Povodom informacija koje su objavljene u medijima da je Gradski odbor Partije ujedinjenih penzionera (PUP RS) prešao u redove stranke DEMOS, oglasio je predsjednik PUP RS Slavko Pejić koji je poručio da su u pitanju lažne vijesti.

Ranije je objavljeno da je da je Rodoljub Janjić ispred PUP-RS odlučio da se penzioneri priključe DEMOS-u zbog kako kaže ozbiljne politike koju ova stranka vodi.

Predsjednik PUP RS oštro demantuje ove navode i dodaje da Janjić uopšte nije član partije.

“Mi smo uvidom u našu evidenciju vidjeli da je gospodin bio član partije, ali nije imao nikakva zaduženja i nije učestvovao u radu partije. On je vodio Udruženje invalida grada Banjaluke u novom sazivu nije imao nikakve funkcije i to smo jednostavno demantovali”, poručuje Pejić.

U razgovoru za portal Insajder ističe da je predsjednik Gradskog odbora PUP-a gospodin pukovnik Milenko Vučić već osam mjeseci.

“To što je objavljena ovakva lažna vijest, mogu da kažem da mi je sve to normalno kada je predizborna kampanja u pitanju. Izgleda da su svi spremni da lažima dođu do ciljeva”, zaključuje Pejić.

Zamjenik ambasadora Kine u UN Geng Šuang izjavio je trenutno postoje brojna neslaganja u vezi sa predloženom rezolucijom o Srebrenici, što nije u skladu sa procesom pomirenja u BiH i regionu, te da se Peking nada da će sve uključene strane ojačati komunikaciju i promovisati prikladno rješenje za to pitanje.

Podsjećajući da se BiH trenutno suočava se sa velikim izazovima, Geng je tokom debate u Savjetu bezbjednosti UN podsjetio da je Kina već pozivala ključne sponzore rezolucije da se angažuju sa ključnim stranama i održe pune konsultacije sa članicama Savjeta bezbjednosti UN kako bi se taj proces odvijao na principu konsenzusa.

“Trenutno postoje brojne nesuglasice u vezi sa rezolucijom, što nije u skladu sa procesom pomirenja u BiH i među zemljama regiona, niti sa željom da se ostvare mir i stabilnost na Balkanu i u Evropi. Nadamo se da će uključene strane ojačati komunikaciju i promovisati prikladno rješenje za ovo pitanje”, rekao je Geng.
On je podsjetio da će se Generalna skupština UN sljedeće sedmice baviti rezolucijom o Srebrenici.

Geng smatra da multietnička BiH za ostvarenje društvene stabilnosti i ekonomskog rasta mora da se osloni na “sve etničke grupe” kako bi ojačala jedinstvo radi jačanja međusobnog povjerenja u ostvarivanju zajedničkog cilja.

“Proces pomirenja nailazi na izazove i Kina je zabrinuta zbog toga. Međunarodna zajednica treba da nastavi da prati situaciju i pomaže BiH u borbi sa raznim izazovima. EU i zemlje na zapadnom Balkanu naročito treba da igraju aktivnu ulogu”, naglasio je Geng.

Prema njegovim riječima, važno je da druge zemlje budu nepristrasne i da promovišu pomirenje.

“Ne treba zauzimati strane, nametati rješenja niti se miješati u unutrašnja pitanja BiH”, poručio je Geng.

On je napomenuo da stav Kine o takozvanom visokom predstavniku ostaje nepromijenjen.

“Kristijan Šmit iskoristio je Bonska ovlašćenja za nametanje zakona i time samo pojačao tenzije. Ugrožen je i aranžman u kojem Predsjedništvo BiH zajednički donosi odluke.
Pitanja koja se tiču BiH treba da sami rješavaju građani BiH. Bonska ovlaštenja su za jedno doba i jednu situaciju i ne mogu se gledati dugoročno, a kamoli trajno”, naveo je Geng.

Geng je ponovio da Kina poštuje suverenitet i teritorijalni intergritet BiH, kao i nezavisan izbor svih konstitutivnih naroda kada se radi o budućnosti BiH.

“Nadamo se da će svi u BiH ojačati dijalog i raditi konstruktivno na očuvanju političke stabilnosti i održavanja ekonomskog rasta. Kina će nastaviti da održava dobre odnose sa BiH i da daje svoj doprinos miru i stabilnosti, kako u BiH tako i u regionu”, dodao je Geng.

Savjet bezbjednosti UN danas održava redovnu polugodišnju debatu o situaciji u BiH.
Prvi se pred Savjetom obratio Kristijan Šmit, koga institucije Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, a koji je u izvještaju o stanju u BiH ukazao na pozitivne ali i negativne trendove koji su obilježile protekli period.

– Ovo je treća godina kako se obraćam Savjetu bezbjednosti u ovoj ulozi, od imenovanja 27. maja 2021. godine, Generalnom sekretaru i Savjetu bezbjednosti sam dostavio šest izvještaja o provedbi mirovnog sporazuma – rekao je Šmit na početku obraćanja, prenosi N1.

Međunarodna podrška je, kako je naveo, ključna za BiH da nastavi ka putu održivog mira i napretka i ne dođe u fazu nestabilnosti i ekonomskih poteškoća. Država mora da se oslanja na efikasne institucije, demokratske principe djelovanja i da se oslanja na Ustav kao što je izloženo u Aneksu 4 Mirovnog sporazuma, dodao je Šmit.

Naglasio pozitivan pomak kada je riječ o otvaranju pregovora za članstvo u EU.
– I dalje ima dosta neispunjenih obećanja u BiH, ali da krenemo sa dobrim. Želim čestitati Bećiroviću u ime građana BiH na važnom koraku otvaranja pregovora sa EU. Odluka Evropskog vijeća je politički opravdana. Građani se plaše rata, žele da žive u miru i stabilnosti. Pozivam sve da se preduzmu koraci i zajednički djeluje na zajedničkom napretku. Treba dosta uložiti u povjerenje. Takođe, to može biti dobar početak i to nije još završen posao – rekao je Šmit.
Pad nataliteta je, prema njegovim riječima, veliki izazov jer BiH može izgubiti mlađe generacije. BiH mora ubrzati reforme i provesti Mirovni sporazum. To je osnova na kojem radimo, rekao je on.

– Ovo je dobra prilika da se korak po korak stvori pozitivna klima i da se i dalje jača na povjerenju i stabilnosti. Sve to treba poštovati, otvaranje pregovora sa EU je važan trenutak koji je pod rizikom zbog prijetnji iz Republike Srpske, ali i drugih koji potkopavaju nadležnosti BiH onako kako je predvidio Dejtonski sporazum – ustvrdio je Šmit.
Takođe, naglasio je da još uvijek postoji problem negiranja genocida u Srebrenici koji je međunarodno dokazana činjenica. Inače, period izvještavanja od 16. oktobra do 15. aprila obilježen je napretkom BiH ka integraciji u Europsku uniju (EU), ali i nezapamćenim napadima na Opšti okvirni sporazum za mir, naveo je Šmit. Istakao je kako je 21. i 22. marta 2024., Evropsko vijeće odlučilo otvoriti pregovore o pristupanju s BiH. Vijeće je pozvalo Evropsku komisiju da pripremi pregovarački okvir, koji će biti usvojen nakon što se završe svi relevantni koraci iz preporuke Komisije od 12. oktobra 2022. Odluka Evropskog vijeća predstavlja prekretnicu u pogledu prilika koje se otvaraju za BiH, naglasio je Šmit.

Zatim je upozorio na vlasti Republike Srpske predvođene predsjednikom Dodikom koji “aktivno podrivaju državu”, njene nadležnosti i institucije, a time i Dejtonski sporazum.

– Njihova prijetnja da paralizuju državne organe blokiranjem njihovog rada i donošenja odluka prijetnja je funkcionisanju države i njenoj sposobnosti da obavlja svoje odgovornosti. Njihova prijetnja da će jednostrano povući RS iz ustavnog, pravnog i institucionalnog okvira države – uključujući Oružane snage BiH i poreznog, pravosudnog i izbornog sistema države – prijetnja je uspostavljanju paralelnog okvira RS. Svi politički faktori moraju izraziti svoje bezuslovno poštovanje prema Dejtonskom sporazumu i BiH, njenom državnom suverenitetu i teritorijalnom integritetu. To poštovanje djelimično nedostaje – naveo je Šmit.

Milorad Dodik predsjednik RSFOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER
Kazao je kako su stranke vladajuće koalicije u Republici Srpskom nastavile organizovati proteste na međuentitetskoj liniji između dva entiteta nazvane “Granica postoji”. Osim promovisanja ideje secesionizma, ovi protesti stvaraju podijeljeno okruženje sklono sigurnosnim incidentima, tvrdi on.

– Osim promovisanja ukidanja Suda BiH i Tužilaštva BiH, vladajuća koalicija RS podriva Ustavni sud BiH kao čuvara ustavnog i pravnog poretka BiH. Izazovi instituciji i mandatu visokog predstavnika takođe su nastavljeni neometano. To uključuje zapaljivu retoriku, ali i radnje koje podrivaju poštovanje prema međunarodnoj ad hok instituciji visokog predstavnika i time njegovu sposobnost da implementira mandat Opšteg okvirnog sporazuma za mir. Predstavnici vladajuće koalicije RS otvoreno zloupotrebljavaju institucije BiH u ostvarivanju tog cilja. Konačni autoritet za tumačenje Dejtonskog sporazuma u potpunosti je povjerena Visokom predstavniku, a ne entitetu – istakao je Šmit.

Ovakve radnje stranaka vladajuće koalicije RS, dodao je, idu ruku pod ruku s njihovim zakonodavnim inicijativama u samoj RS, koje ograničavaju građanski prostor kako bi ušutkale, obeshrabrile, prijetile i naposljetku kaznile neslaganje političkih mišljenja.

– Ako se nastave, ove radnje bi mogle dovesti do de fakto, ako ne i de jure, raspuštanja države BiH, što predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik stalno zagovara. To bi bio scenarij s ozbiljnim posljedicama – upozorio je Šmit.

Ukazao je i na nazadovanje u javnim naporima da se društvo suoči s prošlošću i na alarmantan nivo etno-nacionalnog revizionizma, negiranja genocida i drugih ratnih zločina, kao i veličanja ratnih zločinaca.