Narges Mohamadi, iranska dobitnica Nobelove nagrade za mir, koja se nalazi na odsluženju 12-godišnje zatvorske kazne objavila je da se suočava s novim suđenjem nakon što je optužila snage bezbjednosti za seksualno zlostavljanje žena.

U poruci iz zatvora Evin u kojem se nalazi, gospođa Mohamadi je rekla da se suđenje odnosi na objavu u kojoj je osudila rat za koji tvrdi da režim u Iranu vodi protiv žena.

Njen advokat, Mostafa Nili, rekao je da će se sud sastati u nedjelju kako bi razmotrio nove optužbe za “širenje propagande protiv Islamske Republike”.

U svojoj poruci, objavljenoj na stranici Fondacije Narges, Mohamadijeva je rekla da je to četvrti put u isto toliko godina da je se suočava s “nepravednim i farsičnim sudovima” zbog ukazivanja napada na žene.

52-godišnja nobelovka je objasnila da joj se ovaj put sudi zbog govora protiv modrica na tijelu i pripovijedanja o napadu na novinarku i studentkinju Dinu Galaibaf. Ghalibafova je navodno privedena nakon što je optužila snage sigurnosti da su joj stavili lisice i seksualno je zlostavljali tokom prethodnog hapšenja na stanici metroa, nakon čega je puštena.

Mohamadi poziva na javno suđenje uz prisustvo nezavisnih novinara, aktivista za ljudska prava, aktivista za ženska prava i njenih advokata.

Njena porodica je rekla da joj, uz 12 godina i tri mjeseca zatvora, kazne uključuju i 154 udarca bičem, dvije godine progonstva i razna društvena i politička ograničenja. Uprkos brojnim prijetnjama i hapšenjima, nastavila je sa radom na kampanji protiv obaveznog nošenja vela.

Dobitnica je Nobelove nagrade za mir 2023. za svoj rad u borbi protiv ugnjetavanja žena u Iranu.

Vlasti u Islamskoj Republici posljednjih sedmica pojačale su akciju kako bi nametnule strogi islamski kodeks oblačenja za žene i uhapsile one koji nisu poslušali, koristeći video nadzor.

Ukrajinska mornarica saopštila je da je uništila ruski morski minolovac Kovrovets, opovrgnuvši ranije tvrdnje Moskve da je odbila napade na Krim koji je Rusija anektirala 2014, prenosi Kyiv Independent.

Izvještaj dolazi usred tekuće kampanje Ukrajine usmjerene na rusku Crnomosku flotu, koja pokušava u što je moguće većoj mjeri ograničiti djelovanje ruske flote u vodama oko Krima. Ovi napori su urodili plodom, obzirom da je Rusija ograničila djelovanje svoje flote uz obale Odese, što je Ukrajini omogućilo da manje više nesmetano izvozi svoje žito i time pomaže svoju ekonomiju. Rusija je veći dio svoje flote premjestila na istočnu obalu Crnog Mora, daleko od zone borbenih djelovanja.

Kyiv Independent piše da je aprilu ukrajinska mornarica saopštila da je pogodila Komunu, brod za spašavanje koji je porinut 1915. godine i najstariji je brod koji je još u upotrebi u ruskoj mornarici.

Ranije, 19. maja, Moskva je tvrdila da je oborila devet raketa dugog dometa ATACMS koje su obezbijedile SAD i jedan dron iznad Krima. Ukrajinska mornarica nije elaborirala kako je napad izveden.

Ruski opunomoćenik u Sevastopolju, Mihail Razvožajev, rekao je oko ponoći da protivvazdušna odbrana bila aktivna u gradu. On je rekao da nije zabilježena šteta na civilnoj infrastrukturi.

Morski minolovac Kovrovets, sa posadom od 68 ljudi, pripada klasi Projekta 266 Akvamarin, poznatoj u NATO-u kao klasa Yurka. Ova klasa sovjetskog porijekla detektuje mine do 150 metara dubine i ima dva pomorska topova AK-230M kalibra 30 mm s instaliranim radarom Lynx visoke rezolucije.

Prema internet stranici Crnomorske flote, 40 brodova koji pripadaju ovoj klasi izgrađeno je između 1963. i 1971. godine.

Helikopter u kome se nalazi iranski predsjednik Ebraham Raisi se srušio, prenose mediji.

Mediji navode da se incident desio i iranskoj regiji Istočni Azerbejdžan.

Prema novinskoj agenciji Tasnim koja je povezana sa IRGC-om, službe hitne pomoći su vršile potragu kako bi pokušale da pronađu predsjednikov helikopter, ali je maglovito vrijeme u toj oblasti otežavalo napore u potrazi, prenosi B92.

Zamjenik koordinatora za civilne poslove Istočnog Azerbejdžana rekao je da su letjela tri helikoptera, od kojih su dva bezbjedno sletjela, a jedan je pao, prenose iranski državni mediji.

Zamjenik koordinatora je dodao da ne zna nikakve detalje o mogućim žrtvama niti tačan uzrok nesreće.