Connect with us

Društvo

LOGOPEDI IMAJU POSLA “PREKO GLAVE”! Sve više djece sa smetnjama u razvoju govora

U Republici Srpskoj u školskoj 2022/2023. godini 209 učenika sa nalazom i mišljenjem stručne komisije imaju oštećenja u govorno-glasovnoj komunikaciji, a pretpostavlja se da je ovaj broj i veći, rečeno je Srni u Ministarstvu prosvjete i kulture Srpske.
Iz Ministarstva su dodali da određen broj djece koja imaju probleme u razvoju govora i jezika nije prošao procjenu stručne komisije, dok su neki u periodu opservacije ili imaju i druge smetnje koje su primarno navedene od škola.
U osnovnim školama u Srpskoj zaposleno je ukupno 14 logopeda, kao drugih stručnih saradnika, a Zakonom o osnovnom obrazovanju i vaspitanju nije propisana obaveza angažovanja logopeda u svakoj školi, dok stručne poslove obavljaju pedagog, psiholog, defektolog, odnosno specijalni edukator-rehabilitator, socijalni radnik i bibliotekar.

Svaka škola koja ima 24 odjeljenja može pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta sistematizovati radno mjesto psiholog, defektolog/logoped ili socijalni radnik, a u skladu sa svojim potrebama.

Iz Ministarstva prosvjete i kulture navode da mnoge vaspitno-obrazovne ustanove nemaju zaposlene stručne saradnike, zbog čega je zakonskim rješenjima definisano da škole za djecu sa smetnjama u razvoju i ustanova socijalne zaštite mogu biti resursni centri koji pružaju pomoć predškolskim ustanovama i osnovnim školama u radu sa djecom sa smetnjama u razvoju.

Logoped Jelena Salić rekla je Srni da brojni uzroci utiču na pojavu smetnji u govorno-jezičkom razvoju, a jedan je i izloženost djece novim tehnologijama kao što su televizor, mobilni telefon, tablet, kompjuter, crtani filmovi na stranim jezicima.

“Jedan od faktora je i sve veća zauzetost roditelja na poslu i nekvalitetno provođenje zajedničkog vremena sa djecom. Djeca brzo savladavaju nove tehnologije, lako nauče da dođu do njima zanimljivih sadržaja, ali je ta komunikacija jednosmjerna, bez interakcije i ne vodi ka razvoju”, istakla je Salićeva.

Ona je dodala da je učestalost govorno-jezičkih poremećaja u stalnom porastu, te da je u domaćem okruženju ta zastupljenost u populaciji veća od 50 odsto.

Prema njenim riječima, u predškolskom uzrastu najzastupljeniji su poremećaji izgovora glasova /više od 40 odsto/, specifični jezički poremećaji više od tri odsto, poremećaj autističnog spektra dva odsto, te poremećaj fluentnosti govora dva odsto.

“Kod mnoge djece se u predškolskom uzrastu ne utvrdi govorno-jezički poremećaj, ali se mogu naći simptomi ili stanja koja se u školskom uzrastu mogu dovesti u vezu sa potencijalnim uzrokom neuspješnosti u savladavanju vještina čitanja i pisanja kao i specifičnim smetnjama u učenju”, navela je Salićeva.

Govoreći o pružanju adekvatne pomoći i prevenciji, Salićeva je istakla da nedostatak očekivanih pokazatelja na određenom uzrastu može ukazati na pojavu smetnji i ograničenja u kasnijem razvoju što može dovesti i do smetnji u govoru i jeziku kao aspektu dječijeg razvoja.

“Ovim praćenjem trebaju biti obuhvaćena sva djeca, a naročito ona koja su rođena sa određenim neurološkim i drugim smetnjama, prijevremeno rođena djeca, blizanci. Na taj način djeci se obezbjeđuje pravovremena i adekvatna stimulacija, a roditeljima se ukazuje na načine na koje mogu podsticati dijete tokom igre i obavljanja svakodnevnih aktivnosti oko djeteta i sa djetetom”, rekla je Salićeva.

Ona smatra da je potrebno stvarati povoljno okruženje za rast djeteta koje će pružiti dovoljno aktivnosti, kretanja, igre, interakcije sa odraslima, a prvenstveno sa roditeljima i drugom djecom, kao i ograničiti vrijeme pred ekranima i pasivnim stimulacijama.

Salićeva je naglasila da roditelji trebaju potražiti savjet i stručnu pomoć ukoliko primijete bilo kakvo odstupanje u interakciji sa djetetom, reakcijama, komunikaciji ili verbalnom ekspresijom djeteta.

Related Topics:

Društvo

MATURA KOŠTA VIŠE OD PLATE! Roditelji na mukama

Matursko veče jedan je od najvažnijih i najljepših trenutaka u životu srednjoškolaca.

No, ono što maturanti željno iščekuju za mnoge roditelje u Bosni i Hercegovini postaje ozbiljan finansijski izazov. Ukupni troškovi nerijetko prelaze iznos jedne prosječne plate, što otvara pitanje, da li luksuz nadjačava realne mogućnosti?

Sezona matura svake godine donosi istu dilemu, kako djetetu omogućiti nezaboravno veče, a pritom ne ugroziti kućni budžet. I dok maturanti planiraju savršen izgled i provod, roditelji sabiraju troškove koji iz dana u dan rastu. Šta je sve potrebno za matursko veče

Haljine i odijela su najveća stavka. Cijene ženskih svečanih haljina kreću se od najjednostavnijih modela koji koštaju 400 do 600 KM, a ima i skupljih varijanti po cijeni od 1.000 do 2.000 KM.

Prosječna cijena koju roditelji izdvajaju za haljinu je 500 KM. Cijena nije mnogo manja ni ako se naručuje putem interneta, ako se ide kod krojača pa čak i ako se samo iznajmljuje.

No, ne zaboravimo štikle i torbu. Cijena svečane torbice koju djevojke nose to veče obično je 100 KM, a štikle se teško mogu naći ispod 200 KM.

Kada se tome dodaju frizura, šminka, manikir i drugi tretmani, troškovi za djevojke dodatno rastu.

Cijene svečane frizure kreću se od 80 do 150 KM. Minimalna cijena profesionalnog šminkanja je 100 KM. Naravno, cijene mogu biti niže ukoliko je riječ o salonima koji se nalaze u stanu ili kući te ukoliko je osoba koja šminka prijateljica.

Manikir, uključujući klasično lakiranje, gel tehniku ili nadogradnju, u prosjeku košta 60 KM, a i to zavisi od toga da li se nokti rade u moderno opremljenim salonima ili u nekim „običnim“.

Ništa jeftinije ne prolaze ni mladići. Cijena svečanog odijela u prosjeku je od 500 do 1.000 KM. Cipele ili „moderne tene“ koje nose novije generacije koštaju minimalno 350 KM.

Frizura i modni dodaci lako podignu ukupni iznos za još 100 do 200 KM.

Poseban trošak predstavlja samo matursko veče, cijena ulaznica, večere, benda i organizacije kreće se od 70 do 100 KM po osobi, a često se dodatno plaća i fotograf, snimanje ili najam limuzine za dolazak.

Kada se sve sabere, ukupni izdaci za jedno matursko veče u BiH najčešće se kreću između 1.000 i 1.500 KM, što je skoro jedna prosječna plata u Federaciji BiH.

Za porodice sa prosječnim ili nižim primanjima, to predstavlja ozbiljan udar na budžet.

Roditelji na mukama

Roditelji priznaju da često nemaju izbora, pritisak okoline, društvenih mreža i želja da njihovo dijete ne odskače od vršnjaka tjera ih na dodatne troškove.

No, prema svemu što vidimo posljednjih godina, matura je postala svojevrsno takmičenje u luksuzu, gdje se sve manje pažnje posvećuje samom značaju završetka školovanja, a sve više spoljašnjem utisku.

Ipak, ima i onih koji biraju skromnije varijante, iznajmljivanje garderobe, minimalni tretmani ili čak preskakanje dodatnih troškova. Poručuju da je suština u slavlju, a ne u cijeni.

Nažalost, neki se odlučuju da uopšte ne odu.

Matursko veče tako ostaje važan životni trenutak, ali i ogledalo društva u kojem se često troši više nego što se realno može priuštiti.

Apetiti generacije Z

No, ne treba zaboraviti da su se vremena promijenila. Današnji maturanti nisu kao oni prije 20 godina. Tada su bili mnogo skromniji, ali su se oslanjali isključivo na novac od roditelja, piše Faktor.

Današnji maturanti, generacija Z, imaju sasvim drugačiji pogled na život. Dostupnost informacija putem interneta, uticaj društvenih mreža, muzike, pjesama u kojima se promoviše luksuz, skupe robne marke, doveli su do toga da generacija Z želi više, bolje, skuplje.

Ne žele ništa manje od toga. Skromnost više nije vrlina, nego mana, a društveni status im je imperativ.

Ipak, ne treba zaboraviti ni činjenicu da je ta generacija mnogo samostalnija od onih starijih. Mnogi od njih rade i zarađuju, iako još idu u školu. Neki zarađuju putem društvenih mreža, neki rade za dnevnicu, po restoranima, kafićima, benzinskim pumpama. Poslije škole i „na crno“. Novac dobiju isti dan, što je dobro i njima i „gazdi“, koji ne mora prijavljivati radnike i plaćati porez državi.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pljuskovi, oblaci i pad temperature

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH jutro, u ponedjeljak 20. aprila će biti oblačno uz kišu u većini predjela, a sredinom dana i poslije podne biće promjenljivo do pretežno oblačno i nestabilno uz povremenu kišu ili pljuskove.

Mogući su kraći sunčani intervali. Na jugu Hercegovine padavine će biti samo lokalne, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod. Uveče i naredne noći nova jača kiša zahvatiće zapadne predjele. Vjetar na sjeveru i sjeverozapadu sjeverni, u noći i ujutro prolazno pojačan, a u ostalim krajevima južni.

Minimalna temperatura vazduha biće od pet do 10 stepeni Celzijusovih, na jugu do 13, a u višim predjelima oko tri stepena.

Maksimalna temperatura od 12 do 18, na jugu do 22, a u višim predjelima od osam.

Nastavi čitati

Društvo

POGORŠANO STANJE RATKA MLADIĆA! Kardiolog i neurolog iz Srbije stižu u Hag

Dva srpska ljekara pregledaće bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske generala Ratka Mladića u zatvoru Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične tribunale u Hagu u srijedu, 22. aprila, jer mu se zdravstveno stanje pogoršalo, rekao je generalov sin Darko Mladić.

“Ja lično sutra letim u Hag. Ministar pravde Srbije Nenad Vujić takođe će sutra odvojeno posjetiti generala Mladića kao predstavnik Vlade Srbije. Ljekari, kardiolog i neurolog, odlaze u utorak, 21. aprila i moći će da ga pregledaju tek u srijedu 22. aprila. Njegovo stanje se pogoršalo”, rekao je Darko Mladić.

On je za RIA Novosti dodao da je njegov otac izuzetno slab, da ima poteškoća sa govorom i da ne može sam da ustane ili sjedi na krevetu.

Zatvorska dokumentacija takođe potvrđuje veoma ozbiljno pogoršanje njegovog zdravstvenog stanja.

Porodica trenutno čeka odgovor od Mehanizma na zahtjev Rusije i Srbije Savjetu bezbjednosti UN za njegovo puštanje na slobodu iz zdravstvenih razloga, prenosi Srna.

Darko Mladić je u četvrtak, 16. aprila, rekao da se zdravlje njegovog 83-godišnjeg oca naglo pogoršalo 10. aprila i da se pretpostavlja da je doživio blagi moždani udar.

Kasnije su njegova porodica i Vlada Srbije uputile zvaničan zahtjev Mehanizmu za posjetu srpskih ljekara.

U decembru je zamjenik stalnog predstavnika Rusije u UN Marija Zabolotskaja zatražila na sastanku Savjeta bezbjednosti UN da se Ratko Mladić prebaci u Srbiju radi odsluženja kazne ili da bude pušten na slobodu iz humanitarnih razloga kako bi mogao da provede ostatak života uz odgovarajuću palijativnu njegu.

Mladić je prethodno pretrpio najmanje dva moždana udara i nekoliko operacija.

General Mladić uhapšen je 2011. godine, a u novembru 2017. godine Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju /MKSJ/ proglasio je generala Mladića krivim po 10 od 11 tačaka optužnice.

Mladić je osuđen na doživotnu robiju.

Nastavi čitati

Aktuelno