njihovom Pravilniku, kao ni odredbama Izbornog zakona BiH, odnosno da nema elemenata nevažećeg.

Sada liste PDP i SNSD imaju po 12 glasova narodnih poslanika.

Očekivano, uslijedile su pohvale iz PDP, a oštre reakcije vladajuće koalicije u RS, koja tvrdi da je CIK pogazila vlastito uputstvo i volju naroda, iskazanu kroz NSRS.

U moru ostrašćenih reakcija zanimljiv pogled dao je Ognjen Tadić, advokat i bivši funkcioner DNS i SDS. On je upitao da li pravo žalbe na odluku CIK ima i poslanik koji je napravio sporni listić.

Bilo bi logično da je do sada javno istupio i rekao „Ljudi, htio sam da glasam za listu PDP“, ako je zaista htio da glasa za tu listu! Njegovo dosadašnje ćutanje govori da je htio da poništi listić – smatra Tadić.

Prema njegovim riječima, sada bilo koji poslanik, pa i SNSD-ov, može da javno kaže da je sporni listić njegov i da podnese žalbu na odluku CIK kojom se njegov listić proglašava važećim.

To je CIK! I onda se pitaju kako neposredni opšti izbori nisu perfektni, a ovako nam izgledaju posredni za delegate – napisao je Tadić na Tviteru.

Bivši predsjednik CIK, Branko Petrić, tvrdi da do sada nikada nisu priznavani nevažeći glasački listići, zato što, po standardu, zakonu, uputstvima i instrukcijama CIK, volja birača mora biti izražena nedvosmisleno.

– Mora se tačno znati za koga je glasao. Ukoliko postoji bilo kakva sumnja u pogledu toga, glasački listić je nevažeći. I do sada su uvijek takvi bili nevažeći – objašnjava Petrić za Srpskainfo.

Prema njegovim riječima, iz konkretnog spornog listića može se iščitati još nešto – da je onaj poslanik koji ga je imao u rukama, precrtavajući politički subjekt, dao do znanja da ne želi da glasa za njegovu listu.

Imajući u vidu to političko podzemlje i pritiske na određene poslanike, neko ko je imao zadatak da glasa za tog političkog subjekta zapravo se odupro i uradio suprotno. U svakom slučaju, takav listić je nevažeći. A to zašto je priznat i kakva je odluka donesena u brlozima odakle stižu instrukcije, to je druga stvar, ne bih oko toga – dodaje Petrić.

Mimo ovih procedura, postavlja se pitanje kako smo došli dotle da je jedan srpski delegat u Domu naroda BiH postao političko pitanje svih pitanja u RS.

– Došli smo do toga jer je evidentno kolika je moć kada imate kontrolu u Domu naroda, u Klubu Srba; da možete da budete gospodar svih političkih procesa, da možete blokirati institucije, zakone. A još jedna „dobra“ stvar jeste taj ogroman prostor trgovine uticajem, pozicijama, moći, u šta se upuštaju gotovo svi, bez izuzetka. Dakle, situacija je paradoksalna. Do sada smo uvijek na delegate gledali kao na mjesta uhljebljenja za određene političke kadrove, za odane partijske vojnike, za zaslužne članove. Dok se nije vidjela druga strana medalje, o kojoj pričamo – kaže za Srpskainfo politička analitičarka Tanja Topić.

Na drugoj strani, dodaje ona, ta pozicija drugog delegata za opoziciju u RS je bitna jer su u tome vidjeli zračak nade, da nisu totalni gubitnici prošlih izbora.

– Odnosno, da mogu imati taj osjećaj privremenog zadovoljstva, da participiraju u dijelu vlasti, da nisu vječita opozicija, da ih se nešto pita. S druge strane, pitanje tog delegata je otvaralo u jednom trenutku vrata njihovog učešća u vlasti na državnom nivou – zaključila je Topićeva.

KUGLICE IZ „KINDER“ JAJETA

Ako dođe do žrijebanja delegata između SNSD i PDP, Branko Petrić kaže da će to biti u prostorijama CIK u Sarajevu, a ne u Narodnoj skupštini. Makar je takva praksa bila do sada.

– Ponudi se bilo kome da izvuče kuglicu sa jednim imenom. To su iz „Kinder“ jajeta one žute kuglice. U jednoj piše jedno ime, u drugoj drugo. Onaj ko bude izvučen, dobio je. To je standard u svim izborima, imali smo mnogo tih situacija. A, druga kuglica se potom obavezno otvara da se vidi da je drugi kandidat bio upisan, da se ne bi desilo da su oba ista – objašnjava Petrić.

U bubnju bi se, ovaj put, našli mandati za Nenada Vukovića (PDP) i Snježanu Novaković Bursać (SNSD).

Izvor: srpskainfo

Related Topics:

Politika

VUKOMANOVIĆ: Rezultate vlasti građani vide u novčanicima i frižiderima, A NE U DEKLERACIJAMA

Nova deklaracija Narodne skupštine Republike Srpske je mazanje očiju građanima da je vlast na čelu sa SNSD-om nešto uradila za Srpsku. Najbolji dokaz truda i rada ove vlasti, građani svaki dan vide u svojim novčanicima i frižiderima, poručila je za BN šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Tanja Vukomanović.

Deklaracija Narodne skupštine Republike Srpske neće zatvoriti OHR, a to znaju i oni koji su je predložili, kaže šefica Kluba poslanika PDP-a Tanja Vukomanović.

“Sve mi miriše da je to predizborna kampanja SNSD-a. Naći će nekog međunarodnog neprijatelja sa kojim će se obračunavati, dovodiće neke svoje prijatelje… Sve je to dio jednog paketa. To će sve da bude kampanja SNSD jer nemaju šta ljudima da ponude.

Nema investicija, nema budžeta za povećanja primanja. Mazanje očiju da oni jačaju Republiku Srpsku, a svima je dovoljno da pogledaju u svoj džep ili frižider.”

Narodna skupština je postala protočni bojler želja jednog čovjeka. Više se ne preza ni od poniženja ministara gdje ne znaju koje zakone predlažu, a koje povlače, dodaje ona.

“S druge strane mi je još nevjerovatnije da Dodik jednim tvitom diktira zakonska rješenja. Porazno je i smiješno da ministri rade po njegovim tvitovima i migovima i da ministar jedan dan hvali jedan zakon, a već sutra ga povlači iz procedure”, kaže Vukomanović.

Srpska je zagazila u ozbiljne finsnsijske probleme, kaže šef Kluba poslanika PDP-a i ističe da Vlada ne bi grabila od inostranih penzionera, do stranih fondova da to nije tačno.

“Ako se mi zadužujemo po kamatama od šest odsto, dok istovremeno Crna Gora i Sjeverna Makedonija to rade po tri odsto, onda je to signal da mi ne stojimo baš tako dobro i da nismo baš uticajni, snažni i jaki na međunarodnom tržištu kao što vlast želi da predstavi.”

Vukomanović navodi da Republika Srpska vapi sa pravednijim sistemom koji je uspostavljen na odgovornosti.

“Kada se otvore sve te ladice u sudovima i tužilaštvima, kada se urade revizije, kada se uđe u finansijske izvještaje Vlade i preduzeća, e tada će nam zatvori biti mali.”

U susret predstojećim izborima, Vukomanović jasna – ujedinjena opozicija ima šansu, SNSD nema kandidate.

Nastavi čitati

Politika

PREDIZBORNI DEŽA VU: Minić sa Kinezima obilazi auto-put koji čeka godinama

Zanimljivo je da su, nakon što su zvaničnici otišli, mašine odvezene, a zastavice koje su stajale kao oznaka na ovom mjestu, uklonjene. 

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić i ministar saobraćaja i veza Srpske Zoran Stevanović sastali su se, u naselju Ivanjska, sa predstavnicima kineske kompanije „Shandong Hi-Speed International“ koja gradi autoput Banjaluka – Prijedor.

Nakon sastanka obišli su radove na izgradnji autoputa. Istakli su da su zadovoljni dinamikom izgradnje, a  završetak radova predviđen je do kraja 2028. godine.

„Ovde smo sad na lokaciji između 12. i 13. kilometra tog autoputa, koji je dug 40 km. Ovo je samo jedan dio koji smo otvorili, ukupno imamo sad trenutno otvoreno 22 km autoputa, kako dobijamo građevinsku dozvolu, tako otvaramo sekciju po sekciju. U ovom trenutku radimo na ped vijadukata, četiri mosta, šest nadvožnjaka, 20 propusta, angažovano je oko 50 inženjera i preko 200 mašina, tako da pratimo dinamiku radova i gledamo da ispoštujemo rokove“, kaže glavni inženjer na izgradnji autoputa Milan Boloban.

„Autoputevi su jutros isplatili zadnju tranšu koja se odnosila na ekspropriaciju, koja je završena u upravnom postupku, tako da nema ni jedne jedine marke duga prema privatnim licima, kada je u pitanju trasa. Jedino tamo gdje imamo problem u najavi, ali ćemo gaspriječiti,  ali to nije uticaj na sud, tražićemo preko Ministarstva pravde, da sudovi koji vode imovinsko-pravne postupke, požure i da što prije to riješe“, istakao je Minić.

„Zadovoljni smo dinamikom i ovo je jedno gradilište gdje nemamo problema sa izvođačem apsolutno. Problemi su u ekspropsriaciji neznatni još ostali, ima 30-ak predmeta još na sudovijma, očekujemo da ćemo vrlo brzo i to riješiti, kako bi izvođač bio u punom kapacitetu uveden u posao cijelom dužinom trase“, istakao je Stevanović.

Odgovarajući na pitanja novinara rekao je da se ne očekuje dalja korekcija cijene, ali ne zna koliki je iznos.

Iako je sa njima bio i v.d. direktora Autoputeva Republike Srpske Radovan Višković, on se nije obratio medijima, kao ni gradonačelnik Prijedora Slobodan Javor.

Zanimljivo je da su, nakon što su zvaničnici otišli, mašine odvezene, a zastavice koje su stajale kao oznaka na ovom mjestu, uklonjene.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

CIK UZBUNIO JAVNOST: Stotine spornih potpisa završavaju kod tužilaca

Političke partije na samom početku izbornog procesa, odnosno prilikom prijave za učešće na izbore, već su počele da krše zakon i vrše ozbiljna krivična djela, a jedno od njih je i krivotvorenje potpisa podrške.

Broj potpisa potrebnih za kandidaturu

  • 5.000 potpisa za člana Predsjedništva BiH
  • 5.000 potpisa za Predstavnički dom PS BiH
  • 3.000 potpisa za Narodnu skupštinu Republike Srpske
  • 3.000 potpisa za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske
  • 3.000 potpisa za Parlament FBiH
  • 500 potpisa za kantonalne skupštine do 100.000 birača
  • 1.000 potpisa za kantonalne skupštine sa više od 100.000 birača

– Primijećen je značajan broj krivotvorenja potpisa. Izrazito je poražavajući podatak da stranke na samom početku – nisu još ni ovjerene za učešće na izborima – već čine tako značajna krivična djela i u tom obimu. U pitanju su stotine krivotvorenih potpisa – rekla je Vanja Bjelica Prutina, član Centralne izborne komisije BiH.

O ovome je bilo govora na sjednici Centralne izborne komisije BiH, na kojoj se razmatrala ovjera političkih partija za učešće na izborima, a tamo gdje je utvrđeno krivotvorenje ili sumnja u krivotvorenje potpisa CIK će obavijestiti nadležno Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, piše Glas Srpske.

Inače, sam CIK odbio je ovjeru nekoliko političkih partija upravo zbog potpisa. Utvrđeno je da neke od njih nisu dostavile dovoljan broj potpisa, dok kod nekih nedostaje dovoljan broj “validnih potpisa”.

Pojedine partije nisu ovjerene za određene nivoe vlasti, iako su se prijavile za njih, a razlog je takođe nedovoljan broj potpisa pa je tako PDP Republike Srpske ovjeren za izbore za predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske i Narodnu skupštinu Republike Srpske, ali ne i za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

– Teško je to sve zaustaviti u državi kakva je Bosna i Hercegovina gdje mnogi ne poštuju zakon, a to se posebno odnosi na one koji će sutra biti zakonodavna vlast. Oni se bave falsifikovanjem potpisa da bi im CIK ovjerila kandidaturu. Kada vi u početnoj fazi vršite krivično djelo, o kojoj pravnoj državi i vladavini prava govorite. Oni ako uđu u zakonodavnu vlast donosiće zakone – rekao je Vehid Šehić, analitičar i bivši član CIK-a.

On kaže da je loša kaznena politika i da sankcionisanje onih koji krše zakon u oblasti Izbornog zakona mora biti oštrija jer mora biti opšta prevencija i da se upozore svi da se klone takvih radnji.

– Ako su blage zatvorske kazne, onda ćemo imati ponavljanje. Problem je što se krivičnim zakonima djela i oblasti izbora kažnjavaju zatvorom do godinu dana. Onaj koji bude i osuđen koristi blagodeti tog zakona i kupi kaznu i ne ide u zatvor – rekao je Šehić, dodajući da treba onemogućiti otkup kazne zatvora ako se radi o krivičnim djelima u vezi s izborima.

Za izbore za članove Predsjedništva BiH treba 5.000 potpisa birača upisanih u Centralni birački spisak, isto kao i za izbore za poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Političke partije koje žele da učestvuju na izborima za Predstavnički dom Parlamenta FBiH ili u Narodnoj skupštini Republike Srpske, kao i za predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske treba da sakupe 3.000 potpisa.

Dalje, 500 potpisa potrebno je za učestvovanje na izborima za kantonalne skupštine u kojima broj birača nije veći od 100.000, ili hiljadu potpisa ako je broj birača veći od 100.000 KM.

– Potpisi podrške podneseni za izbore za viši nivo vlasti važe i za niži nivo vlasti koji je uključen u taj nivo vlasti – piše u Izbornom zakonu BiH.

Nastavi čitati

Aktuelno