Connect with us

Politika

Kandidatski status BiH neće biti besplatan

Bosna i Hercegovina, kako stvari stoje, dobiće status kandidata za pristupanje Evropskoj uniji (EU), ali to, prema mišljenju upućenih u ovu problematiku, neće biti besplatno.

Naime, stručnjaci smatraju da će, i u političkom i u ekonomskom smislu, BiH morati ispuniti sve što se od nje bude zahtijevalo, da bi uopšte mogla prići primarnom cilju, a to su, kako ističu, pregovori o članstvu u EU.

Na ovaj način, preporuka Evropske komisije (EK) iz oktobra ove godine, a koja se ticala i kandidatskog statusa BiH, čini se da je konačno dobila epilog, jer se, prema tvrdnjama iz Brisela, ime BiH nalazi u nacrtu dokumenta o proširenju, stabilizaciji i procesu pristupanja EU, koju će članice Unije potpisati ove sedmice.

Podsjetimo, Komisija je u oktobru uvrstila prijedlog u vezi s kandidatskim statusom BiH u godišnji izvještaj o proširenju, uz osam prioriteta vezanih za reforme za koje Brisel tvrdi da će ojačati demokratiju u BiH.

Igor Davidović, bivši glavni pregovarač BiH za sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU, smatra da je kandidatski status izvjestan i to iz dva razloga.

“Prvo, veliki broj članica se aktivno zalagalo za to. A drugi razlog je geopolitički, jer svi događaji koji su aktivni zbog rata u Ukrajini očigledno nalažu i EU drugačiji i elastičniji pristup dodjeli statusa zemlje kandidata BiH da bi se neutralisao ruski uticaj i BiH približila zapadnoj hemisferi”, kaže Davidović za “Nezavisne novine”.

Ali, za BiH ništa neće biti “elastično”, jer je Evropski komesar za proširenje i susjedstvo Oliver Varhelji poručio da “BiH mora da dokaže da će raditi stvari drugačije”, uz napomenu da ponuda “nije za političku klasu, već za zemlju”.

“Naravno da će naša politička elita sebi pripisati zaslugu za ovaj status, ali to nije ni približno tačno, jer se upravo oni nisu potrudili oko statusa kandidata. Ja sam saglasan sa Varheljijem da to nije zbog političara”, naglašava Davidović.

On je ipak stava da dobijanje kandidature ne znači da je ostvaren napredak.

“U realizaciji evropskih uslova nismo uradili gotovo ništa. Ali, to nije razlog da se ne nadam da ćemo to uraditi. Tu prije svega mislim da ćemo morati da se posvetimo reformama, da bismo prišli glavnom cilju, a to je početak pregovora za članstvo, jer to je suštinsko pitanje”, ističe Davidović.

Uzevši u obzir navedeno, koliko smo daleko od početka pregovora i da li je BiH sada spremna da ispuni sve što se od nje traži?

“Ništa od ispunjenja uslova nije nemoguće, ali ja lično fakturišem EU pretjerano uslovljavanje i istovremeno postavljanje više teških uslova, koji su akumulirali, tako da smo došli u ćorsokak s nekakvih 14 tačaka, pa ne znamo odakle da krenemo. Ali, ako se desi konsenzus političkih lidera oko opšteg interesa, onda bi to značilo da moramo sami napraviti metodologiju u kojoj ćemo odrediti kada, gdje i u kom roku ćemo ispuniti neki od uslova”, pojašnjava Davidović.

Saradnja političkih predstavnika i vlasti na svim nivoima biće ključna i za ispunjenje ekonomskih zahtjeva.

Željko Šain, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, kaže da BiH u ovom slučaju može dobiti mnogo toga, ali pod uslovom da ispuni sve što od nje bude tražila EU.

“Ako budemo slušali, možemo dobiti odgovarajuće projekte, grantove, izvori finansiranja će se proširiti i biće povoljniji, što će dovesti do toga da ćemo imati i pozitivan kreditni rejting. Sve to možemo dobiti, ali moramo biti disciplinovani. Ako takvi ne budemo, nećemo dobiti ništa”, kategoričan je Šain, koji se nada da će kandidatski stratus dovesti do promjene ploče u političkim odnosima u BiH.

Korak bliže EU, kakav god on bio, na usluzi će biti i građanima, prvenstveno po pitanju cijena osnovnih životnih namirnica, smatra struka.

“Evropske direktive pomažu građanima da ove cijene zaustave na nekom nivou i da se vodi druga politika vezano za potrošače. Ako nam direktive donesu promjene koje će omogućiti da zaustavimo divljanje cijena i ovakvo ponašanje naših trgovaca, građani BiH trebaju biti sretni što ćemo dobiti status”, poručuje Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Prijedor.

Ali, ako dobijemo status, a ne uradimo ništa…

“Onda nam slijede kazne koje EU ima. Valjda ćemo sada uraditi šta se od nas očekuje, jer se kandidatski status ne dobija tako lako, a mi do sada ništa ispunili nismo kako treba”, navodi Marićeva.

Podsjetimo, dodjeljivanje kandidatskog statusa BiH podržali su, između ostalih, češko Predsjedništvo EU, Austrija, Slovenija, Italija i Mađarska, dok su Francuska, Nizozemska i donekle Njemačka protiv.

BiH je potencijalni kandidat za učlanjenje još od 2003. godine, a zvaničan zahtjev za članstvo predala je u februaru 2016. godine.

Politika

MOĆ SNSD-a iznad zakona! Policija NIJEMO posmatra neviđeno bahaćenje

– Bahato ponašanje odbornika SNSD-a Siniše Jankovića iz Rogatice se i dalje nastavlja. Opet novi eksces sa njegovim drugim automobilom kojeg mu je kupio načelnik opštine Ninoslav Prelić. Ovo stoji u saopštenju grupe zabrinutih građana Rogatice, dostavljenom BN, koji navode da je Janković “po ko zna koji put svojom bahatom vožnjom u pijanom stanju i pod dejstvom narkotika prouzrokovao saobraćajnu nezgodu”.

“Dana 25. jula 2025. godine oko 6:40 časova Siniša Janković odbornik u skupštini opštine Rogatica je sa svojim automobilom marke Škoda, model Oktavia, reg. oznaka T09-E-987 prouzrokovao saobraćajnu nezgodu zbog upravljanja automobilom u alkoholisanom stanju i pod dejstvom narkotika”, kaže se u saopštenju i dodaje:”Ovog puta je prešao na trotuar za pješake i udario u saobraćajni semafor. Zamislite da je nečije dijete bilo na trotuaru u tom trenutku. Dokle će policija tolerisati ovakve pojave u društvu da prolaze nekažnjeno. Dok ga štiti drug policajac Igor Kušić ili dok ne ubije nečije dijete”, upozoravaju zabrinuti građani Rogatice.

Dalje navode da, nakon uznemiravanja komšiluka sa muzikom i proslavom do zore do 6 ujutro, bahatosti nije bio kraj.

“Nakon udesa je pozvao drugo lice da dodje da se predstavi da je on vozio umjesto njega, i da duva u alkotest umjesto njega, dok je Siniša nastavio dalje sa drugim vozilom svoju pijanku i ludilo kojem nema kraja. Zamjena vozača je zabilježena video nadzorom od PS Rogatica”, tvrde zabrinuti Rogatičani i apeluju na policiju i tužilaštvo da se stane na vrijeme ovakvoj praksi u kraj, da pojedinci ne mogu da rade šta hoće i kako hoće i da se isti adekvatno kazni u skladu sa zakonom.

(BN) Foto: Ustupljena fotografija

Nastavi čitati

Politika

MAĐARSKI IGRAČI MIJENJAJU POZICIJE, A STRUJE NIGDJE! Trebinje 1 pod sumnjom,PRIJETI NOVA AFERA TEŠKA 100 MILIONA!

Gradnju ove elektrane Dodik i Orban godinama su najavljivali, tokom gotovo svakog susreta.

Sumnje u manipulacije i nezakonite radnje oko gradnje Solarne elektrane Trebinje 1, dodatno su produbile informacije da se Mađarska kompanija Lugos Rinuvbls biznismena Rolanda Lugosa povukla iz 70 odsto vlasništva nad ovim preduzećem, a ovaj vlasnički udio je preuzela druga mađarska firma Majer NRG – firma koja nema ni zaposlenih radnika ni ozbiljnih prihoda.

Gradnju ove elektrane Dodik i Orban su najavljivali tokom gotovo svakog susreta.

Da li je na pomolu nova afera sa dodjelom koncesija koja bi građane Republike Srpske na kraju mogla skupo koštati?

Solarna elektrana prvo je bila zamisao Elektroprivrede Republike Srpske, međutim sve je uskoro zakočeno jer nisu obezbijedili novac za gradnju, pa je prije 3 i po godine 70% preduzeća Solarne elektrane Trebinje 1 prodato mađarskoj firmi Lugos. Ni sa Mađarima nije bilo uspjeha, pa objekat nije izgrađen, da bi na kraju ova firma izašla iz svega. Sumnjivim igrama tu nije kraj, pa u vlasništvo preduzeća Solarne elektrane Trebinje 1 ulazi druga mađarska firma – krajnje sumnjivog kredibiliteta.

“Mi smo u saradnji sa portalom Kapital i novinarima iz Mađarske uspjeli da pronađemo tu firmu u Budimpešti u jednoj zgradi gdje se nalaze privatni stanovi. Ona ima kapital od 2 i po hiljade evra, nema zaposlenih, nije imala poslovnu aktivnost, nikakve prihode dakle nije bila aktivna firma”, smatra Srđan Traljić iz organizacije Transparensi BiH.

Koliko je sve ozbiljno, kažu u Transparensiju, govori i to što je veb stranica firme otvorena mjesec dana prije preuzimanja koncesije i posla vrijednog preko 100 miliona maraka – tačnije u decembru 2024. Međutim iz ove firme stiže ogroman optimizam. Novinarima u Mađarskoj su na pitanje otkud Mayer NRG Kf u ovoj priči poručili da su za sve čuli od poznanika i da izgradnja kreće već sljedeće godine.

Koliko sve ovo djeluje pouzdano, kažu u Transparensiju, potvrđuje i to što su vlasnici ovog preduzeća dvije djevojke od 18 i 20 godina, kao i još dvije firme sa skromnim ili nepoznatim kapitalom.

“Mediji iz Mađarske su se raspitivali i čak je ono što se dešava njima bilo apsurdno da firma koja je potpuno nepoznata, ulazi u posao vrijedan 100 miliona KM, u međunarodni projekat. Razgovarali su sa vodećim ljudima sa tržišta solarnom energijom koji nikad nisu čuli za tu firmu”, kaže Traljić.

Vlada Republike Srpske je u januaru odobrila prenos akcija sa poznatije, na krajnje nepoznatu mađarsku firme, međutim iz resornog ministarstva nema odgovora na naše pitanje, na osnovu čega su zaključili da je firma bez zaposlenih pouzdan partner?

U trebinjskoj opoziciji upozoravaju da je projekat Solarna elektrana Trebinje 1 od samog početka sumnjiv i upitan.

“Jer je prvobitno Vlada Republike Srpske dodijelila koncesiju Elektroprivredi RS 2020. godine, gdje je rečeno da će 2022. godine ova elektrana biti na mreži i da će imati konstantne prihode od čega će 500 hiljada KM ići u budžet Trebinja. Desilo se ono što se obično dešava – da nam se jedno priča, a potpuno drugo radi”, kaže Milica Radovanović, odbornik SDS-a u trebinjskoj Skupštini.

Zbog svega što se dešava trenutno i onog što se dešavalo u prethodnom periodu, kažu u opoziciji, imamo puno pravo da sumnjamo u istinitost tih projekata i dobre namjere tih investitora.

“Da li zaista se namjerava napraviti taj veliki energetski kapacitet u Republici Srpskoj ili je ovo još jedna prevara započinjanja nekog projekta i ko zna kakvi ugovori u pozadini svega toga stoje i kakvi su ugovori o koncesiji i da li će Republika Srpska i zbog ovog projekta snositi velike finansijske posljedice”, kaže ekonomista Mirjana Orašanin.

Sama kompanija Solarne elektrane Trebinje 1 nema finansijska sredstva da realizuje ovaj projekat, pa je pod znakom pitanja kada će i da li će uopšte krenuti gradnja energetskog objekta, koji je već trebalo da isporučuje struju – međutim treća je godina kako se i dalje čekaju prvi kilovati. Hoće li i ovaj projekat poslužiti za izvlačenje novca iz budžeta ili buduće arbitražne sporove gdje bi od građana Republike Srpske ponovo mogle biti otete stotine miliona maraka?

BN

Nastavi čitati

Politika

PODSJETIO NA POSLJEDNJE AFERE: Srpska izgubila 255 miliona maraka, ovo je privatni entitet

Šef Kluba poslanika SDS-a u NS Republike Srpske Ognjen Bodiroga podsjetio je na stotine miliona maraka koje je Srpska izgubila u poslednje vrijeme.

– Kumova zgrada= 99 miliona maraka,

– Dug Vijaduktu= 120 miliona maraka,

– U najavi kupovina kockarnice u Brčkom= 36 miliona maraka,

– Sve ukupno=255 miliona maraka- naveo je Bodiroga.

On je takođe naveo šta je Srpska mogla da uradi sa tim novcem.

-Zamislite da se taj novac uložio u rekonstrukciju škola i obdaništa, veće penzije i boračke dodatke, veće stipendije, veća izdvajanja za socijalne kategorije, veće dječije dodatke…

Bodiroga je na kraju poručio:

-Ovo je privatni entitet gdje je korupcija dostigla svoj maksimum.

Nastavi čitati

Aktuelno