Connect with us

Društvo

UGOSTITELJIMA NE CVJETAJU RUŽE! Više cijene napumpale pazar

Promet u kafićima, restoranima i hotelima u trećem kvartalu ove godine pokazuje da se ova branša izvukla iz krize nakon pandemije, ali ugostitelji tvrde da im ne cvjetaju ruže, te da je pazar deblji samo zbog rasta cijena, a najveća boljka i dalje im je nedostatak kvalitetnih radnika.

Prema podacima Zavoda za statistiku RS, promet koji se odnosi na vrijednost prodate robe i usluga u ugostiteljstvu u julu, avgustu i septembru ove godine u odnosu na isti period lani veći je za 10,1 odsto. Rast je ostvaren i u poređenju s drugim tromjesečjem ove godine i to 19,4 odsto, dok je u odnosu na prosječan pazar iz 2021. godine promet veći za 32,7 odsto. Statističari su izračunali i da je promet u trećem tromjesečju ove godine u odnosu na prosjek iz 2010. godine veći za čak 161,9 odsto.

Zamjenik predsjednika i član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma RS “Horeka”, Goran Kurtinović kaže da statistika ni izbliza ne odslikava stvarno stanje u ovoj branši.

– Već 25 godina sam u ugostiteljstvu i čini mi se da nikada nije bilo teže. Rast do kojeg su došli statističari jeste posljedica skoka cijena. Naše usluge su poskupjele u prosjeku od 30 do 40 odsto i zbog toga je promet veći, to nije pokazatelj povećanja obima posla – priča Kurtinović za “Glas”.

Dodaje da je nedostatak kvalitetnih, obučenih radnika ali i izražen rad na crno hroničan problem ove branše s kojima se teško nose.

– Gostiju ima, to nije sporno jer smo mi nacija koja živi u kafani, ali uprkos tome ne idemo u dobrom pravcu. Zbog odliva kvalitetnih konobara i kuhara u inostranstvo sada smo u situaciji da zapošljavamo neobučene ljude, koji se po prvi put susreću sa ugostiteljstvom. Nikada nismo imali skupljeg radnika, a da manje zna – kategoričan je Kurtinović, koji dodaje da bi trebalo organizovati obuke nezaposlenih koji žele raditi jer je i sve manje učenika koji žele da se školuju za zanimanja koja su potrebna ugostiteljima.

Neophodno je, kaže on, da se stane u kraj i radu na crno.

– Sa rastom plata smo na dobrom putu jer konobari sada zarađuju između 1.100 i 1.500 KM, a kuhari od 1.200 pa i više od 2.000 maraka. Međutim, mnogo je primjera da radnik na račun prima minimalac a u kovertu ostalo i on sam tim nije kreditno sposoban, ne može riješiti stambeno pitanje i brojne druge stvari koje su garant sigurnog života – kazuje Kurtinović.

Nastojanja “Horeke” jesu, navodi on, da ove zime iznađu modele uz pomoć kojih će smanjiti odliv radnika i suzbiti ilegalna zapošljavanja.

– Moramo vratiti narodu povjerenje i u poslodavce i u Republiku, da ljudi znaju da ovdje mogu fino raditi i živjeti s porodicom jer nisu ti ljudi srećni ni kad odu u inostranstvo, a porodica ostane ovdje – kaže on.

Jelena Bošković generalni menadžer čuvenog trebinjskog hotela “Platani” ističe da je situacija na jugu Srpske po pitanju odliva radnika još gora.

– Manjak kadra jeste najveća boljka trebinjskih ugostitelja. U ljetnim mjesecima, prema informacijama koje kruže po gradu, svaki dan hrvatsku granici prelazi 4.000 Trebinjaca koji rade u Dubrovniku u svim branšama, a ponajviše u ugostiteljstvu. U narednom periodu moramo naći rješenja da se ublaži taj odliv. Pokušaćemo višim platama ali očekujemo od države da nam pomogne i smanji namete – priča Boškovićeva za “Glas”.

Ona dodaje da se u ovom dijelu godine ne mogu pohvaliti većim brojem gostiju te da gužve očekuju od 25. decembra do 15. januara.

– Ljetni mjeseci su bili dobri, ali taj rast prometa je zbog skoka cijena, a ne stvarnog rasta obima posla – kazala je Boškovićeva.

Prava slika
Goran Kurtinović kaže da turisti kad dođu u neki grad prvu sliku o zemlji stiču na osnovu usluge koju dobiju u ugostiteljstvu.

– Svaki turista kad negdje ode prvo sjedne u lokal da popije kafu i ako tu stvori negativnu sliku, više se ne vraća. Takva slika je kod nas realnost jer su naši radnici nezadovoljni. Potreban nam je ljubazan, uslužan konobar, koji uživa da radi u svojoj zemlji a da bismo imali takve radnike moramo uvažiti njihove zahtjeve – zaključio je Kurtinović.

Glas Srpske

Related Topics:

Društvo

NEMA RAZLOGA ZA RADOST! Evo kakve nas vremenske prilike očekuju do kraja maja

Usljed pojačane ciklonske aktivnosti nad Evropom, u Bosni i Hercegovini se u naredne dvije sedmice očekuje nestabilno vrijeme, praćeno čestim padavinama i izraženim oscilacijama temperaturnog režima.

Do petka se očekuje dotok toplije vazdušne mase sa juga, što će usloviti postepeni porast temperature vazduha, uz povremene slabe padavine u obliku pljuskova.

Od 23. do 27. maja prognozira se nova promjena vremena, uz prodor hladnijeg vazduha sa sjevera. U tom periodu očekuju se niže temperature u odnosu na višegodišnji prosjek, kao i obilnije padavine, posebno na sjeveru zemlje. Na jugu zemlje, povremene slabe padavine moguće su do 25. maja, nakon čega se prognozira stabilnije i suvo vrijeme uz pojavu bure, koje bi se moglo zadržati do kraja mjeseca.
Do 23. maja jutra u Bosni sa temperaturama od 7 do 12 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini od 9 do 14 stepeni Celzijusovih. Tokom dana, u Bosni se očekuju temperature od 15 do 20 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini od 19 do 24 stepeni Celzijusovih.

Stiže hladniji period

Hladniji period uz temperature vazduha niže od prosječnih, očekuje se od 23. do 27. maja. U Bosni će minimalne vrijednosti biti od 4 do 9 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini između 6 i 11 stepeni Celzijusovih. Dnevne temperature u Bosni kretaće se od 10 do 15 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini od 16 do 20 stepeni Celzijusovih, prenosi N1.

Porast temperatura

Blagi porast temperatura moguć je od 28. maja, sa vrijednostima tokom jutra u Bosni od 6 do 11 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini između 8 i 13 stepeni Celzijusovih, danju temperature u Bosni kretaće se od 13 do 18 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini od 18 do 23 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz FHMZ BiH.

Nastavi čitati

Društvo

Obućari ostaju bez narudžbi, PLJUŠTE OTKAZI

Industrija tekstila, kože i obuće u Republici Srpskoj nalazi se u velikom problemu, jer im je smanjena potražnja, ali i prodaja njihovih proizvoda, došlo je do otpuštanja radnika, ističu naši sagovornici iz ove oblasti te dodaju da je ova privredna grana dotakla dno.

Radovan Pazurević, vlasnik kompanije “Sanino” iz Dervente, koji je ujedno predsjednik Područne privredne komore Doboj, kazao je za “Nezavisne novine” da je veoma smanjena prodaja, a samim tim i narudžbe, te dodao, što se tiče ove grane privrede, da je dotakla dno.

“Novih partnera nemamo, ne pamtim kada nam je neko pokucao na vrata u vezi s tim pitanju”, kazao je Pazurević i dodaje da nemaju čak ni poziva da se neko interesuje za njihove usluge i proizvode.

Kako je rekao, što se tiče narudžbi koje imaju od inostranih partnera, taj broj, barem kod njih, nije se mijenjao.

“Nažalost, smanjio se broj zaposlenih radnika u ovoj grani. Mi nismo nikoga otpuštali, međutim jedan broj radnika je otišao, neko u penziju, neko u inostranstvo, ali mi zbog nedostatka posla nismo nikog otpustili”, kazao je Pazurević i dodao da je broj zaposlenih radnika sada u odnosu na godinu i po ranije manji za više od 120.

“Kada počne nova sezona, od kraja septembra i oktobra, možda bi mogla biti malo bolja situacija, samo zbog činjenice da su u proteklom periodu ispražnjena skladišta u Evropi”, kazao je Pazurević.

Da je vrlo teška situacija u ovoj oblasti, saglasan je i Marinko Umičević, tehnički direktor Tvornice obuće “Bema” iz Banjaluke, koji ističe da je kriza u Evropi uticala na takvo stanje.

“Nedavno nam je jedan naš partner za kojeg radimo javio da prekidamo saradnju, jer zatvaraju fabrike, dvije u Slovačkoj, jednu u Albaniji, jer nema prodaje obuće”, kazao je Umičević.

Kako je pojasnio, dok ne prestane sukob u Ukrajini, obućari iz Republike Srpske imaće velike probleme.

“Prodaja je stala kompletno, budući da mi u Njemačku izvozimo najviše, a oni su sada u najvećoj krizi”, kazao je Umičević i istakao da on misli da će se ova industrija ugasiti za pet-šest godina.

Pojasnio je da nema novih narudžbi, što je najveći problem ove grane.

Dodao je da je jako zabrinut šta će sve biti u narednim mjesecima.

Prema njegovim riječima, veoma je teško predvidjeti šta će se dešavati te istakao da privrednici iz ove grane na to ne mogu uticati.

Aleksandra Mihajlović Bijelić, sekretar Udruženja tekstila, kože i obuće Privredne komore Republike Srpske, kazala je da još nema naznaka za oporavak ove industrije.

“Smanjene su narudžbe, neka preduzeća čak su smanjila i broj radnika”, kazala je Mihajlović Bijelićeva.

Ističe da će, poboljšanje situacije u ovoj grani privrede zavisiti od globalnih lanaca vrijednosti.

“Još nema naznaka poboljšanja. S obzirom na to da naše kompanije zavise od stranih preduzeća za koja rade usluge, odnosno lon poslove, ona prvenstveno zavise i od ponude i potražnje na stranom tržištu”, kazala je Mihajlović Bijelićeva.

Nastavi čitati

Društvo

USPORAVANJE EKONOMIJE: Povećanje plata nije urodilo željenim rezultatom

Podaci ukazuju na usporavanje ekonomije BiH početkom godine, industrijska proizvodnja nastavila je pad, dok je promet u maloprodaji takođe opao, navedeno je u najnovijem Izvještaju Evropske komisije o stanju ekonomija zemalja u procesu proširenja.

Kako ističu, Centralna banka BiH revidirala je prema dolje svoju projekciju rasta ekonomije za 2025. godinu na 2,4 odsto, uglavnom zbog očekivanog slabljenja eksterne potražnje. Istovremeno, prognoza inflacije povećana je na 3,5 odsto za 2025. godinu, prvenstveno zbog domaćih pritisaka na cijene, proisteklih iz snažnog rasta plata.

Iz ovoga se može zaključiti da Evropska komisija indirektno kritikuje odluku o povećanju plata, za koju su mnogi ekonomski stručnjaci upozoravali da nije zasnovana na realnim ekonomskim pokazateljima.

“U četvrtom kvartalu 2024. godine sezonski prilagođen kvartalni rast realnog bruto domaćeg proizvoda ostao je nešto ispod jedan odsto, dok je na godišnjem nivou iznosio 2,5 odsto, nakon rasta od 2,6 odsto u prethodna tri mjeseca. Glavni pokretači rasta na strani proizvodnje bili su trgovina, transport i turizam, dok je industrijski sektor, koji čini oko 20 odsto ukupne bruto dodate vrijednosti, zabilježio pad deseti uzastopni kvartal”, navedeno je u izvještaju.

Podsjećaju da su vlasti BiH 18. marta predale Evropskoj komisiji svoj Program ekonomskih reformi za period 2025-2027. godine, u kojem se predviđa ubrzanje rasta realnog BDP-a sa 2,5 odsto u 2025. na 3,3 odsto do 2027. godine, zahvaljujući očekivanom jačanju domaće potražnje.

“ERP cilja fiskalnu konsolidaciju zasnovanu na prihodima, koja bi od budžetskog deficita od 1,3 odsto BDP-a u 2025. prešla u suficit od 0,7 odsto u 2027. godini. Takođe, predviđa se nastavak pada javnog duga sa 24,5 odsto BDP-a u 2024. na 22,8 odsto u 2027”, naglašavaju oni.

Na strani potrošnje, kako ističu, glavni pokretač rasta u četvrtom kvartalu je domaća potražnja. Bruto formiranje kapitala povećano je za 7,3 odsto na godišnjem nivou, dok je privatna potrošnja porasla za 1,9 odsto. Izvoz je porastao za 1,7 odsto nakon šest uzastopnih kvartala pada, dok je snažna domaća potražnja rezultirala rastom uvoza od 3,5 odsto.

Na tržištu rada, kako ističu, zaposlenost je u prosjeku bila za 0,6 odsto veća na godišnjem nivou u Q4, dok je broj nezaposlenih smanjen za 22.800. Godišnja stopa nezaposlenosti prema Anketi o radnoj snazi smanjena je sa 13,2 odsto u 2023. na 11,7 odsto u 2024. godini.

Rast nominalnih plata, kako se naglašava, ostao je snažan, sa povećanjem od 9,8 odsto u Q4-2024, dok su u prva dva mjeseca 2025. godine nominalne plate porasle za 13,9 odsto i 13 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Glavni pokretači rasta plata su, kako navode, bile visoke plate u javnom sektoru i nedostatak radne snage u određenim industrijama.

Nastavi čitati

Aktuelno