Connect with us

Društvo

ZA RADNIKE U SRPSKOJ SAMO PUSTI SAN Poklon koji redovno izostaje – 13. plata

Dok se i u periodu krize 13. plata u evropskim zemljama ne dovodi u pitanje, radnicima u Srpskoj to je samo pusti san, jer tek rijetki srećnici na kraju godine budu nagrađeni tim poklonom.

Toga su svjesni i u poslovnoj zajednici Srpske gdje priznaju da nemaju naviku da s tim obraduju zaposlene, jer je, kako kažu to samo poklon koji se ne računa u primanja radnika.

Navode da nemaju podatak koliko poslodavaca u Srpskoj ipak svoje zaposlene obraduje 13. platom.

– Njih je svakako mali broj. Nismo se borili u toku ove godine da uvedemo 13. platu već da one rastu. Plate su povećane onoliko koliko su poslodavci mogli. Nemamo mi tu naviku da isplaćujemo 13. platu – navodi prvi čovjek Unije udruženja poslodavaca RS, Saša Trivić.

Naglasio je da njihova poslovna politika ide u pravcu da je bolje povećati platu, nego isplatiti još jednu na kraju godinu pored redovne.

Ja sam izabrao da ne uvodim 13. platu nego da povećam platu. Mi imamo percepciju da je to poklon, a poklon se ne računa u platu – kazao je “Glasu Srpske” Trivić, koji je i vlasnik “Krajina klasa” i lanca pekara “Manja”.

Ni predstavnici prava radnika nemaju podatke da li i ko od poslodavaca u Srpskoj isplaćuje 13. platu.

– Poslodavci su tražili da ta plata bude oslobođena poreza i doprinosa, ali to je samo izgovor da tu platu ne daju zaposlenima – naveo je predsjednik Sindikata tekstila, kože i obuće RS, Danko Ružičić.

Sindikalisti navode i da je veliki broj poslodavaca koji u skladu sa ostvarenom dobiti mogu da isplaćuju i radnicima pomenutu platu, ali da jednostavno ne žele i neće.

– Draže im je da taj novac drže u kasi, nego da nagrade one koji su im to i zaradili. Ne odriču se oni dobiti ni po koju cijenu – navode sindikalisti.

U Sindikatu metalske industrije i rudarstva RS navode da u ovoj oblasti platu isplaćuje samo kompanija “Alumina” iz Zvornika.

– Ta plata je stimulacija i djeluje pozitivno na radnike. Posebno u ovom vremenu kada imamo veliku stopu inflacije zbog čega je potrošačka korpa znatno povećana. S druge strane, rast najniže plate ali i ostalih nije pratilo poskupljenja kojima smo izloženi svakodnevno tako da bi 13. plata došla i više nego dobro – rekao je “Glasu Srpske” predsjednik Sindikata metalske industrije i rudarstva RS, Radenko Smiljanić.

Ovu platu prethodnih godina radnicima je isplaćivao i Zdravstveno-turistički centar “Banja Vrućica” iz Teslića, a da li će ta tradicija biti nastavljena i ove godine biće odlučeno na sastanku koji bi trebalo da bude održan do kraja sedmice.

Prosjek

Prema posljednjim podacima Zavoda za statistiku RS, prosječna plata isplaćena u novembru iznosila je 1.211 maraka. Najveća prosječna plata isplaćena je u području informacija i komunikacija i iznosila je 1.577 maraka, a najmanja u građevinarstvu i to svega 875 KM, prenosi Glas Srpske.

Related Topics:

Društvo

DRAMATIČNO U KONJICU! Gigant bh. namjenske industrije danas gasi mašine, 1.300 radnika staje sa radom!

Jedna od najvećih firmi namjenske industrije u Bosni i Hercegovini, “Igman” Konjic, privremeno će danas, 8.septembra obustaviti proizvodnju zbog problema s vodosnabdijevanjem.

Kako je saopšteno  iz kompanije, tehničke poteškoće u vodosnabdijevanju dovele su do nedostatka vode i pražnjenja raspoloživih bazena, zbog čega nije moguće organizovati redovan rad proizvodnih pogona.

Naime, proizvodni procesi u “Igmanu” zahtijevaju kontinuiran dotok vode, pa u trenutnim okolnostima proizvodnja ne može biti nastavljena, piše Biznis info.

Iz kompanije navode da su u stalnom kontaktu s JKP Vodovod i kanalizacija Konjic, čije ekipe rade na otklanjanju kvara i stabilizaciji mreže.

Prema trenutnim očekivanjima, vodosnabdijevanje bi trebalo biti normalizovano tokom utorka, dok je povratak radnika i nastavak proizvodnje planiran za srijedu, 9. septembra. Dakle, ukoliko kvar bude otklonjen prema planu, riječ je o kratkotrajnoj obustavi proizvodnje.

“Igman” Konjic jedan je od najvećih proizvođača municije u Bosni i Hercegovini i jedna od ključnih kompanija domaće namjenske industrije. Kompanija zapošljava oko 1.300 radnika, a najveći dio svojih proizvoda plasira na strana tržišta.

(Biznisinfo)

Nastavi čitati

Društvo

AMERIKANCI DONOSE MILIJARDU KM, ALI PO KOJU CIJENU? Koliko vode i struje guta DATA CENATR koji se gradi u BiH?

Američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy razvija plan za izgradnju velikog data centra u Bosni i Hercegovini, investicije čija bi vrijednost mogla premašiti milijardu KM.

Ali šta zapravo znači izgradnja ovakvog objekta, zašto mu je potrebno toliko električne energije i zbog čega se danas širom svijeta ulažu milijarde u data centre?

Kako je objavio BiznisInfo.ba, planove za realizaciju projekta potvrdio je direktor kompanije AAFS u BiH Amer Bekan. Iz kompanije su naveli da je projekat još u fazi razvoja te da je njegova dalja realizacija povezana s razvojem projekta Južne gasne interkonekcije. Prema trenutno dostupnim informacijama, riječ je o data centru snage oko 100 MW, koji bi trebalo da bude smješten na području Mostara.

Vrijednost projekta procjenjuje se na oko 530 miliona evra, odnosno više od milijardu KM. Već planirana snaga pokazuje da se ne radi o običnom objektu s nekoliko servera, već o velikoj tehnološkoj infrastrukturi.

Šta je zapravo data centar

Najjednostavnije rečeno, data centar je posebno projektovana zgrada ili kompleks objekata u kojima su smješteni serveri i druga računarska i mrežna oprema.

Na tim serverima čuvaju se i obrađuju ogromne količine podataka. Data centri stoje iza brojnih usluga koje svakodnevno koristimo, od internet stranica i aplikacija do cloud servisa, finansijskih sistema, poslovnih programa i, sve više, vještačke inteligencije.

Umjesto klasičnih proizvodnih mašina kakve možemo vidjeti u fabrici, srce data centra čine redovi servera koji neprekidno rade i obrađuju podatke.

Eksplozivan razvoj vještačke inteligencije i cloud tehnologija dodatno povećava potrebu za takvim kapacitetima, zbog čega su data centri postali jedna od važnijih novih kategorija velikih infrastrukturnih i tehnoloških investicija.

Zašto mu treba toliko energije

Velika razlika između data centra i mnogih drugih tehnoloških objekata jeste ogromna potreba za električnom energijom.

Serveri rade 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici. Osim električne energije potrebne za njihov rad, energiju troše sistemi za hlađenje, napajanje, sigurnost i druga prateća infrastruktura.

Zato je planiranih 100 MW jedan od najvažnijih podataka o projektu.

Data centar takvih razmjera ne može se graditi bez jasnog odgovora na pitanje odakle će dugoročno dobijati dovoljno pouzdane energije. Upravo tu dolazi do izražaja veza ovog projekta s drugim planovima AAFS-a u BiH.

Veza s Južnom interkonekcijom

AAFS je već iskazao interesovanje za realizaciju velikih infrastrukturnih i energetskih projekata u BiH, među kojima su Južna gasna interkonekcija i gasne elektrane.

Kompanija je i dalju realizaciju projekta data centra povezala s razvojem Južne interkonekcije.

To, međutim, ne znači da je potvrđeno da će neka buduća gasna elektrana direktno proizvoditi električnu energiju za data centar. Tehnički detalji projekta još nisu objavljeni.

Jasno je, ipak, zašto su energetika i data centar usko povezani. Za objekat planirane snage od oko 100 MW potrebno je obezbijediti veliki, stabilan i kontinuiran izvor električne energije.

Zbog toga će način snabdijevanja centra električnom energijom biti jedno od ključnih pitanja kada AAFS objavi detaljnije tehničke podatke.

Otvara i ekološka pitanja

Velika potrošnja električne energije nije jedino pitanje koje prati izgradnju data centra ovih razmjera.

Jedno od ključnih pitanja biće način hlađenja servera. Veliki broj servera proizvodi mnogo toplote, zbog čega sistemi za hlađenje mogu zahtijevati značajne količine energije, a pojedine tehnologije i velike količine vode.

Evropska komisija upravo potrošnju električne energije i vode navodi među važnim ekološkim pitanjima vezanim za ubrzani razvoj data centara. Uticaj na životnu sredinu zavisi i od izvora električne energije, odnosno od toga u kojoj mjeri se za rad centra koriste fosilna goriva ili izvori s manjim emisijama.

Tu su i druga pitanja, poput elektronskog otpada, korištenja zemljišta i izgradnje prateće elektroenergetske infrastrukture.

Zbog toga će za projekat u Hercegovini, osim pitanja odakle će dolaziti potrebna električna energija, biti važno znati kakav je sistem hlađenja planiran, koliko bi vode mogao da koristi i iz kojeg izvora bi ona bila obezbijeđena.

AAFS za sada nije objavio te tehničke detalje, pa se još ne može govoriti o konkretnom uticaju planiranog centra na životnu sredinu.

Mnogo više od zgrade pune servera

Za BiH značaj ovakve investicije ne bi se ogledao samo u njenoj vrijednosti.

Veliki data centri zahtijevaju razvijenu optičku infrastrukturu, pouzdano snabdijevanje električnom energijom, napredne sigurnosne sisteme i specijalizovano održavanje.

Takva infrastruktura može biti značajna i za telekomunikacijske kompanije, pružaoce cloud usluga, softverske kompanije i druge tehnološke firme.

Drugim riječima, investicija u data centar može povući i ulaganja u energetsku, telekomunikacijsku i digitalnu infrastrukturu koja može biti korisna i ostatku privrede.

Otvara se i pitanje fizičke lokacije podataka. Razvoj ozbiljne domaće infrastrukture ovog tipa mogao bi omogućiti da se dio podataka i digitalnih usluga smješta u BiH ili neposrednom okruženju, umjesto isključivo u velikim evropskim centrima.

To samo po sebi ne znači digitalni suverenitet, ali predstavlja infrastrukturu na kojoj se takve politike mogu razvijati.

Hrvatska već razvija mnogo veći projekat

Koliko se brzo razvija tržište data centara pokazuje i projekat Pantheon AI u susjednoj Hrvatskoj.

Na području Topuskog razvija se veliki data i AI centar čiji bi ukupni kapacitet u konačnoj fazi mogao dostići 1 GW, odnosno deset puta više od 100 MW koliko se trenutno spominje za projekat u Hercegovini.

Hrvatski operator prenosnog sistema HOPS u julu 2026. odobrio je tehničko rješenje za priključenje projekta na elektroenergetsku mrežu.

Za potrebe projekta predviđena je i velika prateća infrastruktura vrijedna više od 500 miliona evra, uključujući oko 280 kilometara novih dalekovoda, trafostanicu od 400 kV, optičku infrastrukturu i puteve.

Primjer iz Hrvatske pokazuje da izgradnja data centra takvih razmjera nije samo tehnološka investicija. Ona zahtijeva velika ulaganja u proizvodnju i prenos električne energije, telekomunikacije i drugu infrastrukturu, ali istovremeno otvara pitanja potrošnje energije, vode i uticaja na životnu sredinu.

Šta još ne znamo o projektu u BiH

Ukoliko projekat AAFS-a bude realizovan u najavljenom obimu, investicija procijenjena na oko 530 miliona evra predstavljala bi jedan od najvećih pojedinačnih tehnoloških projekata u BiH.

Ipak, projekat je još u razvojnoj fazi i brojna važna pitanja ostaju otvorena.

Još nisu poznati konačna lokacija, način snabdijevanja električnom energijom, sistem hlađenja i potencijalna potrošnja vode, tehnološki partneri, rok početka gradnje niti konačan obim i vrijednost investicije.

Iz AAFS-a su za BiznisInfo.ba poručili da će detalje predstaviti kada projekat dostigne odgovarajući stepen zrelosti i budu definisani njegovi ključni tehnički i razvojni elementi.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Još jedan ljetni dan

U Republici Srpskoj i FBiH sunčano vijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Tokom dana, postupno povećanje oblačnosti. Vjetar je slab do umjerene jačine istočnog i sjeveroistočnog smjera. Jutarnja temperatura vazduha većinom između 10 i 16, na jugu od 20 do 23, a najviša dnevna temperatura uglavnom između 29 i 34, na jugu zemlje do 37 stepeni.

Nastavi čitati

Aktuelno