Connect with us

Svijet

Američki milijarder: Prestanite da se žalite, svima je šest puta bolje nego što je bilo

Američki milijarder Čarli Manger je obrazložio zašto misli da bi svi trebalo da budemo srećniji.

On, tvrdi, ne razumije zašto ljudi nisu zadovoljni onim što imaju, posebno u poređenju s onima koji su u prošlosti prolazili kroz teška vremena. Manger je o osjećanju sreće govorio na godišnjem sastanku medijske kompanije “Daily Journal”, u kojoj je direktor.

“Ljudi su nesrećniji nego kada su stvari bile mnogo teže”, izjavio je.

Ovaj 98-ogodišnjak se prisjetio 30-ih godina prošlog vijeka kada je postao punoljetan. Ispričao je da je to bilo vrijeme kada su se Amerikanci borili da prežive uslijed teške ekonomske krize koja je poznata kao Velika depresija. Manger se požalio da je zavist pokretački faktor mnogih ljudi. Kako tvrdi, život hiljadama godina prije početka 19. vijeka bio je prilično brutalan, kratak i ograničen.

“Nije bilo štampe, klimatizacije, moderne medicine”, napomenuo je.

Međutim, njegova konstatacija o zavisti nije neutemeljena. Nedavnim istraživanjem u Sjedinjenim Američkim Državama je utvrđeno da 75 odsto ljudi osjeća zavist prema drugome.

Kako prenosi CNBC, društvene mreže poput Fejsbuka, Instagrama i Tvitera posebno su djelotvorne u izazivanju osjećaja zavisti ili ljubomore. Korisnici ovih društvenih mreža se često povezuju s osobama koje nude samo dobro odabrane objave na pozitivne događaje u njihovim životima.

Manger je na spomenutom godišnjem sastanku istakao razmišljanje harvardskog psihologa Stivena Pinkera koji je tvrdio da se kvalitet života širom svijeta dramatično poboljšao u posljednja dva vijeka. Pinker je u prilog ovoj tvrdnji isticao duži životni vijek i smanjenje globalnog siromaštva.

Međutim, njegovi kritičari smatraju da je imao previše pojednostavljene stavove i da je ignorisao negativne aspekte modernog života – od rastuće nejednakosti u bogatstvu do kontinuiranog nasilja i političke nestabilnosti. Sve su to uzročnici ljudske patnje.

Manger je 2019. govorio o tome da nejednakost u prihodima nije tolika kolikom se predstavlja, a političare koji su “galamili” o tome je nazvao “idiotima”. Pojedini uticajni američki političari, poput Bernija Sandersa i Elizabet Voren, pozivaju na to da se ultrabogati više oporezuju.

Vrijednost Mangerovog bogatstva se procjenjuje na 2,2 milijarde dolara i zbog toga bi vjerovatno bio obuhvaćen tim oporezivanjem. Protivi se rastu poreza bogatima i smatra da je nejednakost neophodan aspekt tržišne ekonomije. Poručio je da je kritika nejednakosti motivisana zavišću, a iz njegove sljedeće izjave je jasno što smatra razlogom za to što ljudi nisu srećni.

“Ne mogu da promijenim činjenicu da je mnogo ljudi nesrećno i da se osjeća zapostavljeno nakon što se sve poboljšalo za 600 odsto jer još postoji neko ko ima više”, zaključio je Manger. (Index)

Svijet

KINA GRADI MISTERIOZNI BROD: “Ovako nešto nema niko na svijetu”

Kina je tajno izgradila prvi namjenski nosač dronova na svijetu. Ušuškan u brodogradilištu na Jangceu, daleko od glavnih brodogradilišta Šangaja, nosač dronova obavijen je velom misterije.

Ovaj nosač se značajno razlikuje od tri nosača aviona koje Kina već koristi. Kako J. Majkl Dam saradnik na Mičel institutu za aeronautičke studije, objašnjava za “Naval News”, veličina ovog namjenskog broda je oko trećine ukupne dužine i pola širine konvencionalnih nosača aviona. Ima pistu i pilotsku palubu dovoljno široku da upravlja avionima ili dronovima sa rasponom krila od oko 20 metara, kao što su kineski ekvivalenti američkih dronova Predator.

Mnoge zemlje su najavile planove za izgradnju nosača bespilotnih letjelica, uključujući Peru, Holandiju i Iran, ali nijedna to još nije zvanično učinila.

“Ako se potvrdi da je ovo plovilo namijenjeno samo za bespilotne letjelice, to je zaista značajno jer bi Kina bila prva zemlja koja bi ovu ideju pretvorila u stvarnost. Da bismo utvrdili njenu potencijalnu efikasnost, prvo moramo da znamo kakve će mogućnosti upotrebe i kako će se uklopiti u kineske snage”, rekla je Dženifer Parker, bivši mornarički oficir i saradnica na Australijskom nacionalnom univerzitetu, za “Telegraph”, prenosi Jutarnji list.

Prvobitna analiza plovila pokazuje da se radi o katamaranu sa velikim razmakom između trupa i veoma niskom palubom. Pored toga, izgleda da nema tipičan hangar za avione, što znači da je broj aviona koji može da primi ograničen. Moguće je leteti avionima sa fiksnim krilima, ali ne dozvoljava avionima da polete i slete u isto vrijeme.

Brodogradilište u kojem je izgrađen nosač dronova, ranije je korišćeno za izgradnju bespilotnih brodova za mornaricu kineske narodnooslobodilačke vojske (PLAN). Međutim, iz trenutno dostupnih informacija nije jasno da li je namjenski brod dio zvaničnog programa PLAN-a ili je komercijalni projekat.

Ako se potvrdi da je nosač dronova deo PLANA, to će značiti da Peking ima “impresivan apetit za inovacije, dok preuzima sve razvojne rizike koji dolaze sa takvim eksperimentima”, rekao je Euan Graham, analitičar Australijskog instituta za stratešku politiku.

“Druge mornarice bi mogle da uče iz primjera Kine, a to je samo po sebi važan razvoj. Dronovi su možda novo lice modernog ratovanja, ali ipak morate nekako da ih dovedete na bojno polje. A na Pacifiku to uključuje velike udaljenosti i ima ranjivosti na koje su se već susreli konvencionalni nosači aviona, čini se da nema vidljive hangare ili sistem za brzo usporavanje aviona pri slijetanju, što sugeriše da bi ga Narodnooslobodilačka vojska Kine mogla smatrati vrednijim rizika od postojećih nosača aviona”, dodao je Grejem.

Iako nije poznato kojim tipom dronova Kina može da upravlja sa broda, oni bi potencijalno mogli biti lansirani za jednosmerni napad na brodove ili kopnene ciljeve.

“Nije iznenađujuće što PLAN razvija namenske nosače bespilotnih letjelica koji bi mogli da obavljaju misije dronova većeg obima. Namjenske platforme koje nose veliki broj dronova mogle bi da se koriste u napadima zasićenja protiv dobro branjenih ciljeva ili u misijama kao što je nadgledanje širokog područja”, objasnio je Dru Tompson, bivši zvaničnik američke odbrane.

Kina ima najveću ratnu mornaricu na svijetu, sa više od 370 ratnih brodova, a nedavno je počela i pomorska ispitivanja svog trećeg i najnaprednijeg nosača aviona Fudžijan.

Nastavi čitati

Svijet

SUDARILA SE DVA BRODA NA DUNAVU! Ima poginulih i nestalih!

Sudarili su se brod hotel i manje plovilo.

Dvije osobe su poginule, a pet se vodi kao nestalo kada su se dva broda sudarila na Dunavu, kod mađarskog grada Veroce, oko 50 kilometara sjeverno od Budimpešte, saopštila je danas policija.

Kako prenosi index.hu, nesreća se dogodila u subotu veče, a nastradali su muškarac i žena.

Prema navodima portala, sudarili su se brod hotel i manje plovilo.

Nastavi čitati

Svijet

UTVRĐENA TAČNA LOKACIJA NESREĆE: Snimak sa mjesta gdje je pao helikopter u kom se nalazio iranski predsjednik

Objavljen je snimak mejsta gdje je pao helikopter u kom je bio iranski predsjednik.

Helikopter sa iranskim predsjednikom Ibrahimom Raisijem srušio se na sjeverozapadu zemlje.

Ubrzo su se sve raspoložive ekipe uputile na mjesto pada.

“Tačna lokacija nesreće je utvrđena, za nekoliko minuta stižemo do posljednjeg GPS signala koji je uputio helikopter”, rekao je jedan od spasilaca Crvenog polumjeseca.

Raisi se vraćao sa ceremonije otvaranja brane na granici Irana i Azerbejdžana i tada se njegov helikopter srušio pri slijetanju u regiji Varzakan, 600 kilometara od Teherana. Ova regiju karakterišu planinski vijenci i nepristupačan teren. Varzakan pripada iranskoj pokrajini Istočni Azerbejdžan.

Na mapi ispod možete videti tačnu lokaciju Varzakana na mapi Irana.

Nastavi čitati

Aktuelno