Connect with us

Društvo

Ugroženi podaci, novac i javna uprava

Bosna i Hercegovina nalazi se na devetom mjestu u svijetu po riziku od kibernetičkih prijetnji, a od 68 institucija u BiH, 24 su imale kibernetičke napade i u ovom trenutku poslovanje javne uprave je ugroženo, što može dovesti do krađe podataka i novca neophodnih za funkcionisanje zemlje i svakodnevnog života građana.

Ovo se, između ostalog, navodi u reviziji učinka na temu “Aktivnosti institucija BiH na obezbjeđenju osnovnih pretpostavki za sajber bezbjednost”, a u kojoj se ističe i da Bosna i Hercegovina značajno zaostaje za ostalim zemljama Evrope.

“Koliko je ovaj problem aktuelan, govori činjenica da su u toku pripreme ovog izvještaja zabilježeni kibernetički napadi na institucije BiH. Posljednji zabilježen napad na institucije BiH obustavio je rad zaposlenih i onemogućio pristup službenim stranicama skoro mjesec dana”, navodi se u izvještaju.

Inače, posljednji ozbiljan sajber napad na institucije BiH desio se polovinom septembra ove godine, kada su mnoga ministarstva, kao i Parlamentarna skupština BiH, bili van mreže. Stranica parlamenta BiH gotovo mjesec dana nije radila, a nekoliko hiljada zaposlenih nije imalo pristupe računarima. U tom periodu i mnoge kompanije, kako javne tako i privatne, prijavile su sajber napad, a reagovala je i Obavještajno-bezbjednosna agencija, koja je upozorila na opasnost tražeći od državnih institucija, ali i privatnih kompanija da preduzmu sve kako bi se zaštitili.

“Nisu iznenađujući nalazi revizora. Nemamo zakonski okvir, strategiju, institucije nisu posložene i jasno je da smo pod većim rizikom nego ostali. Bez sistemskog odgovora nema kvaliteta. Vjerujem da će novi saziv vlasti imati više sluha za te probleme”, rekao je Predrag Puharić, stručnjak za sajber bezbjednost, navodeći da Republika Srpska ima Zakon o informacionoj bezbjednosti i Zakon o bezbjednosti kritičnih infrastruktura te da bi u tom pravcu trebalo da ide i Federacija BiH i da se onda sve to objedini na nivou BiH.

Iz nezvaničnih razgovora sa pojedinim IT stručnjacima zaposlenim u institucijama BiH može se zaključiti da u BiH, kao u svemu, problem predstavlja nadležnost, posebno kada se radi o bezbjednosti, tako da je i u budućnosti teško očekivati da se po tom pitanju postigne dogovor.

Sami revizori naveli su da su aktivnosti na donošenju strateškog i zakonskog okvira za kibernetičku sigurnost počele još prije šest godina, međutim zbog neslaganja unutar BiH taj posao nikad nije završen, a BiH je jedna od rijetkih zemalja koja nema tim za računarske incidente.

“Zbog nedostatka strateškog okvira donatori smatraju da BiH ima neozbiljan pristup izgradnji kibernetičke sigurnosti, zbog čega se manje sredstava ulaže u ovu oblast”, naveli su revizori.

Koliko je problem sajber bezbjednosti izražen i aktuelan, govori i podatak koji su naveli revizori, a to je da se broj kibernetičkih napada u BiH povećao za 1.300 puta na sedmičnoj osnovi.

“Na primjer, ugrožavanjem sigurnosti sistema e-vlada uzrokovalo bi zastoj u radu Savjeta ministara i moglo bi se kasniti sa donošenjem važnih odluka za javnu upravu i građane. Napad na informacioni sistem Ministarstva finansija i trezora BiH ugrozio bi evidencije svih finansijskih transakcija institucija BiH i mogao bi uzrokovati obustavu svih plaćanja iz budžeta BiH”, navode revizori.

O sajber bezbjednosti nedavno je govorio i Majkl Marfi, ambasador SAD u BiH, koji je upozorio da je kibernetička sigurnost u BiH neadekvatna i, ukoliko se ne poboljša, da će zemlja biti ranjiva i podložna još gorim remetilačkim napadima u budućnosti.

“Lideri BiH moraju odvojiti sredstva koja su neophodna za stvaranje otvorenog, pouzdanog i sigurnog kibernetičkog okruženja, u kojem su firme, institucije i građani zaštićeni od zlonamjernih aktera”, rekao je nedavno Marfi.

Related Topics:

Društvo

POZNATI SVI DETALJI: Evo kada budući studenti polažu prijemni na Univerzitetu u Banjaluci

Prijemni ispit za upis na prvi ciklusa studija na Univerzitetu u Banjaluci u akademskoj 2026/27. godini biće održan 29. juna, dok će konkurs za upis biti objavljen 10. juna, rečeno je Srni u ovoj visokoškolskoj ustanovi.

Iz ovog univerziteta su naveli da će prijem dokumenata za polaganje prijemnog ispita trajati od 22. do 26. juna, a da je upis primljenih kandidata u prvom upisnom roku planiran od 6. do 10. jula.

Kandidati će i ove godine imati mogućnost da prijavu za upis podnesu elektronskim putem posredstvom informacionog sistema E-UPIS, koji je dostupan na zvaničnoj internet stranici Univerziteta u Banjaluci.

Budući studenti će u tekstu konkursa moći da pronađu sve potrebne informacije o uslovima upisa, broju raspoloživih mjesta na studijskim programima, potrebnoj dokumentaciji, kao i načinu polaganja prijemnog ispita i kriterijumima za rangiranje kandidata.

Konkurs će biti objavljen u dnevnim novinama i na zvaničnoj internet stranici Univerziteta, a kandidati će blagovremeno biti informisani i o svim drugim aktivnostima u vezi sa upisom.

Drugi upisni rok biće organizovan na fakultetima i Akademiji umjetnosti na kojima nakon prvog upisnog roka ostane slobodnih mjesta.

Objavljivanje konkursa u drugom upisnom roku predviđeno je 12. avgusta. Prijem dokumenata za upis trajaće od 24. do 28. avgusta, prijemni ispit biće održan 31. avgusta, a upis primljenih kandidata od 7. do 11. septembra.

Iz ove visokoškolske ustanove su pozvali zainteresovane maturante i druge kandidate da prate zvanične informacije o upisu i da na vrijeme pripreme neophodnu dokumentaciju za prijavu na konkurs.

Univerzitet u Banjaluci je najveća visokoškolska ustanova u Republici Srpskoj, koja kroz svoje fakultete i Akademiju umjetnosti obrazuje studente u različitim naučnim i umjetničkim oblastima.

Svake godine ova visokoškolska ustanova privlači veliki broj kandidata iz Republike Srpske, FBiH i regiona.

Agencije

Nastavi čitati

Društvo

RODITELJIMA KOJI ODBIJU VAKCINACIJU PRIJETI KAZNA DO 1.000 KM: Inspektorat Srpske kontroliše imunizaciju djece

Inspektorat Republike Srpske kontroliše obaveznu imunizaciju djece.

Uslučaju da zdravstvena ustanova dostavi podatke o roditelju koji odbija vakcinaciju, roditelji se službeno pozivaju da se izjasne da li i dalje odbijaju vakcinaciju, pri čemu se još jednom ukazuje na rizik od nevakcinisanja, a predviđene su i novčane kazne.

Za RTRS portparol Inspektorata Republike Srpske Dušanka Nikolić istakla je da kazna za roditelji koji odbijaju vakcinaciju iznosi od 100 do 1.000 KM.

– Domovi zdravlja dužni su da prate vakcinalni status djeteta i dostavljaju podatke inspekciji. U 40 slučajeva je bilo prekršajnih postupaka protiv roditelja u protekloj godini – dodala je ona.

Nastavi čitati

Društvo

RiTE UGLJEVIK KREĆE U NOVU EMISIJU AKCIJA: Pokušaj da se pokrije višemilionski dug Slovencima

Rudnik i termoelektrana „Ugljevik“ krenula je u petu emisiju akcija kojom pokušava da prikupi 25,65 miliona maraka za plaćanje duga slovenačkom „Elektrogospodarstvu“, a po osnovu izgubljene arbitraže.

Upis i uplata akcija počinje 8. juna, a trajaće mjesec dana s tim da će se prvih 15 dana koristiti pravo preče kupovine.

Očekuje se da će to pravo iskoristiti „Elektroprivreda Republike Srpske“ kao većinski vlasnik ovog preduzeća, piše Capital.

„Sredstva dobijena emisijom akcija biće namijenjena za pokrivanje obaveza po arbitražnoj odluci, čime će se smanjiti iznos ukupnog duga. Izmirenje duga će dovesti do smanjenja ukupnog iznosa obaveza, što će pozitivno uticati na finansijsku stabilnost emitenta i njenu kreditnu sposobnost“, navodi se u prospektu emisije.

U RiTE „Ugljevik“ očekuju da će postojeći akcionari iskoristiti pravo preče kupovine te da neće doći do razvodnjavanja vlasničke strukture nakon emisije.

Inače, u prospektu stoji i da ovo preduzeće ima visok rizik po pitanju likvidnosti.

„Nelikvidnost može da dovede u pitanje funkcionisanje poslovanje preduzeća, kao i elektroenergetskog sistema u Republici Srpskoj“, upozorava se u ovom dokumentu.

Podsjećamo, RiTE „Ugljevik“ je arbitražnom odlukom suda u Beogradu obavezana da slovenačkom „Elektrogospodarstvu“ plati 67 miliona evra i isto toliko kamate za neisporučenu struju od 2011. do početka 2022. godine.

Takođe, Slovencima se mora platiti još 54 miliona evra za neisporučenu struju od 2022. do 2024. godine uz obavezu da isporučuju trećinu struje sve dok elektrana radi.

U aprilu ove godine je postignut i sporazum za isplatu 67 miliona evra po pitanju kamata.

Iz ERS-a su ranije najavili da će emisije akcija biti jedan od modela kojim će se plaćati dugovi.

Prethodno je u martu Vlada RS dala saglasnost ERS-u da se kreditno zaduži za 50 miliona maraka takođe po ovom osnovu.

Nastavi čitati

Aktuelno