Connect with us

Društvo

MISTERIJA PREŽIVLJAVANJA: Poskupljenja u BiH ispred ostalih država na Balkanu

Proteklih mjeseci u državama Balkana, kao i u drugim zemljama u svijetu, značajno su porasle cijene osnovnih životnih namirnica kao i drugih proizvoda, što najviše pogađa obične građane.

U zemljama u regiji osim goriva, grijanja i mnogih drugih proizvoda značajno su poskupile osnovne životne namirnice, poput brašna, ulja i mlijeka. Iako cijene životnih namirnica variraju po gradovima kao i u marketima, ovdje su predstavljene prosječne cijene nekih namirnica.

Prema najnovijim podacima, litar mlijeka sa 32 odsto mliječne masti najskuplji je u BiHi gdje košta 1,40 evra, a potom slijedi Srbija sa cijenom od 1,30 evra, Sjeverna Makedonija 1,05 i Hrvatska gdje litar mlijeka košta 0,97 evra.

Brašno je takođe najskuplje u BiH, gdje, naprimjer, jedan kilogram brašna tip 500 košta 0,70 evra. Slijedi Hrvatska gdje kilogram brašna u prosjeku košta 0,62 evra, Srbija 0,60 i Sjeverna Makedonija, gdje se ova namirnica plaća 0,59 evra.

Šećer je takođe najskuplji u BiH gdje građani za kilogram moraju izdvojiti 1,15 evra, a u Hrvatskoj košta 1,10, Sjevernoj Makedoniji 0,90 i u Srbiji 0,88 evra.

Suncokretovo ulje je trenutno najskuplje u Hrvatskoj gdje litar košta 2,12 evra, dok je u BiH 2,05 evra, Sjevernoj Makedoniji 1,94 i Srbiji, gdje cijena litra ulja u prosjeku iznosi 1,58 evra.

Maslac je najskuplji u Bosni i Hercegovini, gdje 250 grama maslaca košta 3,36 evra. U Srbiji maslac košta 3,23 evra, u Hrvatskoj 2,92, a u Sjevernoj Makedoniji 2,6 evra.

Edin Pašić, predsjednik Udruženja potrošača Kantona Sarajevo, ističe da postoje mehanizmi da se zaštite potrošači u BiH, ali da se ne koristi skoro nijedan.

“Ukratko, to su mehanizmi poput ograničavanja cijena, ograničavanja marži, oporezivanja ekstraprofita. Sve su to alati koji su na raspolaganju, čime bi se mogle ograničiti cijene, a indirektno bi se moglo ograničiti tako što bismo mogli imati robne rezerve, za početak nafte, koju nemamo, gdje bi se naftni derivati mogli plasirati na tržište da se malo uravnoteži cijena i ublaže ti udari, gdje bi određene socijalne kategorije kao i ljudi koji troše mnogo goriva mogli da ublaže taj udar”, kazao je Pašić.

Posebno napominje kako na tržištu u BiH ima spekulativnih pojava i lažnih nestašica.

“Ako vidimo da je inflacija u Bosni i Hercegovini oko 17 – 18 odsto, to znači da je određeni dio te inflacije uzrokovan netržišnim razlozima, odnosno povećanjem cijena zato što se može. Jednostavno, to je lov u mutnom u korištenju krize”, kaže Pašić, dodajući da potrošači trebaju prijavljivati spekulativne pojave i sumnjive cijene na tržištu.

Kako je rekao, potrošači jednostavno neće moći izdržati ove visoke cijene.

“Siguran sam da građani to neće moći podnijeti. Već sada imamo ogroman pritisak, kao i prigovore na cijene grijanja u Sarajevu gdje ljudi to više ne mogu platiti. Ljudi jednostavno to neće moći više da plaćaju. Ljudi će morati odgađati određene troškove”, rekao je Pašić, napominjući da je potrebno poduzeti nešto kako bi se ograničio rast cijena, posebno cijena nafte i grijanja.

Naglasio je da su u BiH proteklih mjeseci značajno poskupile osnovne životne namirnice.

“Sve vrste mesa su dramatično poskupile. Od 2020. godine piletina je recimo poskupila preko 100 posto. Zadnji talas poskupljenja je mlijeko koje je sa marke i po otišlo na 2,80 KM. Za te namirnice recimo nema opravdanja da toliko poskupe jer mlijeko se ne pravi od nafte. Otkupna cijena mlijeka od 50 feninga je ostala skoro pa ista u odnosu na prije dvije – tri godine, a tržišna cijena je otišla preko 100 odsto”, rekao je on.

Pašić ističe da su u zemljama regije Balkana poduzete određene mjere kako bi se zaštitili potrošači od rastućih cijena, prije svega na umanjivanju poreza na dodatu vrijednost (PDV).

“Hrvatska je negdje u koroni uvela diferencirane stope PDV. Mislim da je Srbija ograničila marže na određene vrste proizvoda. To su stvari koje bi trebale da se urade. Ne treba ni biznismenima oduzeti pravo na zaradu. Međutim, treba ih ubijediti, da tako kažem, da ovo nije vrijeme za ekstra profit”, smatra Pašić.

Podsjetio je da potrošačka korpa u BiH poskupljuje svake godine.

“Već sada je misterija kako ljudi sastavljaju kraj s krajem jer matematika govori da jedna prosječna porodica ne može sa dvije prosječne plate podmiriti potrošačku korpu”, kazao je Pašić. Anadolija
Capital

Društvo

PORAŽAVAJUĆE: Srpska za godinu dana “izgubila” više manjih opština

Već više od 20 godina Republika Srpska ima negativan prirodni priraštaj, a takav trend nastavljen je i u prošloj godini, kada je Srpska “izgubila” nekoliko manjih opština poput Krupe na Uni, Jezera, Istočnog Starog grada i Istočnog Mostara zajedno, jer je broj umrlih lani bio veći za 4.199 u odnosu na broj rođenih.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, tokom 2023. godine u Srpskoj je rođeno 9.309 beba, dok je broj umrlih mnogo veći, odnosno 13.508. Tako je u odnosu na 2022. godinu, lani situacija bila malo bolja. Naime, u 2022. godini je u matičnu knjigu rođenih upisano 9.118 beba, a u matičnu knjigu umrlih 16.263 osobe.

Uzimajući u obzir podatke iz popisa iz 2013. godine, manje od 4.199 stanovnika imaju opštine: Donji Žabar, Han Pijesak, Ljubinje, Novo Goražde, Oštra Luka, Berkovići, Trnovo (RS), Kalinovik, Krupa na Uni, Jezero, Istočni Stari grad, Petrovac, Kupres (RS), Istočni Mostar i Istočni Drvar.

“Od 2002. godine prirodni priraštaj Republike Srpske je negativan. Kontinuitet pada prirodnog priraštaja ukazuje na sve veći broj umrlih, a manji broj živorođenih. Stopa prirodnog priraštaja u 2023. godini iznosila je -3,7 promila”, naveli su iz Zavoda za statistiku Srpske dodajući da je ipak u 2023. godini zabilježena najviša stopa ukupnog fertiliteta.

Stevo Pašalić, demograf, ističe da veći problem predstavlja odseljavanje stanovništva nego negativan prirodni priraštaj, koji je, kako kaže, u 2023. godini bio povoljniji u odnosu na prethodne. Kako navodi, statistika ne uzima u obzir spoljne migracije, a cijeli region je upravo negativan kada se govori o tom pitanju.

“Za ovih 10 godina nakon popisa zaključno sa 2023. godinom, došao sam do broja od 104.000 odlazaka, to je u prosjeku oko 10.430 odlazaka godišnje. Takođe, imamo i unutrašnje migracije u BiH, gdje je Republika Srpska pozitivna”, kaže Pašalić za “Nezavisne novine”.

Kako ističe, raduje ga podatak da je u Srpskoj rođeno više od 9.000 beba, mada je i to malo, te da se mjerama mora povećati broj rođenih bar na 10.000.

Pašalić navodi da je potrebno donijeti mjere koje neće biti populističke niti političke, već stručne i da akcenat treba da bude na kvalitetu, a ne samo na kvantitetu.

“Ne trebaju klasična davanja, ona daju najmanje efekata. Ona svakome dobro dođu, ali ne daju efekte”, kaže on za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim podacima, na kraju prošle godine Srpska je imala oko milion i sedam hiljada stanovnika.

Vladimir Vasić, sociolog, ističe za “Nezavisne novine” da se u današnje vrijeme porodica samo deklarativno stavlja na prvo mjesto, ali i da pad nataliteta nije samo karakterističan za bh. društvo, već da sa tim probleme vode i druge zemlje.

“Jedan od razloga jeste taj što veliki broj mladih ljudi u najreproduktivnijoj životnoj dobi napušta državu, dakle, odlaze iz BiH i ona floskula da ćemo postati država staraca čini mi se da se obistinila. Dosta ljudi, odnosno i žena i muškaraca, napušta državu, odlaze i samim tim odnose ljudski resurs, odnosno, rađaju život van granica BiH i te generacije koje se tamo rađaju, one, nažalost, ostaju tamo”, kaže on.

Takođe, kako ističe, danas je često karijera na prvom mjestu.

“Granica ulaska u brak i kod muškaraca i kod žena se pomjerila. U dubokim tridesetim godinama stupamo u brak i rađamo jedno ili dvoje, maksimalno troje djece, što, već vidimo, utiče na negativni prirodni priraštaj”, ističe Vasić za “Nezavisne novine”.

Kako navodi, problem su i odluke koje su često samo “kozmetičke”, a ne suštinske.

“Dakle, da bi se dugoročno riješio ovaj problem, država treba aktivno da se uključi i da se stvore neki realni socijalni uslovi za sklapanje brakova, za rađenje novog života”, smatra on.

Nastavi čitati

Društvo

POSLJEDICA MANJKA ZANATLIJA U SRPSKOJ: Majstori dnevno zarade i više od 300 KM

Rad zanatlija iz godine u godinu je sve bolje plaćen, ali je i dalje veoma teško pronaći majstore koji će na kvalitetan način obavljati svoj posao, saglasni su naši sagovornici, koji ističu da takvo stanje podiže cijenu usluga, ali samim tim i zaradu zanatlija.

Jovan Bratić, direktor Zanatsko-preduzetničke komore Republike Srpske, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da Srpska muku muču sa manjkom zanatlija svih profila i da to godinama sve više dolazi do izražaja.

“Keramičari, zidari, moleri, varioci, vodoinstalateri, mesari i vozači su radnici kojih bukvalno nema ni za lijeka”, kazao je Bratić i istakao da je veliki broj obučenih zanatlija otišao u inostranstvo, u potragu za boljom platom, ali naglašava da uopšte nemaju potrebe za time.

“Danas nijedan keramičar neće raditi za platu zato što njegova dnevna zarada može preći i 300 KM, jer je njegova dnevnica od 25 do 30 maraka po kvadratu”, kazao je Bratić i istakao da je dnevnica zidara odavno prešla 100 KM.

“Vodoinstalateri nemaju dnevnicu po kojoj rade, nego oni naplaćuju po izlazu na teren i to košta oko 200 KM”, kazao je Bratić i dodao da je dobrog majstora potrebno čekati nekada i po nekoliko sedmica.

Ističe da danas majstori mogu jako pristojno da žive od svog rada i da su zanatski poslovi mnogo lakši nego prije.

“Mnogo je lakše sada raditi nego prije, jer sada imamo razne mašine koje majstorima pomažu u radu”, rekao je Bratić.

Naglasio je da se u odnosu na prethodni period ništa nije promijenilo, odnosno da je zainteresovanost kod mladih i dalje jako mala.

Da već godinama na tržištu Srpske nedostaje zanatlija svih profila kaže i Vladimir Blagojević, direktor Zanatsko-preduzetničke komore regije Banjaluka.

“Tako da sâm odnos ponude i potražnje definiše cijenu njihovih usluga”, kazao je Blagojević.

Dodao je da dobar zanatlija može danas da zaradi mnogo više od prosječene plate u Srpskoj, što, kako kaže, upućuje na to da je potrebno da se značajnije promoviše samo zanatstvo.

“Učenici koji su završili srednju školu, neki od zanatskih smjerova, mogu odmah po završetku školovanja dobiti siguran posao i mnogo veća primanja nego što je to prosječna plata u Srpskoj”, kazao je Blagojević.

Kako je rekao, u Srpskoj trenutno ne postoji nijedna grana privrede, ali ni djelatnosti u kojoj ne nedostaje adekvatne radne snage, odnosno ljudi koji znaju kvalitetno da rade.

Keramičar Siniša Vasić iz Prijedora, koji svoje usluge nudi putem oglasa, kaže da postavljanje keramike po kvadratu košta 25 KM i da ima pune ruke posla.

“Ne mogu ni postići sve poslove za koje me ljudi zovu “, kaže Vasić.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! I dalje nestabilno sa povremenim pljuskovima

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme, uz moguće slabe lokalne pljuskove, te temperaturu vazduha do 22 stepena Celzijusova.

Jutro će biti pretežno vedro uz malu do umjerenu oblačnost, a oko rijeka i po kotlinama sa prolaznom maglom, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana biće malo toplije uz sunčane periode i uslijediće postepeno nablačenje od juga i zapada koje će donijeti kišu uglavnom na jugu i zapadu. Tokom poslijepodneva kratkotrajna kiša moguća je i ponegdje na sjeveru.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od dva do sedam, u višim krajevima od minus dva, a dnevna od 15 do 22, u višim predjelima od 10 stepeni Celzijusovih.

Duvaće slab vjetar, većinom južnog, a na sjeveru sjevernog i sjeveroistočnog smjera, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Aktuelno