Connect with us

Društvo

Inflacija pritisnula javnu kuhinju za bebe u Bratuncu, rade od danas do sutra

Inflacija koja je ove godine uzdrmala bh. tržište svoje posljedice je ostavila i na javne kuhinje za bebe, koje sada za isti obrok zbog poskupljenja osnovnih namirnica moraju izdvojiti i do tri KM više.

Naime, početkom ove godine jedan obrok se mogao spremiti za šest KM, a sada, samo nekoliko mjeseci kasnije, za isti obrok moraju izdvojiti od sedam do devet KM.

Kazala je ovo za “Nezavisne novine” Aida Sadiković Mehonić, osnivačica Udruženja “Obraduj nekoga” iz Bratunca, koje je otvorilo prvu javnu kuhinju za bebe.

“Najviše nas je pogodilo poskupljenje mlijeka. Roditelji se brinu da će skočiti i na četiri KM te nam se zbog toga sve više obraćaju”, kazala je Sadiković Mehonićeva.

Prema njenim riječima, rade od danas do sutra, odnosno od mjeseca do mjesec zbog, kako kaže, krajnje nestabilnog tržišta.

“Imamo 30 redovnih korisnika i oko 100 beba čiji roditelji nam se s vremena na vrijeme obraćaju tražeći jednokratnu pomoć”, kazala je ona.

Iako je broj korisnika javne kuhinje fiksan i nepromijenjen, potreba za njima je sve veća, a s tim i lista čekanja sve duža, a oni se, prema riječima Sadiković Mehonićeve, bore najbolje što mogu.

“Kod nas svoj obrok svakodnevno dobije 30 najmlađih građana, ali nažalost, zahtjevi roditelja su sve češći. Iako oni dobijaju podsticaje, to nije dovoljno da se izbore sa poskupljenjima”, kazala je ona.

Situacija se nije ustabilila još od perioda pandemije izazvane virusom korona, ali i dalje uspijevaju da zahtjeve ovih 30 korisnika zadovolje.

“Bez obzira na sve, naš opstanak nije doveden u pitanje”, ističe Sadiković Mehonićeva.

Zahvaljuje na donacijama koje im pristižu, a koje su, prema njenim riječima, uprkos inflaciji zadovoljavajuće.

“Naš narod voli da donira, čak i kad nema za sebe. Nije rijetka situacija da donatori postanu korisnici”, kazala je ona.

Period novogodišnjih praznika za najugroženije građane, pogotovo one sa malom djecom, može da bude dosta nepredvidiv, te upravo zbog toga oni organizuje posebne akcije kako bi najmlađi dobili paketiće.

“Pred kraj svake godine dobijamo donacije od pojedinaca i društveno odgovornih preduzeća. Očekujemo da ćemo za Novu godinu obradovati 60 beba obućom i zimskom opremom koja im je sada neophodna”, kazala je Sadiković Mehonićeva.

Želja im je da sve bebe na njihovom području imaju zadovoljene osnovne potrebe i da roditelji ne moraju razmišljati da li će one imati šta da jedu.

Podsjeća da je stalnih korisnika bilo 60 prije nego što su bili prinuđeni da ovaj broj prepolove. ”

Naši korisnici su većinom samohrane majke, radno nesposobni roditelji, korisnici Centra za socijalni rad Bratunac, višečlane porodice bez riješenog stambenog pitanja”, kaže Sadiković Mehonićeva.

Pored redovnih 30 korisnika, imaju njih 35 na listi čekanja, a ukupno kroz projekte zadovoljavaju osnovne potrebe za 150 korisnika.

“Ukoliko imamo dovoljno donacija, korisnike sa liste čekanja redamo po stepenu ugroženosti te na adresu šaljemo pakete u vidu jednokratne pomoći”, zaključuje ona.

Podsjećamo da je javna kuhinja za bebe Udruženja “Obraduj nekoga” prva javna kuhinja ove vrste otvorena u Bratuncu 2021. godine usljed teške situacije izazvane virusom korona, a koja je nastavila redovno da radi sa pretpostavkom da će se broj korisnika uvećati.

Društvo

UŽAS U SELU U BIH: Medvjed napravio POKOLJ U TORU, mještani u strahu (VIDEO)

Mjesto Urija potreseno je događajem kada je medvjed upao u tor Bešće Sejnovića i usmrtio šest ovaca, među kojima su bile i mlade sjajne ovce. Ovaj napad, koji se dogodio u cik zore, iza sebe je ostavio pustoš, strah i ogorčenje mještana.

“Psi su lajali, pokušavali su da nas upozore, ali zvjer nije pokazivala strah. Ušao je kroz ceradu na prikolici, rastrgao ovce i nestao. Ograda je visoka dva metra, imamo i električnog čobana. Sve je bilo osigurano, ali uzalud”, kaže vlasnik stada Bešća, još vidno potresen.

Na lice mjesta izašao je i Tahir Gazić iz lokalnog lovačkog društva, koji potvrđuje da je isti medvjed već napravio štetu i kod drugih domaćina u okolini.

“Ovo nije usamljen slučaj. Već imamo nekoliko prijavljenih napada, a sve ukazuje na to da je riječ o istom medvjedu. Jasno se vidi po tragovima ovo nije djelo vuka, ovo je medvjed”, kaže on.

Kako ističu mještani, napadi se dešavaju sve češće i sve su brutalniji.

“Ne možemo da čekamo da neko pogine. Danas su to ovce, sutra može biti dijete. Tražimo da se medvjed uspava i izmjesti, da se zaštiti i životinja i naši životi”, rekao je jedan od prisutnih.

Predstavnici lovačkog društva podsjećaju da sami ne mogu donijeti odluku o odstranjivanju ili premještanju medvjeda.

“Potrebne su dozvole viših instanci, od Saveza lovačkih društava do Ministarstva. Procedura postoji, ali sporo se reaguje”, poručuju.

Ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se incident dogodio na imanju gdje je sve bilo ograđeno i zaštićeno, sa više pasa čuvara.

“Sve što smo mogli, učinili smo da zaštitimo stoku. Ipak, medvjed je razvalio ceradu i ušao. Ne može niko da kaže da nismo pazili”, poručuje vlasnik, pokazujući tragove ulaska i uništenja.

Napad u Donjem Vakufu otvara važno pitanje suživota ljudi i zaštićenih divljih životinja.

“Niko ne želi da ubija medvjeda, ali tražimo zaštitu. Naši životi, naša stoka, naš trud su ugroženi”, zaključuje Sejnović.

Iako nadležni najavljuju dolazak komisije za procjenu štete, mještani ne kriju sumnju da će im šteta zaista biti nadoknađena. Ono što ih najviše boli je osjećaj bespomoćnosti i nepravde.

U selu je ostala tišina i strah, a negdje u šumi – medvjed koji zna put nazad, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Društvo

BRAVO MALENA! Violeta Krajišnik prva u Srpskoj počela da svira i pjeva uz gusle

Dok mnogi njeni vršnjaci biraju moderne trendove, dvadesetjednogodišnja Violeta Krajišnik iz Bijeljine odlučila je da gaji ono što je vijekovima čuvalo srpski identitet – gusle.

Prva je djevojka iz Republike Srpske koja pjeva i svira uz ovaj tradicionalni instrument, a danas, kroz svoju školu gusala, prenosi znanje i ljubav prema kulturi i vjeri novim generacijama.

“Običaji, tradicija, kultura i jezik neprocjenjivi su za identitet bilo kog naroda, a posebno srpskog, koji se vijekovima suočava sa brojnim teškoćama. Njegovanje i očuvanje ovih tekovina uvijek su važni, a naročito kada proslavljamo velike praznike kao što su ovi vaskršnji. Zato su povećanje svijesti o poznavanju naše istorije, ali i svega onog na šta su Srbi ponosni, izuzetno važni za mlade ljude”, upozorava mlada bijeljinska umjetnica Violeta Krajišnik.
Kako kaže gusle je zavolјela još od malih nogu slušajući priče o pokojnom djedu, koji je takođe svirao i pravio ovaj instrument.

“Gusle sam počela svirati iz radoznalosti, još u osnovnoj školi, te sam i epsku poeziju zavolјela sasvim spontano, kroz muziku. Bila sam samouka, a kasnije sam svoje znanje usavršavala na razne načine, pohađajući različite časove iz te oblasti. Gusle su moja prva lјubav, odnosno prvi instrument koji sam naučila da sviram”, kaže za InfoBijeljina ova svestrana djevojka.

Početaka se prisjeća sa sjetom.

“Nisam bila prihvaćena od svih kao ravnopravan guslar samo zato što sam djevojka, te sam mnogo truda i rada uložila u promociju ženskog guslarstva u Republici Srpskoj. Reakcije na žensko guslarstvo su i dan danas veoma različite, te se moje koleginice i ja susrećemo sa različitim komentarima. Gusle se godinama smatraju muškim instrumentom, iako to uopšte nije tako. Kroz istoriju, ali i u današnje vrijeme, imamo brojne zapise iz kojih se jasno može vidjeti da imamo i ženske interpretacije uz gusle. To znači da je pojam ženskog guslarstva samo neko vrijeme bio zaboravlјen, ali to sada, u vrijeme postojanja društvenih mreža i različitih tehnologija, više nije toliko skriveno”, kaže Violeta.

Svoje znanje rado dijeli sa drugima u sekciji škole gusala, gdje je edukator velikom broju polaznika koji žele da uče osnove ovog tradicionalnog instrumenta.

“Polaznicima najviše pažnje skrećem na pravilno ponašanje budućeg guslara. Ponajviše govorim o poštovanju gusala, jer su obično na njima izrađene različite slike srpskih svetinja i svetitelјa, te se uz takav instrument ne mogu pjevati bilo kakvi tekstovi. Gusle su smjerne, ozbilјne, istinite i takve tekstove treba da bira svaki guslar, jer da nije bilo gusala, dosta naše istorije ne bi bilo sačuvano. Takođe, nošnja je, bar za mene, jako važna. Veoma je bitno ponašati se u skladu sa kostimografijom koju nosimo, te treba imati poštovanje prema našim precima ne samo kroz tih 5 minuta na sceni, već i u stvarnom životu”, poručuje djevojka.

Studentkinja treće godine Pedagoškog fakulteta u Bijeljini, osim gusala, svira i harmoniku i klavir, piše duhovnu poeziju, a s majkom igra folklor i pjeva etno i izvorne pjesme.

S ponosom ističe da je učestvovala na brojnim etno i guslarskim festivalima i takmičenjima. Predsjednica je Udruženja za očuvanje kulturne baštine i pravoslavnog identiteta “Bogojavljenska noć”.

Udruženje Evropske akademije SNU iz Ljublјane odlikovalo je Violetu zlatnom značkom za ostvarivanje izuzetnih rezultata u oblasti očuvanja srpske kulturne baštine, a Grad Bijelјina srebrnom medalјom “Filip Višnjić”.

Ova priznanja su joj dodatan podstrek za budući rad.

Nastavi čitati

Društvo

DANAS JE VELIKA SUBOTA i posljednji dan posta!

Danas je Velika subota, drugi dan hrišćanske žalosti poslije Velikog petka – dana raspeća Isusa Hrista. Veliku subotu vjernici obilježavaju u molitvi i tišini.

Velika subota posvećena je uspomeni na pogreb Isusa Hrista i njegov silazak u Ad. Dio je Strasne sedmice i uvod u vaskršnje praznike.

Veliku subotu vjernici obilježavaju u molitvi i tišini, u crkvama, cjelivajući plaštanicu na simboličnom Hristovom grobu.

Na ovaj dan došao je kraj starom vijeku i otpočeo novi vijek u kome se svetkuje dan Njegovog Vaskrsenja.

Svake godine na Veliku subotu, na dan između golgotskog raspeća na Veliki petak i Vaskrsa Sina Božjeg u nedjelju, pred pravoslavni Vaskrs, održava se ceremonija starija od 12 vijekova.

U hramu Svetog groba u Svetoj zemlji već vijekovima jerusalimski patrijarh uznosi ugašeno kandilo koje se samo pali i taj oganj prenosi na svijeće okupljenih vjernika, a oni dalje svojim bližnjima i u svoje hramove.

Običaji i verovanja

U kućama se završavaju neophodni poslovi oko dočeka velikog praznika.

Sprema se i čisti kuća, priprema odjeća. Ko nije obojio jaja i to ujutru završava, prije izlaska sunca.

U pojedinim dijelovima mijesi se kolač vaskršnjak.

I dalje se strogo posti, na vodi. Propisano je suhojedenje, odnosno ne jede se kuvana hrana.

Najrašireniji naziv za današnji praznik je Velika subota, ali se u nekim krajevima ovaj dan zove i Strašna subota, Zavalita subota, Crvena subota i Dugačka subota. Svi ovi nazivi podsjećaju na duge Hristove muka na raspeću.

Stari vjeruju da se zbog toga na današnji dan obavezno treba učiniti neko dobro djelo ili udijeliti milostinja siromašnima. Vjeruje se da će se to višestruko vratiti dobročinitelju, piše RTS.

Na Veliku subotu se ne radi u polju i ne rade se nikakvi ručni radovi.

Nastavi čitati

Aktuelno