Connect with us

Društvo

Imamo dovoljno hrane, ali i mjere za poremećaje na tržištu

Vlasti u Republici Srpskoj, bar prema izjavama koje plasiraju u javnosti, svjesne su poteškoća s kojima se suočavaju građani kada su u pitanju poskupljenja osnovnih životnih namirnica, a za “Nezavisne novine” poručuju da Srpskoj ne prijeti nestašica hrane, niti drugi poremećaju na prehrambenom tržištu.

Takođe, iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske poručuju i da, ukoliko dođe do određenih problema, Vlada ima spremne mehanizme da ih riješi, te da nepostojanje robnih rezervi ni u kom slučaju ne može ugroziti građane, jer je to pitanje regulisano hitnim interventnim nabavkama.

Dok se čeka na formiranje izvršne vlasti u Republici Srpskoj, jedinstveni zaključak tokom pregovora kod mandatara Radovana Viškovića je da će buduća vlada uložiti neophodne kapacitete da pomogne ugroženim građanima, prije svega kada su u pitanju nabavke osnovnih životnih namirnica.

Zbog činjenice da je od 1. decembra hljeb u Srpskoj skuplji za 10 feninga, te bojazni da će se to prenijeti i na druge proizvode, nadležni obećavaju reakciju.

“Nova vlada imaće zadatak da izuči sve modalitete zamrzavanja cijena osnovnih životnih namirnica. Ali, u tom slučaju, budžet će morati imati sredstva za subvencionisanje eventualnog povećanja troškova proizvodnje”, naveo je nedavno predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

On je dodao i da će s pekarima razgovarati i da se ograniči cijena hljeba, uz uslov iste ili slične cijene struje za privrednike koji se bave ovom proizvodnjom.

Ako izađemo nakratko iz okvira Republike Srpske, pa se preselimo do Mađarske, vidjećemo da je i tamošnja vlada propisala ograničenje cijena najvažnijih životnih namirnica u nastojanju da obuzda inflaciju. Ali, stručnjaci u Mađarskoj, uprkos činjenici da je ovo donijelo uštede u budžetima građana, kažu da je ovo donijelo probleme na tržištu hrane. Ide se do toga da oni čak predviđaju da će, ukoliko ova mjera ostane na snazi duže vrijeme, vlada morati propisati maksimalne količine proizvoda koje jedan potrošač može da kupi.

“U protivnom, postoji mogućnost ozbiljnog manjka osnovnih životnih artikala”, upozorava tamošnja struka.

S druge strane, Organizacija za hranu i poljoprivredu UN (FAO) poručuje da su globalne cijene prehrambenih proizvoda ostale uglavnom stabilne u novembru, i to čak s padom cijena žitarica, mesa i mliječnih proizvoda.

U Republici Srpskoj se, bar u ovom trenutku, ne razmišlja o mogućem scenariju nestašice hrane ili eventualnom ograničenju na kupljenu količinu proizvoda.

“Trenutno nema poremećaja u snabdjevenosti tržišta i lancima snabdijevanja tržišta Republike Srpske”, kažu za “Nezavisne” iz Ministarstva trgovine i turizma.

Naglašavaju da je krajem novembra usvojen Plan interventnih nabavki proizvoda, robe i sredstava za 2023. godinu, te da nikakva mjera ne smije biti donesena dok se prvo ne analizira da li bi ona dovela do vještačkih nestašica na tržištu.

Iz Ministarstva podsjećaju da su od novembra 2021. godine na snazi uredbe o ograničavanju marži u prometu robe.

“S ciljem obezbjeđenja zaliha za slučaj da dođe do poremećaja u snabdijevanju, Vlada RS donijela je početkom marta 2022. zaključke o pokretanju interventnih nabavki osnovnih životnih namirnica ukupne vrijednosti veće od 16 miliona KM.

U proteklim mjesecima dio ovih namirnica doniran je javnim kuhinjama, centrima za socijalni rad, te korisnicima Crvenog krsta RS, a u narednim danima javne kuhinje preuzeće količine brašna dovoljne za šestomjesečnu potrebu rada ovih ustanova”, istakli su iz Ministarstva trgovine i turizma RS.

Na naše pitanje da li bi u ovom slučaju pomoglo da Srpska ima robne rezerve, te da hranu skladišti, a ne interventno nabavlja, iz resornog ministarstva odgovaraju da je Zakon o interventnim nabavkama proistekao iz potrebe da se unaprijedi sistem robnih rezervi, te da se eliminišu slabosti prethodnih zakonskih rješenja.

Podsjetimo, Vlada RS je kao ozbiljne poremećaje na tržištu definisala stanja tokom prirodnih nepogoda, tehničko-tehnološke i ekološke katastrofe, ratno stanje i druge vanredne prilike koje dovode do nestašice dobara za potrebe privrede i snabdijevanja stanovništva.

Društvo

NAUČNICI IMAJU LOŠE PROGNOZE ZA BALKAN! Biće među najteže pogođenim područjima Еvrope

Iako naučnici imaju alate i metode da izmjere uticaj klimatskih promjena – kako se to može učiniti pa da pojedinac, u okviru vlastitog života, ima neku vrijednost kojom bi izmjerio kako se, pod uticajem klimatskih promjena, mijenja i njegov život?

Nije lako zamisliti šta je tačno “prosječno globalno zagrijavanje od 1,5 ili 2 stepena” i na koji će nam način izmijeniti svakodnevni život.

Time su se pozabavili istraživači s Masačusets Instituta Tehnologije (MIT); razvili su novi način mjerenja uticaja globalnog zagrijavanja u stvarnom životu i predviđanja dugoročnih učinaka. Ispostavilo se da će značajnu promjenu osjetiti i ljudi na Balkanu.
Mjera naučnika MIT-a, kreirana uz korištenje podataka 50 različitih klimatskih modela, određena je prema tome koliko će u raznim destinacijama širom svijeta do 2100. godine rasti ili padati broj “dana na otvorenom”, odnosno perioda od 24 sata kada su temperature dovoljno ugodne za većinu ljudi da se bave aktivnostima na otvorenom, bilo da rade ili da provode slobodno vrijeme.

To su dani kada nije ni prevruće ni prehladno, što su naučnici smjestili u temperaturni raspon otprilike između 10 i 25 stepeni, bez ekstremnih vremenskih nepogoda.
Internet alat koji su razvili istraživači sa MIT-a takođe omogućava ljudima da postave vlastiti raspon temperature kada provjeravaju podatke iz svoje zemlje na temelju onoga što im samim predstavlja ugodno vrijeme.

Studija MIT-a pokazala je da će tropska odredišta doživjeti najveće promjene u broju dana na otvorenom. Najveći udar pretrpjeće Dominikanska Republika, koja će do kraja vijeka izgubiti čak 124 dana ugodnog vremena godišnje. Meksiko, Indija, Tajland i Еgipat izgubiće pola takvih dana.

Istaknuta je i podjela između globalnog sjevera, koji će dobiti više dana ugodnog vremena, i globalnog juga, koji će izgubiti više uprkos tome što je emitovao manje stakleničkih gasova.

A šta je s Еvropom, ko će izgubiti najviše “dana na otvorenom” do 2100?

U Еvropi takođe postoji podjela sjever-jug kada su u pitanju dani na otvorenom. S obzirom na klimatsko zagrijavanje, na sjeveru će biti više dana s ugodnim vremenom jer će zime postati toplije, ali na jugu će ekstremne vrućine tokom ljetnih mjeseci uzrokovati pad broja dana na otvorenom.

Prema podacima MIT-a, Balkan će vjerovatno biti jedna od najteže pogođenih regija u Еvropi. Albanija će tako izgubiti 30 dana, Srbija 26, Sjeverna Makedonija 21, Bugarska 17, Kosovo 19, a Rumunija 12 dana.

Južnije, Grčka bi do 2100. mogla izgubiti 37 dana na otvorenom godišnje zbog ekstremnih vrućina između maja i septembra, navodi studija MIT, javlja “Slobodna Dalmacija”.

Nastavi čitati

Društvo

SCENARIO ZA VASKRS IDENTIČAN ONOM ZA BOŽIĆ! Cijene prasetine rastu u NEBO

Maksimalna cijena po kojoj proizvođači u Srpskoj prodaju prasiće za predstojeće praznike je 12 KM po kilogramu, a preko toga po višoj cijeni prodaju preprodavci, odnosno šverceri, kazali su farmeri i dodali da manjak ponude diktira cijenu.

Mišo Maljičić, predsjednik Udruženja svinjara Republike Srpske, rekao je za “Nezavisne novina” da je trenutno veća potražnja od ponude, ali i nedavna pojava afričke kuge u Semberiji diktira cijenu.

“Zbog manjka svinja na tržištu u Evropskoj uniji, ali i visoke cijene, došlo je do rasta cijene i kod nas”, kazao je Maljičić i istakao da sadašnja cijena kod farmera iznosi oko 12 KM po kilograma žive vage.

“Mada postoji tendencija rasta u narednih nekoliko dana, kako se bude približavao Vaskrs i jedna od najvećih srpskih slava Đurđevdan, vjerovatno će cijene biti više”, kazao je Maljičić i rekao je da će kod registrovanih farmera cijena biti viša sigurno za jednu marku.

“Ali ne mogu da predvidim šta će donijeti preprodaja, odnosno crno tržište i klaonice, kako će oni nastojati da profitiraju u ovoj situaciji”, kazao je Maljičić.

Draško Banjac, predsjednik Udruženja farmera Republike Srpske, rekao je za “Nezavisne novine” da je crno tržište prodaje prasića u Srpskoj veoma razvijeno te da to ugrožava proizvođače.

Prema njegovim riječima, na selu kod proizvođača trenutna cijena po kilogramu iznosi od 11 do 12 KM.

“To cijena za prasiće je do 35 kilograma, ali ni za predstojeće praznike i slave ne bi trebalo da dođe do povećanja ove cijene, bar ne kod nas na selima”, rekao je Banjac.

Miloš T. iz Gradiške kaže da je oko 15. aprila kod jednog farmera iz okoline Gradiške rezervisao prase za slavu Đurđevdan, po cijeni od 12 maraka po kilogrami.

“Kupio sam prase po toj cijeni, ali kako mi je rečeno kada sam kupovao, cijene bi oko Đurđevdana mogle ići i do 15 KM. Građani koji slave će ove godine veoma skupo proći za pečenicu”, rekao je on, pišu Nezavisne novine.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Vraća nam se proljeće, sunčano i TOPLIJE!

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH će biti sunčano uz umjerenu oblačnost, te dnevnu temperaturu vazduha do 24 stepena Celzijusova.

Ujutro će na istoku i jugu biti oblačnije, u ostalim predjelima vedro, a oko rijeka i po kotlinama očekuje se prolazna magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana biće toplije i sunčano uz umjerenu oblačnost, više oblaka biće na zapadu i planinama, gdje ponegdje može padati slaba kiša.

Jutarnja temperatura vazduha biće od tri do devet, u višim krajevima od jedan, a dnevna od 17 do 24, u višim krajevima od 13 stepeni Celzijusovih.

Duvaće slab vjetar na sjeveru, sjeverni i sjeveroistočni, a u ostatku zemlje južni i jugozapadni, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Aktuelno