Connect with us

Društvo

OGLASIO SE JAVOR “Kiša nanijela velike štete, predstoji besana noć u Prijedoru” (VIDEO)

U Prijedoru je usljed obilnih padavina i ogromne količine vode koju nisu mogli da prime kolektori i kanalizacione mreže oštećen veliki broj objekata, puteva i mostova, izjavio je večeras gradonačelnik Slobodan Javor.
Javor je rekao novinarima da kiša od sinoć neprekidno pada i da je, prema informacija koje trenutno ima, voda ugrozila mnogo stambenih i pomoćnih objekata te došla i u centar grada.

“Mnoge zgrade, odnosno podrumi zgrada u centru su poplavljeni i tu smo pomoću pumpi ispumpali veći dio vode. To je slučaj sa Domom penzionera, a i pojedine ustanove i preduzeća su poplavaljeni. Svi smo na terenu i činimo sve što je u našoj moći da spasimo što više objekata”, istakao je Javor.

On je za sutra ili u ponedjeljak, dok se voda povuče, najavio formiranje više komisija koje će analizirati situaciju na terenu i štetu na objekatima.

“Vodostaj rijeka Sane i Gomjenice je takav da još uvijek mogu da prime određenu količinu vode, a ono što je najveći problem je rijeka Miloševica, jer je zbog njenog izlivanja došlo do problema u naselju Topolik”, rekao je Javor.

On je naglasio da je grad uradio jedan dio posla kada je u pitanju čišćenje i uređenje njenog korita u dužini od 1,6 kilometara što, kako je rekao, čini se nije bilo dovoljno, ali je uticalio da spriječi izlivanje vode u jutranjim časovima.

“Prije nekoliko trenutaka sam se čuo da direktorom preduzeća `Vode Srpske` koji mi je saopštio da je završena sva procedura sa Evropskom investicionom bankom u vezi sa čišćenjem korita rijeke Miloševice, što znači da je izabran nadzorni organ i da će za dvadesetak dana biti potpisan ugovor, nakon čega će preduzeće koje je dobilo posao ući u radove”, rekao je Javor.

On je dodao da je čitava ta procedura predugo trajala, da problem sa čišćenjem rijeke Miloševice traje previše godina, ali da je količina padavina ovaj put bila tolika da se voda pojavila i na terenu koji je kilometrima udaljen od prve rijeke ili potoka.

“Pred nama je još jedna besana noć i ići ćemo svuda gdje možemo pomoći da spriječimo veću štetu”, poručio je Javor.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Kiša, oblaci, vjetar

U Bosni i Hercegovini će biti oblačno i vjetrovito sa padavinama, dok će u višem predjelima kiša preći u susnježicu i snijeg.

U prvom dijelu dana jača kiša padaće na zapadu, dok će na jugu i istoku biti pretežno suvo sa kraćim sunčanim periodima, dok se u Krajini očekuju i obilnije padavine, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Poslije podne će se javiti nova izražena padavinska zona na jugozapadu i jugu i širiće se ka svim predjelima, dok će lokalno u Hercegovini biti i jačih pljuskova uz obilnije padavine za kratko vreme, a na severozapadu će doći do prestanka padavina uveče uz formiranje magle oko reka. Tokom prvog dijela dana duvaće umjeren do jak vjetar južnih smjerova, poslije podne će malo oslabiti i okrenuti na sjeverne smjerove, dok će u Hercegovini nastaviti da duva umjeren do jak, na udare olujni, južni vjetar.

Minimalna temperatura vazduha biće od dva do devet, a maksimalna od 10 do 18 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

RAVNOPRAVNI STANOVNICI ZEMLJE: Danas je Svjetski dan životinja

Svjetski dan životinja koji se obilježava svakog 4. oktobra od 1931. godine, poznat i kao Međunarodni dan zaštite životinja, posvećen je pravima životinja i očuvanju životinjskog biodiverziteta.

Prvi tragovi zaštite životinja datiraju daleko u prošlost kada su vladari davali osnovna uputstva narodu da stoku treba hraniti i pojiti, a ne batinati. U periodu od 17. do 19. vijeka veliki mislioci pokreću teme zaštite životinja, kao i njihova prava.

Svjetski dan životinja proglašen je 1931. godine na konvenciji ekologa u Firenci da bi se istakla ugroženost vrsta.

Na Svjetski dan životinja treba podsjetiti da su životinje ravnopravni stanovnici Zemlje, da imaju jednako pravo na život kao i ljudi, da osjećaju bol, patnju, strah i stres.

Cilj Svjetskog dana životinja jeste da se poboljša odnos prema životinjskim vrstama širom svijeta, kao i da se pruži podrška pojedincima, grupama i organizacijama koje se staraju o životinjama.

Nastavi čitati

Društvo

Rafinerija Brod ulazi u novi biznis, NEMA VEZE SA NAFTOM

Da li će se Rafinerija nafte u Brodu vratiti poput “feniksa”?

Ovo preduzeće planira da u svom krugu gradi postrojenje za reciklažu plastike sa dnevnim kapacitetom od 32 tone. Od te sirovine bi se kasnije proizvodili kanisteri za Rafineriju ulja u Modriči.

U fabrici bi bila uspostavljena linija za tretman PET ambalaže i linija za tretman plastičnih folija koje bi pojedinačno imale kapacitet prerade od 1.000 kilograma po satu, izvijestio je Capital.

Realizacija predmetnog projekta neće proizvoditi elemente značajnih uticaja na životnu sredinu koji bi mogli da dovedu do značajnog zagađenja u odnosu na postojeće stanje na lokaciji, a samim tim niti elemente negativnog prekograničnog uticaja – navode oni u elaboratu koji su uz zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu poslali Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

U ovom dokumentu se navodi da reciklaža plastike predstavlja jedan od ključnih koraka ka održivom upravljanju otpadom i smanjenju negativnog uticaja na životnu sredinu.

Ne rade već godinama

– Njeno sporo razlaganje čini je velikim ekološkim izazovom. Udio plastičnog otpada u ukupnoj količini mješovitog komunalnog otpada iznosi 12 do 15 posto težinski, dok zapreminski gledano ovaj udio se kreće od 30 do 40 posto zbog niske molekularne težine plastike – navodi se u elaboratu.

Zanimljivo je da je rafinerija početkom avgusta u Brodu postavila spremnik za prikupljanje PET ambalaže u Gradskom parku u Brodu.

Podsjećamo, Rafinerija nafte Brod je obustavila preradu nafte nakon eksplozije koja se dogodila u oktobru 2018. i od tada više nije pokretala ovaj proces.

Iako su vlasnici, ruski investitori u više navrata najavljivali remont, modernizaciju i prelazak na gas kao energent to se do danas nije desilo.

Preduzeće je za šest mjeseci ove godine napravilo minus od 31,17 miliona maraka sa čime je akumulirani gubitak narastao na preko 914 miliona maraka.

Nastavi čitati

Aktuelno