Politika
Kandidatski status BiH neće biti besplatan
Bosna i Hercegovina, kako stvari stoje, dobiće status kandidata za pristupanje Evropskoj uniji (EU), ali to, prema mišljenju upućenih u ovu problematiku, neće biti besplatno.
Naime, stručnjaci smatraju da će, i u političkom i u ekonomskom smislu, BiH morati ispuniti sve što se od nje bude zahtijevalo, da bi uopšte mogla prići primarnom cilju, a to su, kako ističu, pregovori o članstvu u EU.
Na ovaj način, preporuka Evropske komisije (EK) iz oktobra ove godine, a koja se ticala i kandidatskog statusa BiH, čini se da je konačno dobila epilog, jer se, prema tvrdnjama iz Brisela, ime BiH nalazi u nacrtu dokumenta o proširenju, stabilizaciji i procesu pristupanja EU, koju će članice Unije potpisati ove sedmice.
Podsjetimo, Komisija je u oktobru uvrstila prijedlog u vezi s kandidatskim statusom BiH u godišnji izvještaj o proširenju, uz osam prioriteta vezanih za reforme za koje Brisel tvrdi da će ojačati demokratiju u BiH.
Igor Davidović, bivši glavni pregovarač BiH za sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU, smatra da je kandidatski status izvjestan i to iz dva razloga.
“Prvo, veliki broj članica se aktivno zalagalo za to. A drugi razlog je geopolitički, jer svi događaji koji su aktivni zbog rata u Ukrajini očigledno nalažu i EU drugačiji i elastičniji pristup dodjeli statusa zemlje kandidata BiH da bi se neutralisao ruski uticaj i BiH približila zapadnoj hemisferi”, kaže Davidović za “Nezavisne novine”.
Ali, za BiH ništa neće biti “elastično”, jer je Evropski komesar za proširenje i susjedstvo Oliver Varhelji poručio da “BiH mora da dokaže da će raditi stvari drugačije”, uz napomenu da ponuda “nije za političku klasu, već za zemlju”.
“Naravno da će naša politička elita sebi pripisati zaslugu za ovaj status, ali to nije ni približno tačno, jer se upravo oni nisu potrudili oko statusa kandidata. Ja sam saglasan sa Varheljijem da to nije zbog političara”, naglašava Davidović.
On je ipak stava da dobijanje kandidature ne znači da je ostvaren napredak.
“U realizaciji evropskih uslova nismo uradili gotovo ništa. Ali, to nije razlog da se ne nadam da ćemo to uraditi. Tu prije svega mislim da ćemo morati da se posvetimo reformama, da bismo prišli glavnom cilju, a to je početak pregovora za članstvo, jer to je suštinsko pitanje”, ističe Davidović.
Uzevši u obzir navedeno, koliko smo daleko od početka pregovora i da li je BiH sada spremna da ispuni sve što se od nje traži?
“Ništa od ispunjenja uslova nije nemoguće, ali ja lično fakturišem EU pretjerano uslovljavanje i istovremeno postavljanje više teških uslova, koji su akumulirali, tako da smo došli u ćorsokak s nekakvih 14 tačaka, pa ne znamo odakle da krenemo. Ali, ako se desi konsenzus političkih lidera oko opšteg interesa, onda bi to značilo da moramo sami napraviti metodologiju u kojoj ćemo odrediti kada, gdje i u kom roku ćemo ispuniti neki od uslova”, pojašnjava Davidović.
Saradnja političkih predstavnika i vlasti na svim nivoima biće ključna i za ispunjenje ekonomskih zahtjeva.
Željko Šain, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, kaže da BiH u ovom slučaju može dobiti mnogo toga, ali pod uslovom da ispuni sve što od nje bude tražila EU.
“Ako budemo slušali, možemo dobiti odgovarajuće projekte, grantove, izvori finansiranja će se proširiti i biće povoljniji, što će dovesti do toga da ćemo imati i pozitivan kreditni rejting. Sve to možemo dobiti, ali moramo biti disciplinovani. Ako takvi ne budemo, nećemo dobiti ništa”, kategoričan je Šain, koji se nada da će kandidatski stratus dovesti do promjene ploče u političkim odnosima u BiH.
Korak bliže EU, kakav god on bio, na usluzi će biti i građanima, prvenstveno po pitanju cijena osnovnih životnih namirnica, smatra struka.
“Evropske direktive pomažu građanima da ove cijene zaustave na nekom nivou i da se vodi druga politika vezano za potrošače. Ako nam direktive donesu promjene koje će omogućiti da zaustavimo divljanje cijena i ovakvo ponašanje naših trgovaca, građani BiH trebaju biti sretni što ćemo dobiti status”, poručuje Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Prijedor.
Ali, ako dobijemo status, a ne uradimo ništa…
“Onda nam slijede kazne koje EU ima. Valjda ćemo sada uraditi šta se od nas očekuje, jer se kandidatski status ne dobija tako lako, a mi do sada ništa ispunili nismo kako treba”, navodi Marićeva.
Podsjetimo, dodjeljivanje kandidatskog statusa BiH podržali su, između ostalih, češko Predsjedništvo EU, Austrija, Slovenija, Italija i Mađarska, dok su Francuska, Nizozemska i donekle Njemačka protiv.
BiH je potencijalni kandidat za učlanjenje još od 2003. godine, a zvaničan zahtjev za članstvo predala je u februaru 2016. godine.
Politika
STANIVUKOVIĆ NAJAVIO 13. PENZIJU: Kao što sam ispunio obećanje o besplatnom prevozu, ispuniću i ovo
Iza nas ne stoje samo riječi, nego rezultati, poručio je Stanivuković
Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska i kandidat na predstojećim izborima Draško Stanivuković u svom programu najavio je uvođenje 13. penzije. Da ovo nije samo predizborno obećanje, najbolje pokazuje ono što je već uradio za
penzionere u Banjaluci, obećao je besplatan javni prevoz i to obećanje ispunio.
– Kada sam rekao da će penzioneri u Banjaluci imati besplatan prevoz, mnogi nisu vjerovali. Danas 27.000 penzionera u Banjaluci ima besplatan prevoz, zahvaljujući mjeri koju smo uveli prije pet godina. Zato im danas kažem: kao što sam ispunio to obećanje, sigurno ću ispuniti i ovo. Sa našom Vladom penzioneri će sigurno dobiti 13. penziju. Iza nas ne stoje samo riječi, nego rezultati – poručio je Stanivuković.
Penzioneri u Banjaluci već imaju besplatan javni prevoz, što je bilo jedno od Stanivukovićevih obećanja iz prethodne kampanje koje je realizovano. Upravo je to najbolja potvrda da Stanivuković ne ostaje na obećanjima, već ono što obeća to i realizuje.
Politika
GLASANJE TRAJE DUŽE OD PROCJENE CIK-a: Skeneri važeće listiće evidentirali kao nevažeće
Testni izbori u Bosni i Hercegovini pokazali su da će glasanje trajati znatno duže od 40 do 44,9 sekundi, koliko su tvrdili u Centralnoj izbornoj komisiji BiH, međutim u gradskim i opštinskim izbornim komisijama širom BiH ne očekuju znatnije probleme na sam dan izbora.
Autentifikacija i identifikacija funkcionisale bezprijekorno
U lokalnim izbornim komisijama koje smo kontaktirali kažu da su na testnim izborima autentifikacija i identifikacija birača funkcionisale dobro i da je dosta lakše raditi s obzirom na to da više nema traženja po biračkom spisku, već se nakon autentifikacije otiskom prsta samo potpisuje slip koji aparat odštampa.
“Identifikacija i autentifikacija su funkcionisale izvrsno i nije bilo nikakvih problema. Isprobali smo sve varijante, pokušali sve pa i dva puta glasati sa istom ličnom kartom, ali bezuspješno. U tom smislu sve je bilo besprijekorno i dosta je lakše, nema više umrlih na spiskovima itd.”, rekla je Ljiljana Orendi, član Izborne komisije Brčko distrikta.
Skeneru treba vrijeme da skenira svaki listić
Ona kaže da glasanje može trajati između tri ili četiri minuta, ali da dosta zavisi od toga koliko će se birač zadržati u kabini.
“Skeneru treba nekoliko sekundi po listiću i sve zavisi od zadržavanja u kabini. Može trajati od tri do maksimalno četiri minute”, rekla je Orendi.
I Dubravko Malinić, predsjednik Gradske izborne komisije u Banjaluci, rekao je da je glasanje trajalo tri i po minuta, iako mu nikakva pomoć nije bila potrebna.
“Kada ubacujete četiri glasačka listića u skener, proces skeniranja traje dugo. Naredni glasački listić ne možete ubaciti dok se ne pojavi zelena lampica na skeneru”, rekao je ranije Malinić.
Skener nije skenirao sve listiće
Na pojedinim biračkim mjestima bilo je i slučajeva da skener nije skenirao sve listiće ili da je neke listiće evidentirao kao nevažeće, ali je na kraju ručno brojanje pokazalo da su oni ipak važeći.
“Skener nije skenirao dva glasačka listića. To smo utvrdili ručnim brojanjem. Očekujemo da na dan izbora ne bude nikakvih problema, i ključ je u edukaciji članova biračkog odbora”, rekla je Ivana Milanović, član Opštinske izborne komisije u Bratuncu.
I Orendi kaže da je bilo listića koji su “otišli” kao nevažeći, ali birački odbor je utvrdio da su oni ipak važeći.
Ako razlika bude dva posto ide ponovno brojanje
Inače, i ranije je bilo polemike o tome kako skener evidentira da je listić nevažeći. Jedno od pitanja na koje nije bilo odgovora je i to da li će listić biti važeći ukoliko neko glasa sa znakom X kao do sada, umjesto da oboji kružić. Navodno, skener će takve listiće evidentirati kao nevažeće, ali će prilikom ručnog brojanja oni ipak biti važeći s obzirom na to da se u slučaju da je X na odgovarajućem mjestu nedvosmisleno može utvrditi za koga je birač želio glasati.
“Ako razlika bude veća od dva odsto, biće ponovno brojanje u Centru za brojanje u Sarajevu”, rekla je Orendi.
Iz ugla Centralne izborne komisije BiH testni izbori ispunili su svrhu i pokazali funkcionisanje sistema za praćenje i izvještavanje o identifikaciji i autentifikaciji birača kao i u segmentu sigurne transmisije izbornih rezultata sa biračkog mjesta prema CIK-u.
Prema podacima CIK-a, na testnim izborima glasalo je 6.854 birača, a verifikacija otiskom prsta bila je 97,37 posto uspješna. Transmisija izbornih rezultata prema CIK-u nakon zatvaranja biračkog mjesta ostvarena je u prosjeku za pet do deset minuta, a sistem za praćenje aktivnosti na biračkom mjestu u realnom vremenu davao je podatke o odzivu birača i o načinu verifikacije, kao i o broju birača koji prvi put glasaju, kao i podatke o vrsti ličnog dokumenta koji je korišten za identifikaciju.
Podsjećanja radi, testne izbore obilježilo je i to što na pojedinim biračkim mjestima koja su formirana nije bilo biračkog materijala, odnosno glasački listići nisu na vrijeme dostavljeni u lokalne izborne komisije.
Politika
BEZOBRAZLUK BEZ PRECEDANA: Pavlović bacio “Novu Ljubiju” NA KOLENA! Tajkunu bliskom vlasti predati svi KLJUČNI RESURSI!
Fočanski biznismen Gordan Pavlović, direktor „Nove Ljubije“ iz Prijedora, zadužio je ovu firmu za 30 miliona maraka samo sedam dana prije nego što je zatražio otvaranje stečaja. Firma od koje je uzeo pozajmicu sada je najveći povjerilac „Nove Ljubije“ i ima više od polovine priznatih potraživanja, što joj daje presudan uticaj na odluke u stečajnom postupku.
Gordan Pavlović je 25. februara sa firmom „ALZV“, nekadašnjom Aluminom iz Zvornika, potpisao ugovor o pozajmici od 20 miliona maraka, a istog dana aneksom je iznos povećan za još deset miliona. Već 4. marta podnio je zahtjev za stečaj, navodeći među najvećim obavezama upravo ovu pozajmicu.
Savo Minić, premijer Republike Srpske, koja preko RŽR „Ljubija“ ima 49 odsto vlasništva u „Novoj Ljubiji“, na naše pitanje kako komentariše zaduženje ovog preduzeća nije imao odgovor.
„Ne znam u ovom momentu šta bih ja mogao uopšte komentarisati. Radi se o pravnim licima. Ako ima bilo kakvih nezakonitih radnji, treba podnijeti krivičnu prijavu“, rekao je Minić 8. septembra.
Sa više od polovine priznatih potraživanja, „ALZV“ ima mogućnost da presudno utiče na odluke za koje je potrebna većina glasova povjerilaca “Nove Ljubije“. To posebno može doći do izražaja kada se bude išlo u unovčenje i prodaju imovine preduzeća koja se mjeri desetinama miliona maraka. Mile Matić, bivši direktor „Alumine“, smatra da se radi o fingiranoj pozajmici sa ciljem preuzimanja kontrolom nad imovinom „Nove Ljubije“.
„Ovo stečajni upravnik, odnosno stečajni sudija mora odmah sve da poništi ili da ide kući. Ovo je fingirana varijanta da se i u stečaju rukovodi firmom, gdje su napravljene obaveze koje su fingirane. Vodi se stečajni postupak u korist privilegovene grupe ljudi koji upravljaju tim procesom“, kaže Matić.
Mirko Šašić, predsjednik Udruženja akcionara RŽR Ljubija smatra da je sve dio plana privatizacije rudnika, koji će sa novim vlasnikom nastaviti sa radom.
„Rudnik ima značajnu imovinu koja će biti rasprodana. Vlasnik će biti kupac koji će kada rasproda imovinu i isplati povjerenike svoje otvoriti novi rudnik. Rudnik ima rudno ležište od 20 miliona tona rude u Vidrenjaku. Sa 300 radnika će otvoriti kop i nastaviti proizvoditi rudu, a može je prodati Kinezima u neograničenim količinama“, navodi Šašić.
Stečaj u „Novoj Ljubiji“ otvoren je 12. juna. U postupku je priznato oko 30 miliona maraka potraživanja, od čega 16 miliona i 880 hiljada pripada firmi „ALZV“. Prije otvaranja stečaja Vlada Republike Srpske, kao manjinski vlasnik „Nove Ljubije“, isplatila je tri miliona maraka za otpremnine radnicima.
(BN) Foto: BN
-
Politika22 sata agoSAMRTNI ROPAC REŽIMA! U paničnom strahu od STANIVUKOVIĆA i skenera, SNSD laže KAO NIKADA DO SADA!
-
Društvo3 dana agoHOROR NOĆ IZ PAKLA! Tijani se zmija uvukla u torbu, pa joj se u mraku omotala OKO VRATA!
-
Hronika3 dana agoTEŠKE OPTUŽBE TRESU POLITIČKU SCENU! Suprug bh. političarke osumnjičen da je hvatao medicinsku sestru za međunožje!
-
Politika3 dana agoCIJENE GORIVA DIVLJAJU, VLADA ĆUTI! Simić “Nemamo robne rezerve, dizel ide na 4 KM, a narod plaća ceh!”
-
Region3 dana agoVUČIĆ BRUTALNO ODGOVORIO PICULI “Čovjek sa automatskom puškom koji se hvali ubijanjem Srba drži nam lekcije!”
-
Politika3 dana agoTRIVIĆEVA PITALA ONO ŠTO SVI MISLE! Zašto Tužilaštvo BiH štiti Zukana Heleza?!
-
Banjaluka2 dana agoKROV NAD GLAVOM ZA MLADE PORODICE! Basara “Besplatni placevi su šansa da gradimo budućnost u Banjaluci!”
-
Društvo3 dana agoVREMENSKA PROGNOZA! Jesen kuca na vratima, evo kada nas očekuje mraz
