Connect with us

Svijet

Grad u kojem će solarni paneli biti obavezni od 2025. godine

Lokalna skupština donijela odluku o obaveznim solarnim panelima na krovovima novih kuća u Tokiju.

Mnogi novi domovi izgrađeni u Tokiju imaće obavezu da na svom krovu imaju solarne panele počevši od aprila 2025. godine, izvijestio je Kyodo News. Lokalna skupština usvojila je nove propise kojima se od velikih građevinskih kompanija zahtijeva da opremaju objekte manje od 2.000 kvadrata solarnim panelima ili drugim obnovljivim izvorima energije. Ova mjera je prva te vrste u Japanu i ima za cilj da prepolovi gradske emisije ugljenika.

Vlast procjenjuje da se cijena od 980.000 jena (oko 6.700 evra) za instalaciju panela od 4 kW može nadoknaditi za oko šest godina na osnovu uštede na računima i subvencija od 100.000 jena (oko 690 evra) po kilovatu.

Ova mjera se odnosi samo na oko 50 izvođača koji snabdjevaju tržište sa preko 20.000 kvatrata, pa nije najjasnije koliki procenat novih domova će biti obuhvaćen novim pravilima. Ipak, navodi se da će ova obaveza biti vrlo efektivna, jer se procjenjuje da će polovina postojećih objekata, od kojih su 70% kuće, biti zamijenjena novim građevinama do 2050. godine.

Nova gradilišta su se u Tokiju od 2012. do 2021. godine u prosjeku otvarala 800.000 do 900.000 puta godišnje, a samo nekoliko velikih izvođača, koje nazivaju Super Zenecon, dominira građevinskim sektorom, navodi Statista.

Japan je 5. najveći proizvođač ugljeničnih emisija na svijetu, ali je obećao da će postati ugljenično neutralan do 2050. godine i nije jedina zemlja koja uvodi obavezne solarne panele. Francuski zakonodavci su nedavno odobrili zakon koji zahtijeva od parkinga sa minimalno 80 mjesta da se pokriju solarnim panelima. Francuska vlada je rekla da bi plan mogao da generiše do 11 gigavata – ekvivalent 10 nuklearnih reaktora.

Svijet

UKRAJINSKI GENERAL ZALUŽNI: Kijev treba da odustane od granica iz 2022

Ukrajina bi trebala odustati od pokušaja obnavljanja svojih granica uspostavljenih padom Sovjetskog Saveza 1991. ili čak onih iz vremena kad je počela ruska invazija Ukrajine 2022, rekao je juče bivši ukrajinski general, prenosi Index.hr.

Valerij Zalužni, ukrajinski ambasador u Londonu, smijenjen je s mjesta glavnog komandanta vojske u februaru 2024. nakon višemjesečnih neslaganja s predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Zelenski i drugi zvaničnicidugo su pozivali na protjerivanje ruskih snaga i povratak na postsovjetske granice Ukrajine iz 1991, uključujući Krim koji je Rusija anektirala 2014. godine.

Ipak, kako su nastojanja proteklih mjeseci usredsređena na dogovaranje primirja, izjave Kijeva su umjerenije po pitanju ustupanja teritorija, prenosi Index.hr.

“Nadam se da u ovoj prostoriji nema ljudi koji se i dalje nadaju nekom čudu ili srećnom znaku koji će donijeti mir Ukrajini u granicama iz 1991. ili 2022. ili nekoj velikoj sreći koja će se dogoditi kasnije”, prenio je portal RBK Ukrajina Zalužnijeve riječi s foruma u Kijevu.

“Moje lično mišljenje je da neprijatelj i dalje ima resurse, snage i sredstva da nastavi gađati naš teritoriju i da pokuša određene ofanzivne operacije”, dodao je.

Ankete pokazuju da je Zalužni jedan od najpopularnijih ukrajinskih političara. Ankete takođe pokazuju da je rejting Zelenskog porastao nakon sukoba s američkim predsjednikom Donaldom Trampom na sastanku u Bijeloj kući u februaru.

Nastavi čitati

Svijet

ZATVARA SE FABRIKA KOJA JE PRAVILA ČUVENE BOMBONE: Radnici u štrajku, prijavljuju sistematska kašnjenja plata

Zaposleni, međutim, prijavljuju sistematska kašnjenja plata, pritisak i manevre kako bi se odložio sukob u fabrici koja se nalazi u Lanusu.

Ekonomska kriza u Argentini pogađa fabrike i preduzetnike, što im sve više otežava opstanak. U ovom kontekstu, poznata kompanija za slatkiše i konditerske proizvode prolazi kroz ozbiljnu krizu, sa neizbježnim zatvaranjem.

Sa više od 100 radnika u štrajku na neodređeno vrijeme i još uvijek neisplaćenim aprilskim platama, situacija traje već dvije nedjelje i prijeti da postane još jedan simboličan slučaj propadanja argentinske industrije. Ovo je Lipo S.A., istorijska fabrika osnovana 1969. godine i poznata po svojim klasičnim bombonama, koja proizvodi dva miliona jedinica dnevno i izvozi u Merkosur, Aziju i Evropu. Uprkos snažnom prisustvu u supermarketima, veletrgovcima, pa čak i kao dobavljač brendova poput Karfura, kompanija tvrdi da ima finansijske poteškoće.

Zaposleni, međutim, prijavljuju sistematska kašnjenja plata, pritisak i manevre kako bi se odložio sukob u fabrici koja se nalazi u Lanusu.

Sukob koji ugrožava kontinuitet
Sukob se produbio nakon što je udruženje poslodavaca, čiji je glavni akcionar, Osvaldo Iglesijas – koji ima krivični dosije – predložilo isplatu duga u zamjenu za odbijanje dana koji nisu odrađeni zbog nedostatka sirovina. Prijedlog je odbila skupština radnika, koja je osudila „krutu zloupotrebu“ i zahtevala punu isplatu plata. Sljedeće ročište biće ove srijede u Ministarstvu rada Lanusa, gdje se očekuje presuda.

Istorijska fabrika papirnih kesa je zatvorena
Jedna značajna fabrika je takođe nedavno zatvorena nakon 65 godina rada u Argentini. Fabrika papirnih kesa Fabi Bolsas Industriales, koja se nalazi u Hinohu, Olavarija, donijela je tešku odluku da obustavi rad, tvrdeći da nije održiva u trenutnim ekonomskim okolnostima.

Ova objava značila je značajan gubitak posla za oko 100 porodica, što je bio težak udarac za zajednicu od samo 3.000 stanovnika, gdje je fabrika bila jedan od glavnih izvora zapošljavanja.

Sindikat radnika u industriji papira i kartona saopštio je da je zatvaranje najavljeno naglo, bez prethodne najave, što je izazvalo duboko nezadovoljstvo među radnicima. Procjenjuje se da će oko 120 ljudi biti pogođeno ovim iznenadnim zatvaranjem kompanije.

Suočena sa ovom situacijom, kompanija je ponudila zaposlenima otpremninu koja uključuje dodatnih 15% ako prihvate prijedlog. Međutim, neki radnici su izrazili svoje nezadovoljstvo i iznenađenje ovom odlukom. Jedan zaposleni je izrazio svoje negodovanje: “Danas su nam rekli da se posao zatvara, bez ikakve prethodne najave, a sada otpuštaju sve”, rekao je.

Nakon objave o zatvaranju, predstavnici matične kompanije sa sjedištem u inostranstvu, CMPc, bili su prisutni kako bi objavili odluku i dogovorili se o odgovarajućoj nadoknadi. Pored toga, zvaničnici Ministarstva rada bili su prisutni na licu mesta kako bi procijenili situaciju i pružili podršku pogođenima. Ovo odražava ozbiljan uticaj koji će ovo zatvaranje imati na lokalnu zajednicu, kako na zapošljavanje, tako i na socijalna pitanja.

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN TVRDI “Energetska prijetnja Ukrajine je eskalirala”

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je danas da je energetska prijetnja od Ukrajine eskalirala, ali da je cilj energetske politike Brisela, kako je istakao, da podrži Ukrajinu po svaku cijenu.

– Jasno je da su briselske birokrate prešle na apsurdnu energetsku politiku. Za nas je cilj energetske politike da energija bude jeftina, dostupna i bezbjedna.

To je osnova za konkurentnost ekonomije i blagostanje porodica. Ali birokrate u Briselu očigledno nisu zainteresovane za život evropskih ljudi – naveo je Orban na Fejsbuku.

On je ocijenio da je cilj energetske politike Brisela da podrži Ukrajinu po svaku cijenu i da je to jedini aspekt koji ih vodi, prenosi MTI.

Orban je podsjetio da su ministri spoljnih poslova EU u sredu u Briselu objavili još jedan paket sankcija Rusiji.

– To bi moglo dovesti do brutalnog povećanja cijena ako EU trajno okrene leđa ruskim izvorima energije – naveo je Orban.

Prema njegovim riječima, Brisel želi da prekine isporuku ruskog gasa i nafte, što bi udvostručilo ili utrostručilo troškove komunalnih usluga mađarskim porodicama.

– Mi stojimo na strani zdravog razuma. U Mađarskoj porodice dobijaju energiju po pristupačnim, sniženim cijenama komunalnih usluga, i mi ćemo to zaštititi.

Međutim, energetsku prijetnju iz Brisela možemo braniti samo zajedno – rekao je Orban i dodao da je zbog toga važno da što više ljudi glasa na referendumu (VOKS 2025) o pitanju budućeg članstva Ukrajine u EU.

Prema riječima premijera, učešće na referendumu „prevazilazi očekivanja“.

– Već je glasalo milion ljudi. Pridružite nam se, ne dozvolite im da odlučuju preko nas – zaključio je Orban.

Nastavi čitati

Aktuelno