Connect with us

Svijet

Mačke, štenci i zeke u Njujorku više nisu na prodaju

Njujork je postao posljednja država u SAD koja je zabranila prodaju mačaka, pasa i zečeva u prodavnicama kućnih ljubimaca, u pokušaju da se cilja na tretiranje životinja tokom uzgoja, koje je često meta mnogih kritičara.

Novi zakon, koji je potpisala guvernerka Keti Hočul, a koji stupa na snagu 2024. godine, omogućava prodavnicama kućnih ljubimaca da umjesto toga rade sa skloništima kako bi spasene ili napuštene životinje ponudile na usvajanje. Takođe će zabraniti uzgajivačima da prodaju više od devet životinja godišnje.

– Ovo je veoma velika stvar. Mi pokušavamo da smanjimo potražnju na maloprodajnom nivou. Kada bi potrošač otišao u komercijalne velike uzgajivačnice ljubimaca i vidio užasne uslove, ne bi kupio ove životinje – rekao je senator Majkl Đanaris, demokrata.

Dodao je da će zakon omogućiti kupcima da budu svjesniji odakle dolaze njihovi ljubimci, te da takozvana industrija mladunaca tretira životinje kao robu.

Prodavnice kućnih ljubimaca tvrde da novi zakon neće učiniti ništa da zatvori uzgajivače van države ili poveća njihove standarde njege i odnosa prema životinjama. Iz pet-šopova poručuju da će sve rezultirati zatvaranjem desetina prodavnica za kućne ljubimce koje su ostale u Njujorku.

Kalifornija je donijela sličan zakon 2017. godine, postavši prva država koja je zabranila takvu prodaju. Iako taj zakon nalaže da prodavnice kućnih ljubimaca rade sa skloništima za životinje ili spasilačkim operacijama, kao što sada radi Njujork, on ne reguliše prodaju privatnih uzgajivača.

Uslijedilo je nekoliko država. Merilend je 2020. zabranio prodaju mačaka i pasa u prodavnicama kućnih ljubimaca, što je izazvalo revolt vlasnika prodavnica i odgajivača koji su tu mjeru osporili na sudu. Godinu dana kasnije, Ilinois je zabranio prodavnicama kućnih ljubimaca da prodaju komercijalno uzgajanu štenad i mačiće.

U Njujorku, grupe za zastupanje prava kućnih ljubimaca već dugo pozivaju na potpuno zatvaranje objekata koji uzgajaju i prodaju životinje radi zarade, uz tvrdnje da se životinje uzgajaju u nehumanim uslovima prije nego što se otpreme u prodavnice.

Smrtna kazna za pet-šopove?
Emilio Ortiz, menadžer u prodavnici kućnih ljubimaca Sitipaps u Njujorku, rekao je da bi novi zakon mogao da posluži kao “smrtna kazna” za posao u kome je više od decenije.

– Devedeset odsto našeg poslovanja je prodaja pasa. Nećemo ovo preživjeti. Oni zatvaraju dobre zajedno sa lošim igračima – rekao je Ortiz, koji smatra da je zabrana nepravedna prema prodavnicama koje rade sa odgovornim uzgajivačima.

Džesika Selmer, predsjednica “People Unitet to Protect Pet Integrity”, njujorške koalicije vlasnika prodavnica kućnih ljubimaca, nazvala je zakon “nepromišljenim” i “kontraproduktivnim” i rekla da se nada da će guvernerka “razmotriti neke od zamki zakona koje su evidentne”.

Novi zakon neće uticati na odgajivače koji prodaju životinje rođene i uzgojene na svom imanju. Liza Hejni, koja zajedno sa suprugom uzgaja pse u svom domu u Bafalu, rekla je da podržava zakon.

– Jedna prodavnica kućnih ljubimaca u mojoj blizini, dobija pse iz cijelog srednjeg zapada i različitih velikih objekata, a vi nemate pojma odakle dolaze i ko je odgajivač. Ljudi su zaista neupućeni kada uzimaju štene – rekla je Hejni.

Njena uzgajivačnica “Kavapu Kenels”, delimično se fokusira na uzgoj hipoalergenih pasa za ljude koji imaju alergije, a njen poslovni model funkcioniše na osnovu potreba. Lista čekanja traje od šest do 12 mjeseci, osiguravajući da svaki pas završi u domu.

RTS

Related Topics:

Svijet

TRAMPOV SASTANAK SA PUTINOM U BUDIMPEŠTI, žestok udarac evropi poniženje Brisela i trijumf Obrana

Najava Donalda Trampa da će se sastati sa Vladimirom Putinom u Budimpešti radi okončanja rata u Ukrajini doživljava se kao težak i bolan udarac za Evropu.

Na drugoj strani, Viktor Orban, mađarski premijer, gotovo izvjesno se osjeća kao “mačak koji se domogao pavlake”, navodi britanski The Telegraph.

Često ismijavan kao Putinov najbliži saveznik u Evropskoj uniji (EU), Orban se redovno sukobljavao sa Volodimirom Zelenskim i oštro kritikovao zapadne sankcije zbog rata u Ukrajini.

Više puta je istupao iz zajedničkog fronta svojih saveznika u NATO i EU, gdje samiti o Ukrajini sada rutinski završavaju zaključcima sa kojima se svi slože, osim Mađarske, čime se krše ustaljene konvencije.

Odnosi sa predsjednikom Zelenskim su na tački smrzavanja, Orban je obećao da će blokirati pristupanje Ukrajine EU i optužuje Kijev za progon mađarske etničke manjine.

U avgustu je Ukrajina pogodila ključni ruski naftovod koji prenosi naftu do Mađarske, zavisne od Kremlja, što je Budimpešta iskoristila da ponovo zatraži hitne mirovne pregovore u ratu za koji tvrdi da ga Kijev nikada ne može dobiti.

Ali, što je ključno, Orban se nikada nije posvađao sa Donaldom Trampom, otkako je svoju političku sudbinu čvrsto vezao za pokret MAGA još tokom Trampovog prvog mandata.

Ostao mu je lojalan i tokom Trampovog “izgnanstva” između dva mandata, u periodu kada je bio u sukobu sa Džozefom Bajdenom, bivšim američkim predsednikom. U tom vremenu Orban je postao miljenik američkih konzervativaca, govorio je na konferenciji “Conservative Political Action Conference” i bio domaćin samita u Budimpešti.

Orban je bio jedini lider EU koji je podržao Trampa prije njegovog ponovnog izbora. Bajden je upozorio da bi Tramp mogao da “orbanizuje” Sjedinjene Države, uporedivši lidera Fidesa sa diktatorom zbog njegovog obračuna sa medijima i ograničavanja prava LGBT zajednice.

Kada se vratio u Bijelu kuću, neke od novih politika Trampa bile su inspirisane Mađarskom, uključujući zakon kojim se dozvoljavaju samo dva pola.

Tramp je već podržao gospodina Orbana prije izbora 2026. godine. Mađar se predstavio kao zagovornik mira, a ovaj samit supersila je veliko dostignuće za lidera male zemlje od samo 9,5 miliona stanovnika.

To će biti udarac za one u EU koji su se nadali da bi Orbana mogao smijeniti Peter Mađar, proevropski konzervativac, koji u anketama vodi nad najduže vladajućim liderom u Mađarskoj.

Orban je uživao u svojoj ulozi “zlobnog momka” Brisela, osnovavši panevropsku grupu evroskeptičnih stranaka posvećenih vraćanju nacionalnih ovlašćenja od Evropske komisije.

Sukobio se sa sudijama EU zbog svoje stroge antiimigracione politike, koja je uključivala prisiljavanje migranata da ostanu u tranzitnim zonama između graničnih ograda.

Prošle godine je razbijesnio saveznike EU “mirovnom misijom” u Kijevu, Moskvi i Pekingu, prekidajući tabu ličnog susreta sa Putinom. Evropske diplomate su se trudile da insistiraju na tome da Orban ne govori u ime EU, uprkos tome što Mađarska šestomesečno predsjedava blokom.

Brisel je mislio da se osvetio krajem septembra kada je Tramp prekorio EU zbog nastavka kupovine ruske nafte. Evropski izaslanici nisu gubili vreme ukazujući da je najveći ruski kupac – Mađarska.

Mađarska je potpisala novi energetski sporazum sa Rusijom, tvrdeći da nema izbora jer zemlja nema izlaz na more. Tražili su izuzeća od sankcija EU na rusku energiju, ali su sada pod pritiskom SAD započeli pregovore sa drugim dobavljačima. Izbor Mađarske za samit obrisao je osmeh sa lica EU.

Blok je uglavnom bio marginalizovan u mirovnim pregovorima o Ukrajini i ljuti se zbog periferne uloge koju je igrao u mirovnom planu za Gazu.

Ovo će naštetiti i Kijevu. U Budimpeštanskom memorandumu iz 1994. godine, Ukrajina je pristala da se odrekne svog nuklearnog oružja u zamjenu za garancije Rusije da će poštovati njen suverenitet, nezavisnost i granice.

Svakako pomaže to što je Mađarska ove godine objavila da se povlači iz Međunarodnog krivičnog suda (MKS) nakon što je izdat nalog za hapšenje Benjamina Netanijahua.

MKS takođe ima nalog za ratne zločine za Putina, koji zahtjeva od potpisnika da uhapse ruskog lidera ako uđe na njihovu teritoriju.

To neće biti problem u Mađarskoj, koja je izgradila veze sa drugim Trampovim saveznicima kao što su Netanijahu, premijer Izraela, i Žair Bolsonaro, bivši predsednik Brazila.

Zemlja koju su skoro sve članice i institucije EU izopštile sada je dobila centar pažnje od strane Trampa, koji veruje da je blok osnovan da bi “prevario” SAD.

Na samitu o Gazi u Egiptu ranije ove nedelje, potražio je Orbana sa bine.

“Volimo Viktora. Fantastičan si, zar ne? Znam da se mnogi ljudi ne slažu sa mnom, ali ja sam jedini koji je važan”, rekao je Tramp, stojeći pred evropskim liderima, uključujući Đorđu Meloni, premijerku Italije, i ser Kira Starmera.

Američki predsednik nema razloga da ne vjeruje u optužbe Orbana da EU namjerava da nametne svoje “budne” i globalističke vrijednosti Mađarskoj.

Davanje Orbanu poklona u vidu mirovnog samita nije samo nagrada za lojalnost, već će i podstaći napor Bijele kuće da MAGA učini globalnom. To ima dodatnu prednost obračunu sa liberalima u EU i šire.

Nastavi čitati

Svijet

ŠEF PENTAGONA U BOJAMA RUSKE ZASTAVE: Ministar rata SAD kravatom šokirao Zelenskog

Kravata nije bila jedini „modni detalj“ koji su novinari primijetili na sastanku u Bijeloj kući.

Ministar rata SAD Pit Hegset prisustvovao je sastanku američkog predsjednika Donalda Trampa i predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, a novinarima nije promakao jedan modni detalj.

Naime, Hegset je nosio kravatu na bijele, plave i crvene štrafte. Iako su te boje prisutne i na američkoj zastavi, na ministrovoj kravati – dok je sjedio preko puta Zelenskog – one su bile raspoređene kao na ruskoj zastavi.

Kravata nije bila jedini „modni detalj“ koji su novinari primijetili na sastanku u Bijeloj kući.

Tramp je pohvalio „stajling“ Vladimira Zelenskog koji je na sastanak došao u crnoj jakni koja liči na sako i pantalonama.

FOTO: AP PHOTO

Trampu to nije promaklo i pohvalio je izbor odjeće svog sagovornika.

„Mislim da izgleda sjajno u toj jakni i nadam se da će ljudi primijetiti. Zapravo je veoma elegantna, sviđa mi se“, rekao je Tramp.

Nastavi čitati

Svijet

MMF: Evropa prebrodila mnoge šokove, DUGOTRAJNA ŠTETA OSTAVILA TRAG

Evropa je vješto prebrodila mnoge velike šokove, ali dugotrajna šteta počinje da ostavlja traga.

Zamah rasta blijedi ka prosječnim srednjoročnim izgledima, objavio je Međunarodni monetarni fond (MMF).

U izvještaju o regionalnim ekonomskim izgledima, napomenuto je da dolazi do preokreta u pogledu efekata od podsticaja unapređenja izvoza ranije ove godine. Izvještaj je predstavljen na godišnjem zasjedanju MMF-a i Svjetske banke.

Carine
Carine počinju da dobijaju na značaju, a tržišta obveznica uračunavaju povećane rizike usljed kontinuirane neizvjesnosti.

Jaz u produktivnosti
“Smanjenje kamatnih stopa i veća fiskalna potrošnja, uključujući i onu na odbranu, do sada nisu uspjeli da podstaknu privatnu potražnju. Jaz u produktivnosti u odnosu na Sjedinjene Američke Države ostaje veliki i očekuje se da će se širiti. Na domaćem evropskom nivou, dobro poznate potrebe za strukturnim reformama ostaju neriješene”, navodi se u saopštenju.

Prijetnje u EU
MMF ističe da davanje prioriteta uskim nacionalnim ciljevima u odnosu na šire zajedničke koristi i spori procesi donošenja odluka u Evropskoj uniji prijete da odlože veću integraciju evropskih tržišta kapitala, rada i proizvoda.

“Štaviše, reforme rasta na nacionalnom nivou često nemaju domaću podršku. Sa rastom i konsolidacijom koji ne uspijevaju, dug evropskih zemalja mogao bi se povećati u prosjeku na 130 procenata do 2040. godine”, navedeno je u izvještaju.

Dodaje se da u bliskoj budućnosti, makroekonomske politike moraju da ostanu na kursu. Da čuvaju teško stečenu stabilnost cijena, pokrenu fiskalnu konsolidaciju i očuvaju otvorenost trgovine.

Rješenja nadohvat ruke
“S obzirom na porast troškova međunarodne trgovine, Evropa bi trebalo da proširi svoje trgovinske odnose i promoviše multilateralnu saradnju. Ključ za održivo veći dugoročni rast je prevazilaženje opasnog skretanja politike u strukturnim reformama. To znači da su rješenja čvrsto nadohvat ruke, ali se priznavanje potrebe za promjenama mora pretvoriti u snažnu akciju”, objavio je MMF.

Na nivou Evropske unije, prioritetna područja obuhvataju uklanjanje fragmentacije na jedinstvenom tržištu, otključavanje rizičnih investicija, povećanje obezbjeđivanja evropskih javnih dobara i maksimiziranje dobitaka od aglomeracije.

Nastavi čitati

Aktuelno