Connect with us

Društvo

ŠTO NA MOSTU DOBIJU NA ĆUPRIJI IZGUBE Pola penzije potroše da bi je podigli

Nakon Bosanskog Petrovca, mještani opština Drinić u Republici Srpskoj i Glamoča u Federaciji BiH ostali su bez ijedne poslovnice banke.

Drago Kovačević, načelnik opštine Drinić, rekao je za “Nezavisne” da je istina da je zatvorena poslovnica banke te da to predstavlja ogroman problem za ovu malu lokalnu zajednicu.

“Problem je i taj što nemamo autobuskih linija za Banjaluku, koja je udaljena nekih 120 kilometara. Prva sljedeća opština u Republici Srpskoj koja ima banku je Ribnik, a on je udaljen 62 kilometra, te Mrkonjić grad oko 80 kilometara. Najbliža poslovnica banke koja je egzistirala u našoj lokalnoj zajednici nalazi se u Banjaluci, tako da, na primjer, penzioneri koji nisu stigli da prebace svoje penzije u poštu sad moraju ići do Banjaluke da bi podigli penziju. Sad zamislite koliki je to problem, posebno za one sa najnižom penzijom od 230 KM, a neki prevoznici traže do 100 KM da ih odvezu do Banjaluke i vrate nazad. To je skoro polovina njihove penzije”, pojašnjava Kovačević.

Dodao je da je dodatni problem to što je u susjednom Bosanskom Petrovcu, sa druge strane entitetske linije, takođe nedavno ugašena jedina poslovnica banke.

“Nudimo dobre uslove za banke koje dođu u Drinić. Tu je besplatan poslovni prostor koji dajemo na korištenje, zatim čuvarsku službu. Taj prostor je pokriven video-nadzorom. Bili smo spremni i u okviru zakonskih nadležnosti da damo neku subvenciju za određene troškove za koje to možemo. Pregovarali smo, ali nije bilo zainteresovanih da dođu i otvore poslovnicu. Mislim da se bez pomoći države ovaj problem ne može riješiti”, istakao je Kovačević.

Banka će uskoro da se zatvori i u opštini Glamoč, a Nebojša Radivojša, načelnik ove lokalne zajednice, kaže da je to jedina banka koja je radila te da će ostati samo bankomat.

“Najveći problem će stvoriti ugostiteljskim radnjama i firmama koji svakodnevno moraju da polažu pazare na svoje račune. Ovo će biti problem i za penzionere, ali i sve ostale građane. Najbliža banka je u Livnu, koje je udaljeno tridesetak kilometara. Razgovaramo i sa drugim bankama, ali nažalost, niko još nije zainteresovan da dođe”, naveo je Radivojša za “Nezavisne”.

Podsjećamo, kako smo nedavno pisali, i opština Bosanski Petrovac ostala je bez jedine poslovnice banke, pa je tako u problem sa korištenjem bankarskih usluga došlo oko 6.000-7.000 ljudi u ovoj lokalnoj zajednici.

Nemanja Davidović, predsjednik Opštinskog vijeća u Bosanskom Petrovcu, tada je rekao za “Nezavisne” da ne znaju prave razloge zbog kojih je zatvorena ova poslovnica, već su samo dobili obavještenje od rukovodstva banke da oni više neće koristiti usluge poslovnog prostora koji su im dodijelili iz lokalne zajednice.

“Ovo je njihova interna odluka i mi nismo mogli to da spriječimo niti da išta uradimo u vezi s tim pitanjem. Zatvaranje jedine poslovnice banke stvorilo je veliki problem za stanovništvo. Pregovaramo s nekim bankama da otvore poslovnicu, ali to još nije ozbiljno da bi izašlo u javnost”, kazao je tada Davidović.

Društvo

PUT OD 230 KILOMETAR: Sa Sokoca na Ostrog krenula 33 hodočasnika, među njima i 13 djevojaka

Sa Sokoca je jutros na pokloničko putovanje do manastira Ostrog krenula grupa od 33 hodočasnika, među kojima 13 djevojaka.

Oni će nakon pređenih 230 kilometara u subotu, 11. maja, u predvečerje praznika Svetog Vasilija Ostroškog Čudotvorca, stići na večernju službu u svom odredištu.

Predsjednik sokolačkog Udruženja “Sveti Vasilije Ostroški” Milan Maričić izjavio je da je ovo 15. hodočašće i poklonjenje moštima Svetog Vasilija vjernika sa Romanije, a tradicija je počela još 2009. godine kada su do manastira Ostrog krenula trojica mladih Sokočana.

On je istakao da su jutros na ovaj put, nakon blagoslova sveštenika iz porte Crkve Svetog proroka Ilije, krenuli hodočasnici sa Sokoca, iz Rogatice, Pala i Višegrada.

On je rekao da je prvi odmor hodočasnika planiran nakon pređenih 45 kilometara, u mjestu Dub kod Rogatice, zatim u Foči, u Rafting klubu na granici Crne Gore i Republike Srpske, u manastiru Piva, u sportskoj sali u Vidrovanu, a potom šesti dan pješačenja dolaze na večernju službu u manastir Ostrog.

Nastavi čitati

Društvo

KAFA U BIH PONOVO POSKUPLJUJE: Uskoro stižu nove cijene

Zbog rasta cijene sirove kafe na svjetskim berzama i u BiH se očekuju nove, veće cijene omiljenog napitka među stanovnicima, ističu naši sagovornici i dodaju da su i sadašnje cijene kafe na vrhuncu koji građani mogu da podnesu.

Naime, kako je za “Nezavisne novine” rekao Momčilo Banjac, direktor pržionice kafe “Minea” iz Gradiške, cijene sirove kafe na berzi u proteklom periodu išle su gore i pred njima je turbulentno vrijeme.

“Teško je dati neku prognozu šta će se dešavati u narednom periodu, ali sigurno je da će do rasta cijene doći”, kazao je Banjac i dodao da će se to odraziti na sve vrste kafe.

“Sve sorte kafe jako su poskupjele, tako da je neupitno da će cijene biti veće, a to će se poskupljenje odraziti i na ekspreso, ali i na ostale vrste kafe”, kazao je Banjac i istakao da će minimalno 10 odsto doći do rasta cijene.

Istakao je da je teško predvidjeti tačne cijene u budućnosti, ali kako kaže, ono što je sigurno, jeste da se cijene neće vratiti na one od prije nekoliko godina.

Dodao je da je najtraženija domaća kafa, nakon toga espreso, ali i instant brze kafe.

Goran Kurtinović, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca”, kazao je da su ugostitelji očekivali da dođe do stabilizacije cijene kafe, ali da berze govore drugačije.

“Sada će vjerovatno doći do malih korekcija cijena i u ugostiteljskim objektima”, kazao je Kurtinović i naglasio da su sadašnje cijene kafe na vrhuncu koji građani mogu da podnesu.

“Generalno, mi možemo da stavimo cijene koliko želimo, ali onda se postavlja pitanje kome stavljamo te cijene, da li ćemo imati gostiju”, kazao je Kurtinović i dodao da se cijene kafe u Banjaluci kreću između 2,30 i četiri marke.

Kako je rekao, ukoliko se desi dodatni rast, građani će sigurno piti manje kafe.

Dragan Grbić, glavni pržioničar u “Caffemiu”, ističe da kod njih neće biti poskupljenja, jer kako kaže, žele da zadrže kupce.

“Jedino ako cijene nastave abnormalno da rastu, moraćemo da pratimo taj trend, ali da to poskupljenje bude minimalno”, kazao je Grbić.

Istakao je da cijena robuste kafe raste, jer kako kaže, nema je u velikim količinama, dok je velika potražnja za ovom vrstom kafe.

“Cijene arabike takođe rastu, ali ne toliko drastično, tako da ćemo cijenom arabike uspjeti da pokrijemo ova povećanja da ne bismo morali povećati cijenu naše kafe, jer ipak želimo da budemo konkurentni cijenom na tržištu”, kazao je Grbić.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), BiH je tokom prva tri mjeseca ove godine uvezla nešto više od 4,8 miliona kilograma kafe u vrijednosti većoj od 35,9 miliona maraka, a najviše kafe je stiglo iz Brazila, i to u količini od 2,7 miliona kilograma.

“Vrijednost kafe koja je uvezena iz Brazila bila je nešto viša od 18 miliona maraka”, naveli su iz UIO BiH.

Dodaju da je u istom periodu prošle godine u BiH stiglo 4,6 miliona kilograma kafe, vrijedne nešto više od 32,5 miliona KM.

“Tokom prva tri mjeseca ove godine BiH je izvezla 36.171 kilogram kafe u vrijednosti od 445.443 KM”, rekli su iz UIO BiH i dodali da su lani u istom periodu izvezena 10.954 kilograma kafe u vrijednosti od 147.321 KM.

Nastavi čitati

Društvo

NASTAVLJA SE POTRAGA ZA ZATRPANIM RUDAROM: Obrušavanje zemlje pravi probleme

Potraga za rudarom zatrpanim u jami Rudnika lignita “Mramor” kod Tuzle nastavlja se i danas, ali konstantno obrušavanje zemlje pravi dodatne probleme.

Iz Rudnika mrkog uglja “Kreka” saopštili su da se moraju zaštiti i spasilačke ekipe koje čine sve kako bi rudar bio pronađen.

“Plan akcije spasavanja i sve aktivnosti usmjerene su da se na bezbjedan način, uz maksimalne napore Čete za spasavanje, što prije dođe do našeg komorata”, navodi se u saopštenju.

Predsjednik Sindikata radnika rudnika uglja u Federaciji BiH Sinan Husić podsjetio je da je rudar 3. maja ostao zatrpan u jami dubokoj 170 metara kada se obrušila zemlja, prenose federalni mediji.

U ovoj jami 2020. godine je poginuo jedan rudar, dok se u jami Dobrnja Jug, udaljenoj nekoliko stotina metara, prije 34 godine dogodila najveća rudarska nesreća na ovim prostorima, kada je smrtno stradalo 180 rudara.

Nastavi čitati

Aktuelno