Izjava Dragana Čovića, predsjednika HDZBiH, da RS nema predsjednika u ovom trenutku, da to mjesto treba popuniti, a ‘da do tada ima prenosa nekih nadležnosti’, ponovo je aktuelizovala pitanje je li Milorad Dodik, prije nego što je odluka CIKBiH o prestanku njegovog mandata postala pravosnažna, prenio ovlaštenja predsjednika Republike Srpske na HDZ-ovog Davora Pranjića, potpredsjednika Republike Srpske iz hrvatskog naroda.

Čović je, podsjetimo, na konferenciji za novinare u Mostaru nakon sjednice Predsjedništva HDZBiH, kazao da je Pranjić prisustvovao sjednici i da je prisutne izvijestio o tome da su pripreme za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske u toku.

To što je Čović spomenuo prenos nadležnosti i kazao da će se “to takođe objaviti ovih dana”, implicira da je Čoviću poznato da su na Pranjića ipak prenesene neke nadležnosti, o čemu je ranije govorila opozicija iz Republike Srpske.

Pranjić ne odgovora skoro mjesec na upit o nadležnostima

Raport je još 20. avgusta uputio upit Pranjiću o tome da li je Dodik na njega prenio neke nadležnosti, ali uprkos potvrdi iz Pranjićevog kabineta da je naš upit stigao, nikada nismo dobili odgovor na ovo pitanje.

Ranije izjave opozicije u Republici Srpskoj, kao i najnovije Čovićeve izjave, ponovo otvaraju ovo pitanje, ali nameću i novo, da li je eventualni prenos ovlaštenja Pranjić mogao legalno preuzeti, s obzirom na to da Ustav RS propisuje da predsjednik entiteta ovlaštenja može prenijeti samo u slučaju “privremene spriječenosti”.

Neki od pravnika koje je Raport kontaktirao, a koji u ovom trenutku bez zvaničnog dokaza da je Dodik to i učinio nisu htjeli javno komentarisati, smatraju da je Dodik teoretski mogao prenijeti ovlaštenja na Pranjića prije 18. avgusta i prije nego što je postala pravosnažna odluka o prestanku mandata predsjednika Republike Srpske.

Pravna neizvjesnost i je li HDZ-ovac predsjednik Republike Srpske?

U tom slučaju, teoretski je imao ustavnu mogućnost da prenese ovlaštenja u tom periodu , pa postoji mogućnost da je predsjednik Republike Srpske sada HDZ-ov Pranjić.

Međutim, ističu da svaka odluka donesena u toj fazi nosi dodatnu pravnu neizvjesnost, jer čak i ako se to dogodilo, čin je izvršen pred pravosnažnu odluku o prestanku mandata, odnosno donošenja odluke Suda BiH, što je Dodiku bilo poznato i on ju je iščekivao.

U kontekstu ove stare-nove priče postoji mogućnost da je Pranjić potpisao odluku o imenovanju Save Minića za mandatara Vlade RS, jer Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS, nikada nije ni skupštinskim poslanicima, niti bilo kome drugom, pokazao odluku o imenovanju Minića za mandatara, iako bi taj dokument trebao biti javan i transparentan.

Međutim, ubrzo će se znati je li Stevandić odluku krio da sakrije Dodikov ili Pranjićev potpis?

Aktuelne sumnje o prenosu ovlaštenja Milorada Dodika na Davora Pranjića dodatno je podgrijao i SDS-ov funkcioner Marinko Božović koji je na društvenim mrežama objavio da je istina da ‘Republika Srpska ima predsjednika, ali nažalost Hrvata iz HDZ-a”.

Ukoliko se ispostavi da je Dodik prenio ovlaštenja na Pranjića, tada bi se ispostavilo i to da su i Dodik, i Stevandić, odnosno kompletan vladajući režim u Republici Srpskoj, skoro mjesec dana obmanjivali javnost.

Svjedoci Tužilaštva rekli su danas na suđenju direktoru OBA Osmanu Mehmedagiću da nisu ostvarili uvid u njegovu diplomu koja je bila pod stepenom tajnosti, iako je to bilo moguće učiniti u posebnoj prostoriji.

Svjedok Predrag Kožul, tadašnji zamjenik predsjedavajućeg Zajedničke komisije za nadzor nad radom OBA, rekao je da su članovi Komisije raspravljali o poništenju Mehmedagićeve diplome i da su obaviješteni da je personalni dosije u kojem je bila označen stepenom tajnosti, ali da se uvid mogao izvršiti u posebnoj prostoriji, što on nije uradio.

Svjedok Hajrija Sijerčić Čolić navela je da je u trenutku kada je zaprimljen Mehmedagićev zahtjev u vezi sa ekvivalencijom diplome bila dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, kao i da je nadležna Komisija fakulteta nakon proučavanja diplome, liste položenih ispita i pregleda nastavnog plana i programa donijela odluku da ne prihvati njegov zahtjev jer je nedostajao određen broj ispita.

Svjedok Sredoje Nović, takođe bivši član Zajedničke komisije za nadzor nad radom OBA, rekao je da ova komisija nije bila nadležna za imenovanje i razrješenje direktora, već Savjet ministara, dok komisija daje mišljenje, prenosi Birn.

Mehmedagića optužnica tereti da je bez propisane visoke stručne spreme obavljao dužnost direktora OBA od 2019. godine, kada je poništena njegova diploma Fakulteta za poslovne studije u Banjaluci, do 2023. godine kada je razriješen dužnosti.

Optužen je da je zloupotrijebio položaj da ostane na funkciji za koju nije ispunjavao uslove.

Suđenje će biti nastavljeno 30. septembra.

Na današnjoj sjednici Predsjedništva PDP-a, predsjednik stranke Draško Stanivuković istakao je značaj snage i jedinstva u stranci. Tokom sastanka analizirano je stanje u svim izbornim jedinicama, razgovarano o aktuelnoj političkoj situaciji, te je usvojen plan konkretnih aktivnosti za naredni period.

Stanivuković je naglasio da je cilj PDP-a da bude još bliži građanima, da čuje svaki glas i radi za svakog čovjeka u Republici Srpskoj. Poseban fokus stavljen je na jačanje stranačke organizacije, terenski rad i gradnju još snažnije strukture unutar stranke.

“Sa energijom, odgovornošću i velikom vjerom u ono što radimo, idemo snažno naprijed”, poručio je Stanivuković, dodajući da PDP nastavlja sa aktivnim angažmanom širom Republike Srpske.