Rat u Ukrajini i globalna situacija koja je dovela do povećanja cena energenata pogodila je i Hrvatsku.

Iko su temperature vazduha oko nule, većina javnih prostorija biće zagrijana na 21 stepen Celzijusa.

Negdje će biti niže, a svaki niži nivo trebalo bi da dovede do uštede energije od pet do deset odsto.

Ranije će se gasiti svjetla, manje će se otvarati prozori, a dogrivanje je strogo zabranjeno.

Već tokom oktobra računi za gas i struju u većini ustanova su bili dva, tri ili četiri puta veći. U kompanijama sa kojima smo razgovarali one su porasle čak šest puta

Putnici će sada toplinu na sjedištima starih tramvaja ZET-a moći da osete tek kada se spoljna temperatura spusti ispod pet stepeni Celzijusa.

Reč je o mjerama uštede energije u Zagrebu izazvanim globalnom situacijom – ratom u Ukrajini i poskupljenjem energenata. Zagreb nije jedini koji štedi novac.

Tim putem su krenule mnoge evropske metropole i zemlje. U Parizu, Ajfelova kula gasi svjetla sat ranije.

Gradske vlasti spustile su temperaturu na gradskim bazenima i naložile svim nadležnima da zagriju prostorije na 19 stepeni. Uprkos tome, ove godine će za energiju potrošiti 90 miliona evra, čak 35 miliona više nego 2021.

Tuširanje u Austriji
U Austriji su počeli sa „Misijom 11” da uštede 11 odsto energije. Oni su građanima preporučili tuširanje hladnom vodom jer je, pored poznatog jačanja imuniteta, korisna i za jačanje energetskih zaliha države.

Svaki minut manje pod tušem znači uštedu 20 odsto energije. Zabranili su domaćinstvima da zagrijavaju bazene i u 22 časa gase sve svijetleće reklame. U susjednoj Njemačkoj zabranjeno je korišćenje toplovodnih bojlera na javnim mjestima ako nisu potrebni iz higijenskih razloga.

I Hrvatska je početkom avgusta počela sa mjerama štednje. Vlada je tada slijedila smjernice EU i donijela odredbu po kojoj bi temperatura u prostoriji trebalo da bude ograničena na 21 stepen Celzijusa.

Кako se to dešavalo tokom ljeta, trenutna temperatura hlađenja je bila adekvatna, za koju je utvrđeno da iznosi 25 stepeni.

Tu brošuru pratili su i hrvatski gradovi, među kojima je najveći potrošač Grad Zagreb.

Кancelarije gradske uprave
U Gradu su za “Jutarnji list” otkrili da poštuju sve smijernice EU i Vlade i da su ograničili grijanje u zgradama gradske uprave na preporučenih 21 stepen Celzijusa.

Takođe su poručili zaposlenima da svedu ventilaciju prostorija na minimum. Detaljna uputstva su poslali i na adrese svojih institucija.

– Procjenjuje se da je za smanjenje temperature grijanja za jedan stepen ušteda oko pet do deset odsto, a pošto je temperatura u prostorijama gradske uprave smanjena za dva do tri stepena, minimalna ušteda će biti oko 15 odsto – napominju u Gradu.

Pored gasa, vode računa i o potrošnji struje. Zabranili su zagrijavanje prostorija električnim grijačima i klima uređajima.

Štede struju i gašenjem računara i, kažu, maksimalno su smanjili upotrebu vještačkog svjetla.

Isključuje se čim se prostorija isprazni i ne uključuje se ako ima dovoljno prirodnog svjetla.

Кada je donijeta odluka o ograničavanju temperature u javnim ustanovama, u medijima se raspravljalo o tome da li treba ograničiti grijanje u školama i vrtićima. Pitalo se – da li da štedimo na djeci? Međutim, ovakvu uštedu, osim što je mnogi osuđuju, ograničava i Državni pedagoški standard, koji predviđa da temperatura u prostorijama za djecu u vrtićima bude od 20 do 22 stepena. U školama se tolerišu za stepen niže temperature.

– U osnovnim i srednjim školama temperatura u učionicama, u skladu sa odredbama DPS-a, mora biti 20, u hodnicima i stepeništima 18, a u sali za fizičku i zdravstvenu kulturu od 16 do 18 stepeni Celzijusovih – naglašavaju iz gradske uprave.

Štede se i u vozilima ZET-a. Gradska PR služba upozorila je da su ljeti počeli da štede u autobusima i tramvajima ograničavajući temperaturu hlađenja na 25 stepeni Celzijusa.

Nastavili su i kroz jesen i zimu, uz napomenu vozačima da ne uključuju grijanje dok spoljna temperatura ne padne ispod pet stepeni, a kada to učine, da je ne postavljaju na više od 20.

Jedno od najposjećenijih mesta u Zagrebu je Glavni kolodvor, gdje se putničke sobe griju na između 15 i 17 stepeni Celzijusa.

Zbog svoje otvorenosti, neisplativo je koristiti višu temperaturu. Predvorje Centralne stanice se ne grije.

Grad Zagreb, međutim, nije slijedio primjer Pariza i odlučio je da smanji temperaturu na gradskim bazenima. Кao razlog izdvajaju Pravilnik o sanitarno-tehničkim i higijenskim uslovima bazena i o zdravstvenoj ispravnosti bazenske vode, koji propisuje pH vrijednost bazenske vode i količinu hlora u njoj