Connect with us

Društvo

ĐAJIĆ PERE PARE? Čitava zgrada Eko toplana sa sistemom 33 miliona, samo grijanje na UKC 30 miliona KM

Čitava zgrada Eko toplana sa sistemom centralnog grijanja, koja je izgrađena tokom vlasti Igora Radojičića, gradonačelnika Banjaluke, prije pet godina koštala je skoro 33 miliona KM, dok UKC problem sa grijanjem rješava kreditom od blizu 30 miliona KM.

Generalni direktor UKC RS Republike Srpske Vlado Đajić izjavio je da su potpisivanjem ugovora s austrijskom kompanijom “Vamed” stvorene pretpostavke za trajno rješavanje problema grijanja u ovoj zdravstvenoj ustanovi.

Projekat “Projektovanje, rekonstrukcija, dogradnja i opremanje objekta Tehničko-ekonomskog bloka UKC Republike Srpske” biće finansiran iz sredstava Evropske investicione banke, a vrijednost ugovora je 14.950.000 evra, ranije je saopšteno iz UKC.

Šta toliko košta?

Direktor austrijske kompanije “Vamed”, Markus Bolnar Nordenkamf, rekao je da ova firma djeluje na tržištu BiH već 15 godina.

– Jedan od najvažnijih projekata ovdje u Banjaluci je projekat rekonstrukcije UKC iz 2018, a takođe izvodimo projekte u Tuzli i Bijeljini – podsjetio je Bolnar.

Dodaje da je firma “Vamed” posvećena izvođenju projekata grijanja po najboljim standardima kada je riječ o zdravstvu.

Bolnar je istakao da dio projekta uključuje rehabilitaciju grijanja i hlađenja, kao i kuhinje, kako bi se obezbijedilo funkcionisanje ovih dijelova bolnice.

UKC je u jesen 2021. godine preuzeo dokumentaciju od Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, te je u aprilu 2022. godine dobijena finalna saglasnost na tendersku dokumentaciju.

Kontaktirali smo i UKC RS, ali još nismo dobili odgovor na šta će se sve potrošiti 30 miliona KM u ovom projektu.

Grijanje za 60.000 građana

Kada je u pitanju grijanje na prostoru čitave Banjaluke i njena primjena, čitava zgrada Eko toplana koštala je blizu 33 miliona KM. U tu cijenu je uključen i sistem centralnog grijanja, koji tokom sezone opskrbi više od 19.000 domaćinstava u Banjaluci odnosno 60.000 građana.

Donosimo vam na šta se sve odnosi ovaj projekat i na koji način je on realizovan, a počeo je prije pet godina tokom mandata Igora Radojičića, te finansiran od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

U projektu piše da će nova kompanija izgraditi, biti vlasnik i upravljati novim pogonom za proizvodnju toplotne energije, koja se procjenjuje na 16,3 miliona evra, a takođe će održavati i upravljati postojećom mrežom centralnog grijanja, uključujući mjerenje toplote i sistem naplate.

– Novi planirani sadržaji uključuju toplanu na biomasu kapaciteta 49 MW, sa kapacitetom koji omogućava povećanje instalirane snage za dodatnih 10 MW, sa 12 kotlova (10 će biti stavljene u upotrebu + 2 u rezervi), smještene blizu postrojenja na mazut (koje se nalaze na obali rijeke Vrbas u istočnom dijelu grada), na istoj obali rijeke, novi vrelovod dužine 550 metara kojim će se spojiti novi toplotni izvor i postojeća pumpna stanica u staroj kotlovnici, prostor za skladištenje biomasa (logistički centar), zakupljen u poslovnoj zoni “Incel” na udaljenosti od pet km od toplane na biomasu, sa površinom od 2.000 metara kvadratnih za skladištenje drvne sječke i mobilni objekat (kontejner) za osoblje – navodi se u projektu iz 2017. godine.

Zbog problema sa grijanjem, nedavno je “Eko toplane” posjetio i gradonačelnik Draško Stanivuković nakon pritužbi građana. Iz ovog preduzeća su reagovali, rekavši da je u prethodnim sezonama zabilježen izuzetno veliki broj kvarova na magistralnom vrelovodu ka naseljima Rosulje, Nova varoš i Paprikovac, te je ovo uzrokovalo česte, višednevne prekide za navedena naselja, tokom ljeta 2022.

Radovi

Izgrađen je, kažu oni, potpuno novi magistralni vrelovod ka navedenim naseljima, obezbijeđena je visoka pouzdanost funkcionisanja vrelovoda i ostvaren značajan korak ka boljem kvalitetu isporuke toplotne energije, te mogućnost priključenja novih korisnika u navedenim naseljima.

– Ova investicija je iznosila oko milion i po KM, a na gradskoj distributivnoj mreži, tokom sezone remonta 2022. godine, ukupno je uloženo 2,8 miliona KM, što predstavlja rekordnu investiciju od osnivanja Eko toplana. Ovo privredno društvo namjerava i dalje da radi sa maksimalnim angažovanjem kako bismo opravdali povjerenje naših korisnika – rekli su iz Eko toplana.

Početkom novembra ove godine imali su, kažu, veliki kvar na dijelu distributivne mreže kojim se toplotnom energijom snabdijeva banjalučko naselje Paprikovac.

– Odlukom Eko toplana nismo sanirali trenutni kvar, već smo, imajući u vidu stanje ovoga dijela mreže i česte kvarove tokom prethodnih sezona, vlastitim ulaganjem od 200.000 KM uradili potpuno izmještanje trase iz privatnih posjeda na javnu površinu, u dužini od 140 metara, kako bismo trajno riješili višedecenijski problem i korisnicima obezbijedili komfor. Korisnicima koji nisu imali isporuku toplotne energije zbog ovog kvara odobrene su bonifikacije, u skladu sa Odlukom o opštim uslovima za proizvodnju, isporuku i korištenje toplotne energije – ističu iz ovog preduzeća.

Podsjećamo, problemi sa grijanjem se konstantno dešavaju pred početak sezone i već godinama se radi na rješavanju ovih problema.

(Tekst: Srpskainfo, Naslov: Banjaluka24.media, FOTO: Agencije)

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Popodne ponovo kiša

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se nakon sunčanog i toplog jutra očekuje nestabilno vrijeme sa pljuskovima i grmljavinom.

Od sredine dana očekuje se naoblačenje sa zapada, koje će prouzrokovati kišu i pljuskove sa grmaljavinom.

Lokalne nepogode i grad moći su u poslijepodnevnim časovima na sjeveru i istoku, a jači pljuskovi u večernjim časovima na jugu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha biće od 10 do 16, u višim predjelima od sedam, a najviša dnevna od 25 do 30, u višim predjelima od 19 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

BOLOVANJA SVE MANJE, TROŠKOVI SVE VEĆI! Fond zdravstva grca u dugovima

U Republici Srpskoj u 2023. godini zabilježeno je manje slučajeva bolovanja nego 2022. godine, ali su troškovi koje je plaćao Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) Republike Srpske bili višestruko veći.

Brojke ćemo početi podatkom da je u prošloj godini u Srpskoj evidentirano više od 211.000 slučajeva bolovanja, što je prosječno oko 17.590 na mjesečnom nivou, odnosno nešto više od 570 slučajeva dnevno.

Ali, kao što smo i rekli, ove brojke su manje u odnosu na 2022. godinu, prema kojima je tada mjesečni prosjek bio 21.300, ili nešto više od 700 na dnevnom nivou.
Međutim, ovdje je bitno napomenuti da se svaka prijava za bolovanje računa posebno, pa primjera radi, jedan radnik u toku mjeseca može da otvori bolovanje i dva puta, i to se evidentira kao dva slučaja.

U prevodu, brojka od 17.590 slučajeva mjesečno ne znači da je na bolovanju tada striktno bilo toliko radnika.

Ipak, dok se broj evidentiranih slučajeva bolovanja smanjuje, troškovi FZO RS se povećavaju.
Ukupno su, kažu za “Nezavisne novine”, veći za 15 odsto nego 2022.

“Prvenstveno zbog toga što su Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju RS povećane osnovice za isplatu plata za vrijeme bolovanja, poput za trudnice koje se nalaze na bolovanju zbog bolesti ili komplikacija u trudnoći, kao i za maligne bolesti, gdje se sada plata za vrijeme bolovanja isplaćuje 100 odsto, a ta bolovanja zbog prirode bolesti i stanja traju duže”, pojašnjavaju iz Fonda zdravstva.

Naravno, napominjemo da se bolovanja razlikuju i po broju dana koliko je neko izostao s posla, a ovom prilikom pažnju ćemo posvetiti onima koja su bila duža od 30 dana.

S tim u vezi, analize FZO RS pokazuju da su na prvom mjestu bila trudnička bolovanja, zatim povrede i trovanja, kao i maligni tumori.

“Trošak Fonda za bolovanja duža od 30 dana u 2023. godini iznosi oko 33 miliona KM, a u 2022. godini iznosio je 17,3 miliona KM”, naveli su iz ove ustanove.

U daljem, statistika pokazuje da je prosječan broj izgubljenih radnih dana po slučaju bolovanja iznosio 12.

FZO RS podsjeća i na to da su u prethodnom periodu na neki način pooštrili pravila za bolovanje. Posljednja u nizu mjera je stupanje na snagu novog Pravilnika o postupku utvrđivanja privremene spriječenosti za rad, kako bi se dodatno unaprijedila oblast bolovanja i sve eventualne zloupotrebe svele na minimum.

“Poslodavci mogu da zatraže vanrednu ocjenu bolovanja za radnike ukoliko imaju bilo kakvu sumnju u opravdanost toga. Na osnovu zahtjeva poslodavca, prvostepena komisija za bolovanje poziva osiguranika i sprovodi vanrednu ocjenu privremene nesposobnosti. Komisija je obavezna pregledati osiguranika i izvršiti uvid u zdravstveni karton i postojeću medicinsku dokumentaciju.

Osiguranik kada primi poziv za vanrednu ocjenu treba da se javi svom porodičnom ljekaru koji je dužan da mu izda uputnicu. Ishod ove vanredne ocjene može biti ili nastavak bolovanja ili vraćanje na posao narednog dana, ako se analizom i pregledom ustanovi da je radnik sposoban za posao”, pojašnjavaju iz Fonda.

Podsjećaju i na činjenicu da vanredne ocjene bolovanja nije moguće tražiti za radnike koji se trenutno ne nalaze na bolovanju, već su to pravo koristili nekada ranije, a sada već rade.

A pored vanredne ocjene, iz FZO dodaju da postoje i vanredne kontrole, koje vrše kontrolori Fonda, a ne gorepomenute komisije i prilikom kojih se radnici ne pozivaju na pregled, već se gleda medicinska dokumentacija.

“Takođe, kod ove kontrole, provjere opravdanosti bolovanja se mogu sprovesti i za bolovanja koja su završena”, kažu iz Fonda, napominjući i to da radnik u roku od 24 časa ima mogućnost da se i sam obrati prvostepenoj komisiji ukoliko nije zadovoljan ocjenom porodičnog ljekara, kao i da ima mogućnost žalbe FZO RS u slučaju da prvostepena komisija zaključi bolovanje, a da on nije zadovoljan tim rješenjem, prenose “Nezavisne novine“.

Obaveza svih koji su na bolovanju jeste da se svakih 15 dana javljaju porodičnom doktoru, a izuzetak su oni koji se nalaze na bolničkom liječenju.

Prema postojećem Pravilniku Fonda, troškove neto plata radnika koji su na bolovanju do 30 dana snosi poslodavac, a za bolovanja duža od 30 dana FZO RS.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i malo toplije

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) će preovladavati sunčano uz malu do umjerenu oblačnost i temperaturu vazduha uglavnom između 23 i 28 stepeni Celzijusovih.

Ujutru će biti vedro, a tokom dana pretežno sunčano uz dnevni razvoj oblačnosti i toplo. Nešto oblačnije biće poslije podne u Hercegovini, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Najniža jutarnja temperatura vazduha iznosiće između osam i 13 stepeni Celzijusovih, na jugu do 16, a najviša dnevna između 23 i 28 stepena Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren južnog i jugozapadnog smjera.

Nastavi čitati

Aktuelno