Uoči vanredne sjednice Skupštine grada Banjaluka, Šef kluba odbornik PDP-a u Skupštini grada Banjaluka, Nebojša Drinić upozorio je na ozbiljne posljedice političkih odluka koje su dovele do višemjesečnog zatvaranja Gradskog olimpijskog bazena, kao i na moguće komplikacije u vezi s upravljanjem deponijom u Ramićima.

Kako je rekao u emisiji “Jutro za sve” na BHTV, zatvaranje bazena rezultat je odluke skupštinske većine predvođene SNSD-om da ukine godišnji grant od 900.000 KM, koji je godinama omogućavao nesmetan rad ovog sportskog objekta.

– Bazen je zatvoren greškom, namjerno ili nenamjerno skupštinske većine. Od osnivanja funkcioniše na osnovu godišnjeg granta koji predlaže grad, a usvaja Skupština. Čim je taj grant ukinut, bazen više nije mogao da funkcioniše – poručio je Drinić.

Podsjetio je da je Gradski olimpijski bazen zatvoren još od jula, što je, osim sportista i djece, pogodilo i rekreativce i širu javnost. Kako kaže, situacija je tim žalosna jer su djeca i sportski klubovi morali da putuju čak u Modriču, pa i Sloveniju, kako bi nastavili s treninzima.

– Imamo situaciju da se politika lomi preko leđa građana, posebno djece. To je neprihvatljivo. Djeca i sportisti su apelovali na odbornike, dolazili pred Skupštinu, ali nije bilo sluha – rekao je.

Na dnevnom redu današnje sjednice naći će se prijedlog granta od 400.000 KM kako bi bazen privremeno nastavio s radom, ali Drinić ističe da taj iznos nije dovoljan ni da pokrije zaostale obaveze iz jula, avgusta i septembra.

– Skupštinska većina sada nudi 400.000 KM, što nije ni blizu dovoljno. Kažu da će se kasnije vidjeti šta dalje. To nije rješenje – poručio je on.

Pored toga, pred odbornicima će biti i prijedlog da se osnuje novo javno preduzeće koje bi preuzelo upravljanje bazenom.

– Ako “Akvana” postane novo javno preduzeće, bojim se da to ne završi kao “Autoprevoz”. Zemljište na kojem se nalazi vrijedi preko 100 miliona KM i ako ne budu riješeni dugovi prema dobavljačima, sve to može otići u privatne ruke kroz sudske sporove. To ne smijemo dozvoliti – upozorio je.

Kao paralelu, naveo je primjer “Depota”, preduzeća koje upravlja deponijom u Ramićima, gdje je, kako tvrdi, od osnivanja 2002. godine ostalo nerazjašnjeno pitanje vlasništva i upravljanja, što sada stvara nove probleme.

– Zdravlje građana ne smije biti predmet političkih igara. Bez obzira na sudske sporove i nejasne odnose, zakon o komunalnim djelatnostima jasno kaže da se mora osigurati redovno odvoženje i skladištenje otpada – istakao je.

Dodao je da nije prihvatljivo da direktor “Depota” najavljuje zatvaranje deponije, jer to direktno ugrožava javno zdravlje.

– Ja uvijek vjerujem u rješenja. Bilo kako bilo ja ću naći se tamo na deponiji u Ramićima. Tražiću da nađemo adekvatna rješenja jer je to moja odgovornost – zaključio je Drinić, prenosi Blink.

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković čestitao je Srpskoj listi na pobjedi u devet opština na Kosovu i Metohiji.

-Ova pobjeda je dokaz snage, jedinstva i istrajnosti našeg naroda, koji uprkos brojnim izazovima ostaje privržen svojoj zemlji i svom narodu. Srpski narod na Kosovu i Metohiji još jednom je pokazao da se glas slobode i dostojanstva ne može ućutkati. Neka ova pobjeda bude podstrek za još veće zajedništvo i nacionalno jedinstvo – poručio je Stanivuković.

Neto dobit kompanija u Republici Srpskoj koje zapošljavaju više od 250 radnika za godinu dana pala je za više od 319 miliona KM. Smanjen je i broj radnika u ovim kompanijama. Sve se dešava u uslovima političkog haosa i izolacije. Podrška ovim kompanijama izostaje. A kad slomite kičmu privrede, cijela ekonomija je na koljenima. Statistika je neumoljiva, a stvarna situacija možda još teža. Za slabljenje ekonomije, otpuštanje radnika, nije kriv niko sa strane, već uglavnom domaće politike.

“Sigurno da je jedan od ozbiljnih faktora jeste povećanje minimalne cijene rada koje nije pratilo, nije imalo nikakve veze sa rastom proizvodnje. Ustvari mi smo imali situaciju da u uslovima pada proizvodnje dolazi do rasta minimalne cijene rada. To je povećalo troškove velikih korporacija. Treba navesti i da od prošle godine se uvodi novi sistem fiskalizacije koji je takođe povećao troškove proizvodnje u velikim preduzećima”, kaže ekonomista Milenko Stanić. Inflacija i njeno negativno djelovanje, takođe su dali svoj doprinos ovom negativnom trendu.

“Veliki dio robe uključujući i repromaterijale uvozimo i samim tim to se odražava na povećanje troškova i smanjenje konkurentnosti poslovanja privrednih subjekata”, kaže ekonomista Igor Gavran.

Mnoge kompanije koje zapošljavaju veći broj radnika, na neki način zavise od javnih nabavki, infrastrukturnih i drugih investicija na domaćem tržištu. U našem slučaju moglo bi se reći, nažalost!

“Njihov obim se takođe smanjuje, a sam javni sektor zbog lošeg upravljanja javnim finansijama postaje sve nesposobniji da potiče bilo kakva ulaganja, a ono što se javnim nabavkama i plasira uglavnom ide odabranim politički podobnim kompanijama, a ne široj privredi”, kaže Gavran.

Sve se ovo dešava u uslovima ozbiljnih političkih zastoja, kriza, blokada, izolacije, institucija upitnog legitimiteta, što samo može rastjerati bilo kakve investitore, oslabiti privredu, povećati listu nezaposlenih.

“Sa padom broja zaposlenih imamo manju platežnu mogućnost, manju kupovnu moć stanovništva. Time dolazi i do pada budžetskih prihoda i mogućnosti izmirenja poreskih obaveza”, kaže Stanić.

Potrebne su velike promjene i u političkom i ekonomskom ambijentu da bi se ovaj trend preokrenuo i da bi imali pokretanje velikog biznisa kao kičme privredne aktivnosti. Mogla bi pomoći ekonomska diplomatija, ali ona to ne radi.

“Republika Srpska ima svoja predstavništva. Izdvajaju se značajna sredstva za njihov rad, ali mi ne vidimo nikakve rezultate rada tih predstavništava. Imamo široku diplomatsku mrežu BiH. Gotovo da nema nikakvih rezultata u njihovoj ekonomskoj aktivnosti”, kaže Stanić.

Dovoljno je samo da se sjetimo imenovanja počasnog konzula BiH u Panami Fatiha Kola, koji je osumnjičen da je prao novac za narkokartel „Tito i Dino“. Kol je razriješen, ali je ostala sramota i pitanje zašto je uopšte imenovan.

(BN)