Connect with us

Društvo

Ugroženi podaci, novac i javna uprava

Bosna i Hercegovina nalazi se na devetom mjestu u svijetu po riziku od kibernetičkih prijetnji, a od 68 institucija u BiH, 24 su imale kibernetičke napade i u ovom trenutku poslovanje javne uprave je ugroženo, što može dovesti do krađe podataka i novca neophodnih za funkcionisanje zemlje i svakodnevnog života građana.

Ovo se, između ostalog, navodi u reviziji učinka na temu “Aktivnosti institucija BiH na obezbjeđenju osnovnih pretpostavki za sajber bezbjednost”, a u kojoj se ističe i da Bosna i Hercegovina značajno zaostaje za ostalim zemljama Evrope.

“Koliko je ovaj problem aktuelan, govori činjenica da su u toku pripreme ovog izvještaja zabilježeni kibernetički napadi na institucije BiH. Posljednji zabilježen napad na institucije BiH obustavio je rad zaposlenih i onemogućio pristup službenim stranicama skoro mjesec dana”, navodi se u izvještaju.

Inače, posljednji ozbiljan sajber napad na institucije BiH desio se polovinom septembra ove godine, kada su mnoga ministarstva, kao i Parlamentarna skupština BiH, bili van mreže. Stranica parlamenta BiH gotovo mjesec dana nije radila, a nekoliko hiljada zaposlenih nije imalo pristupe računarima. U tom periodu i mnoge kompanije, kako javne tako i privatne, prijavile su sajber napad, a reagovala je i Obavještajno-bezbjednosna agencija, koja je upozorila na opasnost tražeći od državnih institucija, ali i privatnih kompanija da preduzmu sve kako bi se zaštitili.

“Nisu iznenađujući nalazi revizora. Nemamo zakonski okvir, strategiju, institucije nisu posložene i jasno je da smo pod većim rizikom nego ostali. Bez sistemskog odgovora nema kvaliteta. Vjerujem da će novi saziv vlasti imati više sluha za te probleme”, rekao je Predrag Puharić, stručnjak za sajber bezbjednost, navodeći da Republika Srpska ima Zakon o informacionoj bezbjednosti i Zakon o bezbjednosti kritičnih infrastruktura te da bi u tom pravcu trebalo da ide i Federacija BiH i da se onda sve to objedini na nivou BiH.

Iz nezvaničnih razgovora sa pojedinim IT stručnjacima zaposlenim u institucijama BiH može se zaključiti da u BiH, kao u svemu, problem predstavlja nadležnost, posebno kada se radi o bezbjednosti, tako da je i u budućnosti teško očekivati da se po tom pitanju postigne dogovor.

Sami revizori naveli su da su aktivnosti na donošenju strateškog i zakonskog okvira za kibernetičku sigurnost počele još prije šest godina, međutim zbog neslaganja unutar BiH taj posao nikad nije završen, a BiH je jedna od rijetkih zemalja koja nema tim za računarske incidente.

“Zbog nedostatka strateškog okvira donatori smatraju da BiH ima neozbiljan pristup izgradnji kibernetičke sigurnosti, zbog čega se manje sredstava ulaže u ovu oblast”, naveli su revizori.

Koliko je problem sajber bezbjednosti izražen i aktuelan, govori i podatak koji su naveli revizori, a to je da se broj kibernetičkih napada u BiH povećao za 1.300 puta na sedmičnoj osnovi.

“Na primjer, ugrožavanjem sigurnosti sistema e-vlada uzrokovalo bi zastoj u radu Savjeta ministara i moglo bi se kasniti sa donošenjem važnih odluka za javnu upravu i građane. Napad na informacioni sistem Ministarstva finansija i trezora BiH ugrozio bi evidencije svih finansijskih transakcija institucija BiH i mogao bi uzrokovati obustavu svih plaćanja iz budžeta BiH”, navode revizori.

O sajber bezbjednosti nedavno je govorio i Majkl Marfi, ambasador SAD u BiH, koji je upozorio da je kibernetička sigurnost u BiH neadekvatna i, ukoliko se ne poboljša, da će zemlja biti ranjiva i podložna još gorim remetilačkim napadima u budućnosti.

“Lideri BiH moraju odvojiti sredstva koja su neophodna za stvaranje otvorenog, pouzdanog i sigurnog kibernetičkog okruženja, u kojem su firme, institucije i građani zaštićeni od zlonamjernih aktera”, rekao je nedavno Marfi.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno