Connect with us

Društvo

KAKO LJUDI UOPŠTE USPJEVAJU DA SASTAVLJAJU KRAJ SA KRAJEM? BiH prednjači u poskupljenju životnih namirnica na Balkanu

Proteklih mjeseci u državama Balkana, kao i u drugim zemljama u svijetu, značajno su porasle cijene osnovnih životnih namirnica kao i drugih proizvoda, što najviše pogađa obične građane.

Uzemljama u regiji osim goriva, grijanja i mnogih drugih proizvoda značajno su poskupile osnovne životne namirnice, poput brašna, ulja i mlijeka. Iako cijene životnih namirnica variraju po gradovima kao i u marketima, ovdje su predstavljene prosječne cijene nekih namirnica.

Prema najnovijim podacima, litar mlijeka sa 32 odsto mliječne masti najskuplji je u Bosna i Hercegovina gdje košta 1,40 eura, a potom slijedi Srbija sa cijenom od 1,30 eura, Sjeverna Makedonija 1,05 i Hrvatska gdje litar mlijeka košta 0,97 eura.

Brašno je takođe najskuplje u BiH, gdje, naprimjer, jedan kilogram brašna tip 500 košta 0,70 eura. Slijede Hrvatska gdje kilogram brašna u prosjeku košta 0,62 eura, Srbija 0,60 i Sjeverna Makedonija, gdje kilogram brašna košta 0,59 eura.

Šećer je takođe najskuplji u BiH gdje građani za kilogram moraju izdvojiti 1,15 eura, a u Hrvatskoj košta 1,10, Sjevernoj Makedoniji 0,90 i u Srbiji 0,88 eura.

Suncokretovo ulje je trenutno najskuplje u Hrvatskoj gdje litar košta 2,12 eura, dok je u Bosni i Hercegovini 2,05 eura, Sjevernoj Makedoniji 1,94 i Srbiji, gdje cijena litra ulja u prosjeku iznosi 1,58 eura.

Maslac je najskuplji u Bosni i Hercegovini, gdje 250 grama maslaca košta 3,36 eura. U Srbiji maslac košta 3,23 eura, u Hrvatskoj 2,92, a u Sjevernoj Makedoniji 2,6 eura.

Potrebno zaštititi potrošače
Edin Pašić, predsjednik Udruženja potrošača Kantona Sarajevo, ističe da postoje mehanizmi da se zaštite potrošači u Bosni i Hercegovini, ali da se ne koristi skoro nijedan.

– Ukratko, to su mehanizmi poput ograničavanja cijena, ograničavanja marži, oporezivanja ekstra profita. Sve su to alati koji su na raspolaganju, čime bi se mogle ograničiti cijene, a indirektno bi se moglo ograničiti tako što bismo mogli imati robne rezerve, za početak nafte, koju nemamo, gdje bi se naftni derivati mogli plasirati na tržište da se malo uravnoteži cijena i ublaže ti udari, gdje bi određene socijalne kategorije kao i ljudi koji troše mnogo goriva mogli da ublaže taj udar – kazao je Pašić.

Posebno napominje kako na tržištu u BiH ima špekulativnih pojava i lažnih nestašica.

– Ako vidimo da je inflacija u Bosni i Hercegovini oko 17 – 18 odsto, samim time znači da je određeni dio te inflacije uzrokovan netržišnim razlozima, odnosno povećanjem cijena zato što se može. Jednostavno, to je lov u mutnom u korištenju krize – kazao je Pašić, dodajući da potrošači trebaju prijavljivati špekulativne pojave i sumnjive cijene na tržištu.

Kako je rekao, potrošači jednostavno neće moći izdržati ove visoke cijene.

– Ja sam siguran da građani to neće moći podnijeti. Vi već sada imate ogroman pritisak, kao i prigovore na cijene grijanja u Sarajevu gdje ljudi to više ne mogu platiti. Ljudi jednostavno to neće moći više da plaćaju. Ljudi će morati odgađati određene troškove – rekao je Pašić, napominjući da je potrebno poduzeti nešto kako bi se ograničio rast cijena, posebno cijena nafte i grijanja.

Naglasio je da su u Bosni i Hercegovini proteklih mjeseci značajno poskupile osnovne životne namirnice.

– Sve vrste mesa su dramatično poskupile. Od 2020. godine piletina je recimo poskupila preko 100 posto. Zadnji talas poskupljenja je mlijeko koje je sa marke i po otišlo na 2,80 KM. Za te namirnice recimo nema opravdanja da toliko poskupe jer mlijeko se ne pravi od nafte. Otkupna cijena mlijeka od 50 feninga je ostala skoro pa ista u odnosu na prije dvije – tri godine, a tržišna cijena je otišla preko 100 odsto – kazao je.

Smanjiti PDV
Pašić ističe da su u zemljama regije Balkana poduzete određene mjere kako bi se zaštitili potrošači od rastućih cijena, prije svega na umanjivanju poreza na dodatu vrijednost (PDV).

– Hrvatska je negdje u koroni uvela diferencirane stope PDV. Mislim da je Srbija ograničila marže na određene vrste proizvoda. To su stvari koje bi trebale da se urade. Ne treba ni biznismenima oduzeti pravo na zaradu. Međutim, treba ih ubijediti, da tako kažem, da ovo nije vrijeme za ekstra profit – smatra Pašić.

Podsjetio je da potrošačka korpa u BiH poskupljuje svake godine.

– Već sada je misterija kako ljudi sastavljaju kraj s krajem jer matematika govori da jedna prosječna porodica ne može sa dvije prosječne plate podmiriti potrošačku korpu – kazao je Pašić.

(Agencije)

Društvo

NEMA LIJEKOVA U BiH! Više od 40 trajno povučeno, POSLJEDICE OSJEĆAJU PACIJENTI!

Uzroci nestašice lijekova – od problema u proizvodnji i nabavci sirovina do odluka proizvođača da obustave isporuke. Posljedice najviše osjećaju pacijenti koji sve teže dolaze do osnovnih lijekova.

“Teška situacija što se tiče lijekova, hemoterapija, pogotovo ove imunološke terapije najnovijih lijekova koje samo određen broj pacijenata može da primi preko fonda, to su naše liste čekanja, a ostali pacijenti se snalaze kako znaju i umiju kupuju te tako strašno skupe lijekove dok čekaju da dođu na red da im finansira fond. Trenutno lijekova nema ni svih, ni onih kojih je bilo do sada”, rekla je iz Udruženja cijena oboljelih od raka dojke “Iskra” Suzana Kekić.

U udruženju ”Diši za život”, ističu da njihovi članovi za sada uspijevaju doći do potrebne terapije i da nisu na listi čekanja, ali da je glavni problem cijena. “Kad su u pitanju ovi lijekovi koje primaju pacijenti oboljeli od raka pluća to je cijena 11 do 14 000 maraka po terapiji i ako uzmete u obzir da je to na 21 dan, gdje je po protokolu da se primi po 20-30 takvih terapija onda možete misliti o kakvim količinama finansijskih sredstava se radi”, ističe predsjednik Udruženja “Diši za dušu” Seka Dželić, piše ATV.

Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH navode da nestašice ne pogađaju samo jednu grupu lijekova te da većina ima generičke zamjene. Ipak, prekidi u snadbijevanju i dalje otežavaju dostupnost pojedinih terapija.

-Kada su u pitanju trajni prekidi koje proizvođači prijavljuju (ukidanje dozvole i ne ulazak u postupak obnove dozvole), oni se dešavaju uglavnom iz komercijalnih razloga. -Kada su pitanju privremeni prekidi, oni se dešavaju zbog problema u samom proizvodnom procesu, zbog izmjena u proizvodnom procesu, zbog reorganizacije proizvodnje, zbog problema u nabavci sirovina, problema u nabavci pakovanog materijala, zbog globalno narušenih lanaca snabdijevanja.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS poručuju da ne mogu direktno uticati na formiranje cijena lijekova, ali kroz pravilnike i tenderske nabavke nastoje uticati na njihovu dostupnost. Kod uvrštavanja lijekova na listu, cijene se određuju tako da su generički lijekovi obavezno jeftiniji od originalnih.

-Ukoliko postoji namjera povećanja veleprodajne cijene lijeka sa PDV-om, podnosilac prijedloga je obavezan da obavijesti Fond najmanje tri mjeseca prije promjene cijene, kako bi Fon zdravstvenog osiguranja Republike Srpske razmotrio prijedlog.

-Kada su u pitanju lijekovi koji se nabavljaju putem tendera, bira se onaj ponuđač lijeka koji je ponudio ekonomski najprihvatljiviju cijenu, ukoliko ispunjava i ostale potrebne kriterijum. Nestašice lijekova sve su učestalije. Cijene iz mjeseca u mjesec rastu, dodatno otežavajući dostupnost terapije građanima.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA Sunčano vrijeme, na istoku hladnije!

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) sutra će biti sunčano vrijeme, a na istoku hladnije uz umjerenu oblačnost.

Ujutro će biti hladnije, na istoku oblačno, a u ostalim predjelima vedro. U višim dijelovima biće slabog mraza, a oko rijeka i po kotlinama moguća je prolazna magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Na jugu se očekuje vjetrovito vrijeme tokom cijelog dana.

Duvaće slab do umjeren vjetar uglavnom sjevernih smjerova, a u Hercegovini umjerena do jaka bura.

Jutarnja temperatura vazduha biće od dva do sedam, na jugu do devet, u višim predjelima od minus dva, a dnevna od 10 na istoku do 17 na jugu i zapadu, u višim predjelima šest stepeni Celzijusovih.

 

Nastavi čitati

Društvo

ŠTA KAŽE DIREKTOR ĐAJIĆ? Prije prenatalnog testiranja, trudnice moraju da uplate 1.100 KM

Trudnice kojima je preporučen prenatalni test, ovu uslugu i dalje mogu da dobiju u UKC Srpske, ali da prethodno uplate 1.100 KM.

Kako su saopštili iz UKC Srpske, nisu imali izbora nego da izmijeni način realizacije ove usluge.

– Naime, program neinvazivnog prenatalnog testiranja iz krvi trudnice, donesen od strane FZO, na osnovu kojeg smo zaključili Sporazum o zajedničkoj javnoj nabavci i uredili odnose u pogledu pružanja ovih usluga, zabranjen je za dalju primjenu na osnovu rješenja Konkurencijskog savjeta BiH. U međuvremenu, Fond zdravstvenog osiguranja Srpske je najavio izmjenu predmetnog programa, zatražio mišljenje Konkurencijskog savjeta BiH o prijedlogu za novi program, te obustavio plaćanje po ranije važećem programu. Uz napomenu da će korisnici sami plaćati uslugu, te da će “izmjenom programa morati da podnose zahtjev za refundaciju troškova za ovu uslugu po cijeni definisanoj cjenovnikom Fonda” – ističu iz UKC Srpske.

Dodaju da je, s obzirom na novonastale okolnosti, a u iščekivanju stava Konkurencijskog savjeta BiH po pitanju prijedloga FZO, UKC prinuđen da izmijeni način realizacije ove usluge.

– Zato, korisinici ovih usluga, u međuvremenu, mogu pristupiti prenatalnom testiranju uz prethodnu uplatu 1.100 KM na žiro račun UKC. S druge strane, naknadno mogu tražiti refundaciju troškova od strane FZO u punom iznosu – naglašavaju u UKC.

Ovo znači da, kako kažu, bolnice u Srpskoj, uz uzorke koje dostavljaju UKC, treba da dostave i odgovarajući dokaz o uplati.

– Takođe, bolnice u Srpskoj treba da upoznaju korisnike usluge da imaju pravo na refundaciju troškova kod FZO. Napominjemo da se radi o privremenom rješenju, dok se ne održi sjednica Konkurencijskog savjeta BiH, koja se očekuje krajem novembra. Očekujemo da bude donesena odluka o omogućavanju potpisivanja novog ugovora između UKC i FZO, na osnovu kojeg bismo nastavili testiranje po ranijem načinu, odnosno, besplatno za pacijente – poručuju iz UKC.

Nastavi čitati

Aktuelno